Connect with us

PRIVREDA

Zlato iz BiH sve više sija u inostranstvu

Objavljeno

 


Da zlato, dragulji i ostali plemeniti metali idu iz BiH u inostranstvo, potvrđuje podatak da je u prvih devet mjeseci ove godine povećan njihov izvoz za oko tri miliona KM u odnosu na isti period lani.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, za devet mjeseci ove godine izvezeno je plemenitih metale u vrijednosti od 23.805.331 KM, dok je lani u istom periodu to iznosilo 20.611.013 KM.

Iz UIO BiH dodaju da je za devet mjeseci ove godine izvezeno 788.247,40 KM zlata, uključujući zlato prevučeno platinom, neobrađeno ili u obliku poluproizvoda, ili u obliku praha.

„BiH je izvezla 21.391.346,33 KM zlata u otpacima i lomljevina od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima“, kažu u UIO BiH.

Draguljskih predmeta i njegovih dijelova od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima u BiH je izvezeno 1.155.556,45 KM, što je manje za 176.448 nego lani u istom periodu.

„U ovoj godini izvezeno je i 11.001,85 KM predmeta zlatarstva ili filigranstva i njegovih dijelova“, navode u UIO BiH.

Reklama

Dok BiH bilježi porast izvoza plementih metala, za devet mjeseci ove godine uvezeno je plementih metala u vrijednosti 19.551.011,39 KM, što je manje za 2,9 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine.

Ekonomisti ističu da ovi podaci pokazuju i da građani BiH od pojave pandemije virusa imaju sve manje novca. To znači, dodaju, čim se manje uvozi, da se i manje zlata kupuje.

Predrag Duduković, ekonomski analitičar, ističe za „Nezavisne“ da je smanjen uvoz, a povećan izvoz plemenitih metala u BiH posljedica i ekonomske krize izavne pandemijom virusa korona.

„To pokazuje da građani imaju sve manje novca, što ima za posljedicu da se manje uvozi, odnosno manje su potrebe za kupovinom na ovom tržištu, pa samim tim i oni koji se bave prodajom imaju manju potrebu da uvoze“, kazao je Duduković.

Prema njegovim riječima, na povećan izvoz je uticalo i to da su građani zbog krize prodavali svoje zlato koje se na kraju onda izvozilo iz BiH.

„Mislim da je to direktan razlog, odnosno posljedica svega što se dešavalo vezano za virus korona, a samim tim i ekonomske posljedice, odnosno siromašenje stanovništva“, ističe Duduković.

Reklama

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da bez obzira na imovinsko stanje, većina stanovništva, posebno u doba pandemije, fokusirana je na preživljavanje i egzistencijalne potrebe, te da da je jasno da zlato nije bilo čija egzistencijalna potreba.

„U nekoj daljoj budućnosti može se očekivati i dalji rast izvoza plemenitih metala ukoliko trenutna istraživanja dovedu do otvaranja rudnika plemenitih metala u okolini Vareša“, kaže Gavran za „Nezavisne“.

Jedan otkupljivač zlata iz Banjaluke kaže da ne osjete neku veliku razliku u doba korone u odnosu na raniji period jer stalno ljudi dolaze i prodaju zlatni nakit.

„Mi koji otkupljujemo zlato u Banjaluci ne osjetimo razliku, i dalje ljudi kao i ranijih godina dolaze i prodaju svoje zlato. Ne pitamo za razloge prodaje“, rekao je ovaj otkupljivač zlata.

U zlatarama kažu, pošto je smanjen broj svadbi i veselja zbog pandemije, i zlatni nakit građani manje kupuju.

Vrijednost izvezenih plemenitih metala po godinama

Reklama

23,85 miliona KM………. 2020. (devet mjeseci)

20,61 milion KM ………. 2019.

11,28 miliona KM ……… 2018.

10,08 miliona KM……… 2017.

Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu