Connect with us

TEHNOLOGIJA

Top tri jeftina mobilna telefona

Objavljeno

 


Kako flegšip telefoni bivaju sve skuplji, tako se zahuktava i borba na tržištu onih jeftinijih.

Entry level i mid range uređaji postaju sve bolji, pa ne postoji nikakav razlog da ne uštedite. Često se razlika između najskupljih i svih ostalih modela svodi uglavnom na bolje kamere, ili stvari kao što je veći ekran i kvalitetnije kućište.

Postavlja se, ipak, sledeće pitanje: Da li prosječan korisnik može da primeti sve te finese? Uglavnom ne.

Većina ljudi koristi telefon za svakodnevne, „obične“ stvari, i nije im potrebna neka specifična funkcija koju imaju samo flegšip modeli. Ako niste spremni da potrošite 1.000 evra ili više za nov uređaj, portal Android Central odabrao je nekoliko dobrih jeftinih mobilnih telefona (najskuplji na ovoj listi košta oko 350 evra, što se možda graniči sa mid-range klasom).

1. Motorola G8 Power

„Power“ u imenu telefona stoji zbog njegove najbolje karakteristike – baterije od 5.000 mAh koja traje i traje. Pored solidnog dizajna, i više nego solidnih karakteristika za taj novac (Snapdragon 665, 4GB RAM itd), Moto G8 Power je fin izbor.

Reklama

2. Samsung Galaxy A71

Najveća prednost Galaxy A71 modela su kamere. Uz, takođe, pristojno dugo trajanje baterije, kao i AMOLED ekran, ovo je jedan od modela na koje vrijedi obratiti pažnju. Što se kamera tiče – ima ih četiri: 64MP glavna, 12MP širokougaona, 5MP makro i 5MP portret.

3. Nokia 5.3

Nokia pravi solidne mobilne telefone koji ne koštaju puno, a ovaj model je baš jedan od takvih. Od dizajna, preko Android One (što obećava ažuriranja do 2022), pa sve do čipseta (Snapdragon 665), u pitanju je fin model za skromnu cijenu, namijenjen nezahtjevnim korisnicima.

B92

Reklama

NOVOSTI

Platforma Ananas stigla i u BiH

Objavljeno

 

Od

Kompanija Ananas stigla je i na bosanskohercegovačko tržište sa svojom online prodajnom platformom.

– Proteklih mjeseci smo dokazali da živimo svoju priču, teško a jako! Danas smo završili vrlo važan korak i otvorili dva nova tržišta! Ananas sada posluje i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini – objavio je Ananas E-commerce na svom LinkedIn profilu.

„Regionalni Amazon“, kako su ga mediji prozvali, sjedište je najprije osnovao u Sarajevu, gdje je registrovana firma Ananas doo, a 7. juna je osnovana i podružnica u Banjaluci, sa sjedištem u Bulevaru Stepe Stepanovića br. 171 E.

Direktor preduzeća, ujedno i banjalučke podružnice, jeste Erol Ferović.

Direktni osnivač sarajevskog društva je Ananas E-Commerce Beograd. Vlasnik platforme Ananas je Delta holding, a kako je ranije saopšteno iz kompanije, platforma je u prošloj godini otvorila svoje kancelarije i u Sjevernoj Makedoniji.

Ananas je, inače, u prošloj godini zabilježio izuzetno veliki rast, potvrđujući da bude regionalni lider u domenu online trgovine. Na 94% poštanskih brojeva isporučeno je dva ili više Ananas paketa, a broj partnera porastao je više od tri i po puta u odnosu na 2022. godinu.

Reklama

Cilj je da u 2024. godini broj trgovaca poraste na preko 2.000, i da ukupan promet preko sajta bude preko 70 mil EUR – saopšteno je na konferenciji u januaru.

eKapija

Nastavite čitati

NOVOSTI

Kinezima najveći IKT projekat u istoriji Srpske – Posao vrijedan 57 mil KM

Objavljeno

 

Od

Nakon što je portal Capital otkrio da je Vlada Republike Srpske sa kineskom kompanijom ELINC u tajnosti potpisala 57 mil KM vrijedan ugovor za nabavku softvera za digitalnu zaštitu, stigla je i potvrda iz Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske.

Oni su naveli da su u proteklih godinu dana izvršili detaljnu analizu stanja informacione bezbjednosti u javnoj upravi i kritičnim infrastrukturama, izradili smjernice razvoja informacione bezbjednosti i izvršili projektovanje novog nacionalnog sistema zaštite.

Navode da on po obimu, resursima i složenosti predstavlja najveći IKT projekat u Srpskoj.

Projekat je samoodrživ i ima za cilj punu zaštitu sajber prostora Republike Srpske – istakli su iz Agencije.

U skladu sa predviđenom dinamikom, iz Agencije su naglasili da se do kraja avgusta očekuje početak implementacije projekta.

Implementacija je predviđena u dvije paralelne faze. Omogućava potpunu integraciju državnih organa, akademskog i privatnog sektora u upravljanju incidentima. Funkcije zaštite u odnosu na korisnike se ogledaju u zaštiti tri grupe korisnika: javne uprave i kritičnih infrastruktura, zaštiti djece i zaštiti mikro, malih i srednjih preduzeća – istaknuto je u saopštenju.

Reklama

Iz Agencije su istakli da će sistem štititi javnu upravu i kritične infrastrukture koje čini 780 institucija republičkog nivoa.

Za partnera je, u skladu sa smjernicama Vlade za upravljanje krizom lanaca snabdijevanja i politički motivisanih ne-UN sankcija, izabrana kompanija ELINC, specijalizovani proizvođač opreme iz domena nacionalnih sistema informacione bezbjednosti – navedeno je u saopštenju.

Capital podsjeća da je ugovor sa Kinezima potpisan početkom juna ove godine, a nakon toga je na njega stavljena oznaka tajnosti, da bi se od javnosti sakrilo još jedno trošenje desetina miliona maraka na softver, kao i njegova namjena.

Planirano je da se ovaj softver implementira u sve institucije u Srpskoj na rok od deset godina, a ELINC je, kako piše Capital, posao dobio na osnovu prethodnog dogovora iza zatvorenih vrata, bez tendera.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

NOVOSTI

Pogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države

Objavljeno

 

Od

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Mostar objavilo je konačnu rang listu korisnika dijela grant sredstava tekućih transfera za 2024. godinu.

U okviru javnog poziva raspisanog u maju ove godine, grant sredstva su se podijelila na pet programa.

Najviše sredstava bilo je planirano u sklopu projekta pet – odnosno Podrška MSP u IT sektoru.

Ukupna vrijednost raspoloživih sredstava za ovaj projekat je bila 2.700.000,00 KM. Podijeljeno je 1.169.709,87 KM na 16 firmi, javlja Akta.ba.

Najviše je dobila firma CloudIT d.o.o iz Ilijaša i to 100.000,00 KM. Slijedi je Call Ero d.o.o. Mostar sa 99.900,00 KM, zatim Toni Digital d.o.o. sa 99.675,00 KM grant sredstava, te Xsoft d.o.o. Mostar sa 96.000,00 KM.

Na listi je i Atlantbh d.o.o. sa 84.911,00 KM granta, dok je RSS d.o.o. dobio 80.736,07 KM bespovratnih sredstava

Reklama

PROJEKAT br. 5 „PODRŠKA MSP U IT SEKTORU“

Prema projektu, firme su dobila sredstva za tehnološko unaprjeđenje MSP i unaprjeđenje kvaliteta proizvoda kroz nabavku nove opreme, integraciju Al alata i optimizaciju radnih procesa, sufinansiranja zapošljavanja junior eksperata kao i razvoj i komercijalizacija novih proizvoda/usluga u IT industriji.

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu