PRIVREDA
Zaokret u auto-industriji, Folksvagen punim gasom jurnuo u Kinu
Njemački Folksvagen je otkrio ono što je bilo potpuno jasno još prije nekoliko godina – da je centar razvoja električnih automobila Kina koja je već sada njihov najveći proizvođač, ali i ima najveće tržište za njih, kaže konsultant za strana ulaganja, Mahmud Bušatlija na novu vijest iz najveće njemačke kompanije.
Samo tri mjeseca pošto je objavio da odustaje od izgradnje fabrike automobila u Turskoj, vrijedne 1,3 milijarde evra, Folksvagen je upravo najavio da će u Kini, zajedno sa tri tamošnje kompanije, do 2024. godine investirati 15 milijardi evra. Umjesto da u Turskoj pravi klasiku – pasat, super b i škodu, u Kini će proizvoditi isključivo električne automobile.
Zaokret Folksvagena u budućnost – ka Kini
Odustajanje od fabrike u Turskoj, sada je jasno, ipak nije samo odgovor na pad potražnje za novim automobilima tokom pandemije virusa korona tokom koje je automobilska industrija posebno pogođena usljed prekida lanca nabavke auto-dijelova, mahom pravljenih u Kini, ali i pada prodaje automobila. Riječ je o kreiranju poslovne politike u odnosu na ono što je nesumnjivo budućnost automobilske industrije.
Električni automobil
Električni automobil je budućnost automobilske industrije, a najbolji uslovi za njegovu poizvodnju su u Kini.
Njemački gigant je u prvoj polovini ove godine zabilježio operativni gubitak od 800 miliona evra, dok je u istom periodu prošle godine poslovao sa dobitkom od 10 milijardi evra.
Mada je Folksvagen ostao pri prognozi da će na nivou cijele godine biti profitabilan, činjenica je da je prodaja vozila te grupacije za prvih šest mjeseci pala 23,2 odsto, a njegove dionice 21,5 odsto. Isti procenat pada prodaje automobila zabilježen je i u avgustu. Sve to bio je dodatni razlog za novine u poslovnoj politici kompanije koja je prema studiji investicione kompanije „anus Henderson“, objavljenoj krajem jula, bila najzaduženija na svijetu.
Dužni k’o Grčka
Istraživano je poslovanje oko 900 kompanija, a neslavnu poziciju Folksvagenu je donio dug od oko 192 milijarde dolara, veći nego mnogih država. Činjenica da je među prvih deset najzaduženijih kompanija čak pet iz automobilske industrije i da su svi u najvećoj mjeri proizvođači automobila sa unutrašnjim sagorijevanjem, očigledno je bila posljednji signal da je vrijeme za promjenu poslovne politike.
„Svi evropski i američki tradicionalni proizvođači automobila više se oslanjaju na te svoje tradicionalne platforme, na automobile sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem, a Kinezi idu potpuno iznova, otvaraju firme koje počinju od elektroautomobila i nisu opterećeni tim prethodnim modelima, tako da je sasvim razumljivo prebacivanje težišta proizvodnje evropskih električnih automobila u Kinu“, kaže Bušatlija za Sputnjik.
On dodaje da su stvari sve jasnije, da je Kina nosilac daljeg razvoja svjetske ekonomije, koliko god se Amerikanci trudili da promovišu zasad u praksi malo vidljivu politiku vraćanja američkih kompanija kući koje su u inostranstvu otvarale fabrike zbog daleko jeftinijih uslova proizvodnje.
Električni automobil Tesla puni se na stanici u Šarlotu.
Folksvagan će sa ulaganjima u fabriku električnih automobila u Kini postati takmac američkom proizvođaču „Tesli“ koji je iz svoje fabrike u Šangaju već izbacio prve automobile. Analitičari procjenjuju kako će uspjeh u Kini biti presudan za dominaciju na globalnom tržištu.
I njemački gigant je krenuo put Kine i sa dvije nove fabrike s ukupnim maksimalnim kapacitetom od 600.000 vozila, Folksfagen bi do 2025. godine trebalo da izbaci 15 različitih modela e-vozila. To će, nesumnjivo, značiti i novu američko-njemačku trku za primat.
Američka fabrika električnih automobila „Tesla“ početkom januara ove godine je isporučila prvih 15 električnih automobila koje je proizvela u fabrici u Šangaju za manje od dvIJe godine otkako je taj pogon vrijedan dvije milijarde dolara počeo s radom. To je rekord među globalnim proizvođačima automobila u Kini i analitičari procjenjuju kako će uspjeh u toj zemlji biti presudan za dominaciju na globalnom tržištu.
Odlazak u Kinu oslobađa tereta
Folksvagen je, kako kaže, svakako mogao i u Njemačkoj da otvori fabriku električnih automobila, ali bi, smatra on, tu bio opterećen tim ranijim iskustvom koje ima u svojoj industriji, što u Kini nije slučaj.
„Odlazak u Kinu oslobađa ih svih tih tereta, a da ne pričamo o prednostima kao što je jeftinija radna snaga, jeftiniji resursi, jeftinije baterije, jer su Kinezi najveći proizvođači baterija i najdalje su otišli u istraživanju novih baterija. Sadašnje baterije su litijumske i u dimenzijama baterija za telefon i morate da sastavite hiljadu takvih da bi pokrenuli kola“, objašnjava naš sagovornik.
Sve su to, kaže on, prednosti koje Nijemci ni na koji način nisu mogli da zaobiđu i iskoristiće svaku mogućnost da jeftinije naprave automobil kojim će biti konkurentni na tržištu, najprije onom kineskom koje je bilo najotpornije na posljedice pandemije.
Prema najnovijoj studiji investicione kompanije „Janus Henderson“, Folksvagen je među 900 analiziranih kompanija najzaduženija na svijetu, što je bio posljednji signal da je vrijeme za promjenu poslovne politike.
U avgustu je jedino Kina zabilježila rast prodaje automobila i to od 3,5 odsto. U zapadnoj Evropi zabilježen je pad prodaje od 17 odsto, u Sjevernoj Americi 19 odsto, a u Južnoj Americi 15,5 odsto.
„Kod njih u Kini se najbrže razvija srednja klasa stanovništva, dok se na zapadu ona povlači. Sve je manje pripadnika te klase, a drugo je to što je Kina počela ozbiljno da izlazi iz krize izazvane pandemijom i nije je ni imala u tom obliku kao Amerika i Evropa. To znači da ona nije imala ni toliko umrtvljeno tržište“, ocjena je Bušatlije.
Zato je, smatra on, potez njemačkog giganta sasvim logičan, piše Sputnjik.
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca