Connect with us

PRIVREDA

Šta bi pristupanje malom Šengenu značilo za BiH?

Objavljeno

 


Granični prelaz Batrovci

Predsjedništvo BiH će na prijedlog srpskog člana Milorada Dodika na narednoj sjednici odlučivati o pristupanju BiH inicijativi mali Šengen. Ekonomisti i privrednici saglasni su – puna sloboda kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala sa zemljama regiona doprinijela bi ekonomskom razvoju.

U Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, koje su najdalje otišle u procesu otvaranja granica, ekonomija je za sada uzela primat nad politikom.

Mali Šengen izvjesno će olakšati spoljno-trgovinski promet i kretanje građana Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije. Plan je da se pridruže i BiH, Crna Gora i samoproglašeno Kosovo, čime bi jedinstvenim tržištem bilo obuhvaćeno oko 18 miliona stanovnika. Predsjedništvo BiH o inicijativi srpskog člana Predsjedništva za pristupanje Malom Šengenu izjašnjavaće se u četvrtak.

„Omogućava niz stvari, od banalnih – da se omekša granica, da kamioni ne stoje po 20 časova, nego da se putem elektronske mreže razmijene podaci, da se priznaju dokumenta“, rekao je Dodik.

Brži protok robe preko granica ovih država smanjivanjem administrativnih procedura, nesumnjivo bi, prema ocjeni ekonomista, dao doprinos ekonomskom rastu i razvoju svih zemalja, pa i BiH.

Ekonomista Predrag Duduković ističe da bi time, prije svega, bili smanjeni troškovi poslovanja, obezbijeđen brži dolazak do proizvoda neophodnih ili za proizvodnju ili za prodaju. Napominje, da smo svjedoci da promet robe uvijek prate dodatni problemi, što znatno usporava isporuku i prodaju.

Reklama

Za privrednike koje iščekuju svoju robu i sirovine, dok kamioni više dana zbog administrativnih problema stoje na granicama, mali Šengen donio bi velike benefite, ocijenjuje RTRS.

„To bi se direktno pozitivno odrazilo na poslovanje naših privrednih društava, posebno izvozno orijentisanih. Na taj način bi smo pokazali i EU, ukoliko bi to i zaživjelo na odgovarajući način, da bi smo u dogledno vrijeme mogli spremno da odgovorimo i na sve zahtjeve EU“, rekao je Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.

Napori da se i BiH pridruži ovoj inicijativi bili bi vjetar u leđa izvozno orijentisanim preduzećima u BiH, ne samo zbog slobodnog kretanja robe nego i usluga. Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac napominje da bi razmjena licenci omogućila našim privrednicima da konkurišu za razne poslove u zemljama regiona.

„Logična inicijativa i jaka podrška spoljnotrgovinskom poslovanju. Sada imamo nekoliko potpisanih međunarodnih ugovora, ali uvijek u implementaciji postoje problemi. Ulaskom u Mali Šengen, privrednici bi imali olakšan odnos sa poslovnim partnerima na način da bi samo jedan dokument bio dovoljan“, kaže Košarac.

Osim inspekcijskih službi na granicama 24 časa i jedinstvene dokumentacije za tranzit robe, pogodnosti malog Šengena ogledaju se i kroz izdavanje zajedničkih radnih dozvola, priznavanje kvalifikacija i diploma bez dodatnih procedura, razmjenu studenata, usaglašenim zakonima iz oblasti tržišta, poreskog i finansijskog sistema. Srpska je malom Šengenu rekla DA, a mogu li se iz Sarajeva čuti argumenti jači od navedenih benefita, saznaćemo uskoro, objavio je RTRS.

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu