PRIVREDA
Niču tri fabrike u BiH, posao za stotine radnika
U nešto više od godinu dana na području Hercegovine niknuće tri nove fabrike koje će otvoriti stotine novih radnih mjesta.
Zahvaljujući realizaciji projekata koji su tek u najavi te onima čija se realizacija privodi kraju, od Ljubuškog, preko Čapljine do Mostara veliki broj ljudi dobiće priliku ostvariti radni odnos, piše Večernji list BiH.
Riječ je o projektima Violete iz Gruda, Podravke iz Hrvatske te Braće Pivac. Prema trenutnim najavama, prva bi trebala biti završena fabrika u Čapljini. Riječ je o fabrici keksa i vafla „Lasta“ Čapljina koju je kupio vlasnik Violete Petar Ćorluka.
Odlučio je iz temelja promijeniti i modernizovati nekadašnji simbol Hercegovine te slasne delicije izvoziti na velika evropska tržišta. Krajem prošle godine Ćorluka je za medije izjavio kako sve ide prema planu te da se početak probne proizvodnje očekuje već u februaru ili martu.
„Sva tehnologija dogovorena je s najpoznatijim njemačkim proizvođačima i dosada je potvrđeno oko 10 miliona evra samo za mašine“, kazao je tom prilikom Ćorluka.
Dodao je kako niko ne može predvidjeti kojom dinamikom će se uspostaviti proizvodnja, ali, prema nekim parametrima, očekuje da polovinom ove godine bude u punom jeku. Istakao je da se delicije već uvelike i odavno spremaju te nagovještava da će, uz poznate Lastine štrudle, desert štapiće i krem štapiće s poboljšanom kvalitetom recepture i pakiranja, na tržište izaći s inovativnim proizvodima koji će biti iznenađenje svima.
„Nastojat ćemo da bude nešto poboljšanih starih proizvoda, ali tu su i inovacije, novi proizvodi kojima ćemo iznenaditi tržište“, kazao je Ćorluka.
Uz Lastu, ovog ljeta u pogonu bi trebala biti i Podravkina fabrika koja niče u Kruševu nadomak Mostara. Riječ je o velikom projektu koji će jednako kao i ostala dva osigurati opstanak na ovim prostorima.
Na samom kraju prošle godine Podravka i mostarska Marinada potpisali su ugovor o strateškom partnerstvu kojim koprivnička kompanija preuzima kontrolu i proces uzgoja i prerade povrća u Hercegovini. Ugovor su potpisale članica uprave Podravke Ljiljana Šapina i direktorica Marinade Maja Marušić. Direktorica Marušić ovom prilikom izjavila je kako je posebno raduje što je Podravka prepoznala Marinadu kao strateškog partnera te tako priznala rad i trud koji je ova kompanije, zajedno s braniteljskim zadrugama i drugim kooperantima, poduzimala u posljednje dvije godine. A rezultati su itekako vidljivi. Naime, u tom je periodu proizvedeno čak 1.600 tona povrća.
Ono što posebno unosi optimizam je i činjenica da su svi zaposleni u kompaniji mlađi od 40 godina, a to pokazuje kako se mladi, obrazovani ljudi itekako žele baviti zemljom. Prošle je godine iz plodnih hercegovačkih polja oko Mostara Podravki isporučeno oko hiljadu tona paradajza i oko 500 tona paprika roge, koja se koristi za proizvodnju ajvara.
Ove godine planirano je povećanje proizvodnje paradajza koji bi se na ljeto trebao preraditi upravo u novoj Podravkinoj fabrici kod Mostara.
Treći projekt koji će zasigurno zaustaviti iseljavanje biće realizovan u Ljubuškom, piše Večernji.
Naime, braća Pivac krajem prošle godine kupila su zemljište na prostoru industrijske zone Mostarska Vrata – Cerno gdje planiraju izgraditi pogon koji će sadržavati skladište svježeg mesa, skladište zamrznutog mesa, pogon rasijecanja, pogon pakovanja svježeg mesa, pogon narezivanja, sušaru, proizvodnju mesnih prerađevina, diskont, maloprodaju, administraciju i komercijalu te odjel transporta.
Kompletni kompleks po završetku izgradnje trebao bi zapošljavati od 60 do 70 osoba.
„Projekt braće Pivac je u procesu iznošenja potrebnih lokacijskih i građevinskih dozvola za objekt koji će graditi u našoj poslovnoj zoni. Do 1. oktobra 2021. godine trebale bi se pribaviti sve potrebne dozvole i tada započeti građevinske radove“, izjavio je na posljednjoj sjednici Gradskoga vijeća Ljubuški gradonačelnik Vedran Markotić.
Uz navedene projekte, tu je svakako i Aluminij industrija koja se u Mostaru poput feniksa uzdiže iz pepela. Naime, uprkos svjetskoj krizi izazvanoj pandemijom korona virusa, Aluminij industrija do 1. oktobra prošle godine ispunila je svoje ugovorne obaveze koje je potpisala s Aluminijem d. d. i zaposlila 82 radnika. Već na početku ove godine najavili su zapošljavanje minimalno 90 dodatnih radnika, bivših radnika Aluminija d.d. Mostar.
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca