PRIVREDA
Kostrešević: U planu višemilionski projekti obnove putne mreže
Vršilac dužnosti direktora Јavnog preduzeća „Putevi Republike Srpske“ Davor Kostrešević izjavio je da su u trogodišnjem planu ovog preduzeća od izuzetnog značaja infrastrukturni projekti, među kojima je rahabilitacija putnog pravca Prijedor-Banjaluka, izgradnja istočne obilaznice oko Trebinja, te obnova puta Јezero-Šipovo.
Kostrešević je naglasio da je procijenjena vrijednost izgradnje obilaznice oko Trebinja gotovo 15 miliona KM, dok je rehabilitacija puta Јezero-Šipovo vrijedna oko 11 miliona KM.
– Rehabilitacija ovog puta treba da počne ove godine. Mreža magistralnih i regionalnih puteva u tom dijelu Srpske nije na zadovoljavajućem nivou i činićemo sve da to promijenimo – rekao je Kostrešević u intervjuu za Srnu.
Prema njegovim riječima, među planiranim kapitalnim projektima od posebnog značaja je rehabilitacija putnog pravca Prijedor-Banjaluka, koji je izuzetno važan za banjalučku regiju jer je postao poznat po ogromnom broju saobraćajnih nesreća.
– Rehabilitacija će sigurno da počne u ovoj godini i završetak ovog projekta će bitno uticati na bezbjednost saobraćaja – dodao je Kostrešević.
Kostrešević je apelovao na sve učesnike u saobraćaju da budu svjesni da se ovakve kapitalne investicije ne mogu realizovati za kratko vrijeme.
– Svi očekuju da tako zahtjevna obnova puta može da se završi mnogo prije nego je to realno moguće. Koliko god se učesnicima u saobraćaju čini da nešto predugo traje, moram reći da ovakvi projekti nisu nešto što može da se završi za mjesec ili dva jer su oni u finansijskom i tehničko-tehnološkom smislu zaista zahtjevni – objasnio je Kostrešević.
Govoreći o poslovanju u prethodnoj godini, koju je obilježila pandemija virusa korona, Kostrešević je rekao da je primjetan pad prihoda od oko osam-devet odsto, što je iznad prvobitnih procjena.
– Pad prihoda je vidljiv, prvenstveno zbog nemogućnosti naplate od indirektnih poreza. S druge strane, preraspodjelama sredstava uspjeli smo da amortizujemo pad prihoda i sačuvamo prioritete poslovanja – napomenuo je Kostrešević.
Kostrešević je naveo da su ovogodišnja ulaganja u putnu mrežu podijeljena u dva značajna segmenta u operativnom smislu, od kojih je jedan segment redovnog održavanja puteva, vrijedan oko 60 miliona KM, a koji predstavlja kičmu poslovanja „Puteva“ i jedan je od najvažnijih segmenata u vezi sa bezbjednošću učesnika u saobraćaju.
Drugi segment, naveo je Kostrešević, odnosi se na investicije, a iznosio je, takođe, 60 miliona KM.
Prema Kostreševićevim riječima, ovaj segment zavisi od procjena na terenu i potreba lokalnih zajednica.
On je istakao da je stanje putne mreže u Republici Srpskoj zadovoljavajuće, ali da ga je potrebno dovesti na viši nivo sa što više ulaganja kako bi se smanjila razlika u kvalitetu magistralne i regionalne putne mreže između Srpske i zemalja okruženja.
– U narednom periodu očekujem unapređenje u tom segmentu – istakao je Kostrešević.
Kada je riječ o najznačajnijim projektima urađenim u prošloj godini, on je izdvojio obnovu puta Ljubinje-Trebinje, dugog oko 60 kilometara, čija je vrijednost iznad 12 miliona KM.
– Ovaj putni pravac je završen u kompletu i mislim da je to rehabilitacija koja je zadovoljila sve kriterijume. Izuzetno važna je i obnova putnog pravca Modriča-Šešlije-Doboj, gdje su radovi na samom kraju, a koja je koštala više od 15 miliona KM – naglasio je Kostrešević.
On je dodao da je od velikog značaja i projekat Crna Rijeka-Bjelajce, vrijedan više od šest miliona KM.
– Tu je i nekoliko manjih infrastrukturnih projekata, ali koji su posebno značajni za same lokalne zajednice, kao što je kružna raskrsnica u Banjaluci kod `Lesnine`, koja je sigurno dala veliki doprinos gradu u pogledu samog protoka saobraćaja – napomenuo je Kostrešević.
Kao značajne projekte u prethodnoj godini, on je pomenuo i dvije kružne raskrsnice sa obilaznicom u Brodu, kao i kružnu raskrsnicu u Prnjavoru.
– To su projekti rađeni u saradnji sa lokalnim zajednicama na način da `Putevi` finansiraju izgradnju, dok lokalne zajednice rješavaju imovinskopravne odnose i regulisanje prostornoplanske dokumentacije – rekao je Kostrešević.
Preuzeto: RTRS
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca