Connect with us

PRIVREDA

Broj blokiranih računa firmi u BiH dostigao skoro 100.000

Objavljeno

 


Broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iz godine u godinu raste te je u septembru ove godine iznosio 95.527, a 52.011 firmi je imalo bar jedan blokiran račun.

Podatak je ovo koji je naveden u izvještaju o blokiranim računima u jedinstvenom registru računa Centralne banke BiH.

Podsjećamo, u prošloj godini, zaključno s julom, broj blokiranih računa poslovnih subjekata je iznosio 93.630, dok je u 2018. zaključno sa 3. septembrom bilo blokirano njih 75.373, što pokazuje da broj blokiranih računa raste.

Takođe, u 2017. godini na početku septembra bilo je blokirano ukupno 71.229 računa poslovnih subjekata.

U najaktuelnijem izvještaju, koji je objavila Centralna banka BiH, nalaze se brojne firme u različitim djelatnostima – trgovine, ugostiteljski objekti, transportne firme, auto-kuće, razna udruženja, fondacije, benzinske pumpe i drugi brojni poslovni subjekti.

Iako je početkom septembra ove godine broj blokiranih računa smanjen u odnosu na mjesec dana ranije, radi se o zanemarivoj brojci – 14, dok je smanjen i broj poslovnih subjekata koji su imali blokiran barem jedan račun za 15.

Reklama

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da sam podatak o broju blokiranih računa ne govori dovoljno, jer nedostaju brojni detalji, kao što su struktura firmi, sektori koji imaju najveće učešće, posjetioci i razlozi blokade računa, trajanje blokade, koliko se ponavljaju blokade računa istih subjekata, iznosi zbog kojih su računi blokirani i ostalo.

Zbog tog nedostatka detalja, kako kaže Gavran, teško je i uraditi potpunu analizu.

„U principu, razlog blokade računa je zahtjev povjerioca zbog nemogućnosti izmirivanja obaveza, ali brojne su različite okolnosti koje do toga dovode. U svakom slučaju je ovo indikator nelikvidnosti i nemogućnosti izmirenja obaveza velikog broja subjekata i uzročno-posljedično se problem širi, jer i oni koji su tražili blokadu svog dužnika uskoro i sami mogu zaraditi blokiran račun jer zbog nemogućnost naplate dugova ne mogu plaćati svoje obaveze“, smatra Gavran.

On kaže da je izvjesno da je veliki dio blokada na određen način uzrokovan djelovanjem i nedjelovanjem vlasti i javnih institucija i preduzeća, jer je često slučaj da upravo ovi subjekti kasne u plaćanjima obaveza i time generišu nelikvidnost , koja dalje ne može ignorisati uzajamne obaveze.

„Moglo bi se opravdano pretpostaviti da trenutno veće probleme i u ovoj oblasti imaju one djelatnosti najviše pogođene ekonomskim efektima pandemije, ali to ne objašnjava dugoročne trendove“, istakao je Gavran.

On kaže da je smanjenje blokiranih računa zanemariva brojka u odnosu na mjesec ranije, ali da teoretski može biti značajna ako je riječ o velikim kompanijama i ogromnim iznosima zbog kojih su računi bili blokirani.

Reklama

„Sa druge strane, razlog može biti i gašenje subjekata i njihovih računa, što bi opet bilo negativno“, rekao je Gavran.

Vlasnik jedne firme koja se bavila prevozom tereta rekao je da je trenutno u procesu zatvaranja firme jer mu se posao nije isplatio, pa mu je iz tog razloga i račun firme blokiran.

„Trenutno sam u procesu zatvaranja, na sve je uticala kompletna privredna situacija u zemlji. Dok sam radio uvijek je način plaćanja bila neka kompenzacija, a tim kompenzacijama ne mogu više da plaćam račune i to je u suštini to. Bolje mi je raditi za nekoga nego da tonem još dublje, pa sam odlučio da zatvorim firmu“, rekao je vlasnik ove firme.

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu