Connect with us

PRIVREDA

Okupljaju 1.200 poljoprivrednika a preradu mlijeka sada će povećati čak 12 puta

Objavljeno

 


Sweden/USAID FARMA II projekt podržao je Zemljoradničku zadrugu Brka da proširi pogone za proizvodnju mliječnih proizvoda. Brka će sada povećati preradu mlijeka sa 500 na 6.000 litara dnevno i početi prodavati nove visokokvalitetne mliječne proizvode na domaćem tržištu.
– Zemljoradnička zadruga Brka osnovana je kako bi poljoprivrednicima pružila mogućnost da zarade od vlastitog rada – kaže predstavnik zadruge Adis Rahman.

Napominje kako je sjedište zadruge u Distriktu Brčko, ali da ona sada okuplja oko 1.200 poljoprivrednika iz deset dodatnih općina, tri u Republici Srpskoj i sedam u Federaciji Bosne i Hercegovine.

– Zadruga datira još iz 1946. Međutim, u sadašnjem pravnom obliku funkcionišemo od 2001. Kod nas je puno toga komplikovano, pa tako i naša registracija, ali to nas ne koči da idemo naprijed i stvaramo bolje uslove za rad i život naših poljoprivrednika – nastavlja Rahman.

Zadruga Brka uglavnom okuplja poljoprivrednike koji proizvode voće za domaće prerađivače, skoro njih 900, a godišnja proizvodnja im je 2.500 tona.

Zadruga proizvode i 1.000 tona žita i nešto povrća, no 300 njihovih članova su mljekari koji godišnje proizvedu između 4 i 5 miliona litara mlijeka, koje prvenstveno prodaju Mlijekoproduktu, jednoj od većih mljekara u BiH.

– Naši poljoprivrednici proizvode pozamašnu količinu kvalitetnog mlijeka, pa smo 2019. godine počeli obrađivati dio i proizvoditi dimljeni sir, puter i još nekoliko mliječnih proizvoda. Vidjeli smo da imamo tržište za naše proizvode, ali naši prerađivački kapaciteti su bili prilično mali, tek 500 litara mlijeka dnevno, i počeli smo raditi na ekspanziji – objašnjava Rahman.

Reklama

Proširenje kapaciteta

Po njegovim riječima, prerada jedne litre sirovog mlijeka u mliječni proizvod daje i do pet puta veće finansijske prinose od prodaje velikim mljekarama za preradu.

Uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta proširili su kapacitete prerade mlijeka na 48.000 litara dnevno, a uveli su i HACCP i ISO 22000 standarde sigurnosti hrane. Sada imaju vlastitu mljekaru.

– Uvijek planiramo proizvodnju prema potrebama tržišta. Na taj način proizvodimo ‘unaprijed prodane’ proizvode i štitimo interese naših članova Isto ćemo učiniti i sa mliječnim proizvodima. Zahvaljujući projektu FARMA II, naši proizvodni kapaciteti narasli su 96 puta, ali ih još nećemo u potpunosti koristiti. Nakon šest mjeseci istraživanja i razvoja tržišta, sada ćemo početi prerađivati 4.000 litara mlijeka dnevno u sir, kajmak, puter i druge mliječne proizvode. Također ćemo proizvoditi 2.000 litara pasteriziranog mlijeka dnevno i nešto sirutke – istakao je Rahman.

Nova tržišta

Njihov brend MILCOOP stekao je prepoznatljivost na lokalnom tržištu u regiji Brčko. Kako njihova godišnja proizvodnja mliječnih proizvoda raste sa 20 na 230 tona različitih sireva i maslaca, počeće sa prodajom na širem tržištu.

Reklama

– Nećemo nepotrebno riskirati. Polako ulazimo na nova tržišta. Počeli smo sa distribucijom u radnjama u široj bijeljinskoj regiji. Kada završimo pregovore sa dodatnim distributerima, obuhvatit ćemo i Sarajevo, a nadam se i druge dijelove BiH – zaključuje Rahman, saopćeno je iz Sweden/USAID FARMA II projekta.

Biznisinfo

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu