ANALIZE
MMF predviđa rast Srbije od šest odsto
Međunarodni monetarni fond je, na osnovu dubinskih analiza u okviru redovnih konsultacija po članu IV Statuta MMF, ocijenio da se Srbija dobro izborila sa pandemijom Kovid-19 i očekuje da će realni rast srpskog BDP-a u 2021. dostići šest odsto, saopštila je Narodna banka Srbije.
Takođe, MMF očekuje da će se ekonomski oporavak Srbije nastaviti i u ovoj godini.
MMF ocjenjuje da će puna posvećenost vlasti sprovođenju planiranih strukturnih reformi podržati potencijal za privredni rast, pri čemu MMF očekuje za Srbiju nastavak visokih stopa rasta BDP-a od 4,5 odsto u 2022. i 2023. godini i četiri odsto od 2024. godine.
Odbor izvršnih direktora MMF-a na sjednici 18. juna zaključio je redovne konsultacije sa Republikom Srbijom po članu IV Statuta ove međunarodne finansijske organizacije, navodi centralna banka Srbije i podsjeća da je na istoj sjednici odbor izvršnih direktora MMF-a odobrio Srbiji novi program saradnje uz podršku Instrumenta za koordinaciju politike (Policy Coordination Instrument – PCI).
S obzirom na ukupan ekonomski napredak koji je Srbija zabilježila, ni novi program saradnje ne predviđa korišćenje finansijskih sredstava, već će biti isključivo savjetodavnog karaktera.
Izvršni direktori MMF pohvalili su snažnu reakciju vlasti u Srbiji, koja je ograničila uticaj pandemije i postavila osnove za ekonomski oporavak. MMF ocjenjuje da su makroekonomska stabilnost koju su vlasti velikim zalaganjem postigle u periodu pre krize, uz veliki paket mjera podrške u borbi sa negativnim efektima krize, pomogli da se ublaži nepovoljan uticaj pandemije na ekonomsku aktivnost i omogućili da rast u prošloj godini bude jedan od najboljih u Evropi.
„S obzirom na snažan napredak koji je Srbija ostvarila u prethodnih osam godina, novi program će za cilj imati očuvanje makroekonomske i finansijske stabilnosti, uz podršku nastavku sprovođenja strukturnih reformi kako bi se postigao još snažniji i održivi privredni rast“, rekla je guvernerka Jorgovanka Tabaković.
Uzimajući i obzir odlične podatke za prvo tromjesečje 2021, MMF ocjenjuje se da će realni rast BDP-a u 2021 dostići šest odsto.
Dodatno, MMF ocenjuje da oslanjanje na zamah ostvaren u prvom tromjesečju 2021. godine, koji je snažniji od očekivanog, uz uticaj brze vakcinacije na globalnom nivou, kao i u Srbiji u kojoj je tempo vakcinacije i dalje jedan od najbržih u Evropi, stvara prostor i za rizik naviše po pitanju rasta u 2021. godini.
„Uprkos velikim izazovima uzrokovanim pandemijom, Srbija je snažnim odgovorom potvrdila i ojačala makroekonomsku stabilnost, što je, kroz sprovedenu dubinsku analizu, utvrdio i MMF“, rekla je Tabaković.
Izvršni direktori ocenili su da su relaksirajuća monetarna politika i politike iz oblasti finansijskog sektora ostale odgovarajuće, kao i da je putem vanrednih mjera centralna banka podržavala ekonomsku aktivnost i tokom pandemije.
Uz to, MMF konstatuje da je inflacija ostala niska, sa stabilnim deviznim kursom i dobro usidrenim inflacionim očekivanjima.
„Očuvali smo poverenje u monetarnu politiku onda kada je bilo najvažnije. Stabilnost na deviznom tržištu postala je nova realnost, kao i niska inflacija, i zajedno čine važnu pretpostavku održivog rasta“, navela je guvernerka.
MMF ocjenjuje i da je bankarski sistem ostao stabilan, likvidan i dobro kapitalizovan. Ističu i da je neophodno kontinuirano praćenje rizika u bankarskom sektoru posebno kada krizne mjere postepeno budu prestajale da važe.
Direktori su posebno pozdravili planove za dalju podršku dinarizacije i za unaprjeđenje tržišta kapitala.
Izvršni direktori su istakli da je podrška politika i dalje neophodna zbog još uvijek visoke neizvjesnosti, uz istovremeno očuvanje makroekonomske i finansijske stabilnosti.
Istakli su i važnost očuvanja fleksibilnosti u odgovoru politika, kao i značaj izbjegavanja preranog povlačenja podrške. Uz sve to, važno je da se održi reformski zamah kako bi se podstakao snažniji, otporniji i inkluzivniji srednjoročni rast, navodi NBS.
„Srednjoročni makroekonomski okvir koji MMF projektuje za Srbiju ukazuje na to da se očekuje nastavak odgovornog vođenja dobrih politika, što će za rezultat imati dinamičan rast i njegovu dobru strukturu. MMF projektuje nastavak niske inflacije, dinamičan rast izvoza i rast deviznih rezervi Srbije, kao i fiskalni okvir koji istovremeno obezbeđuje smanjenje učešća javnog duga u bruto domaćem proizvodu na ispod 50 odsto u srednjem roku i podršku ekonomiji putem visokih kapitalnih investicija“, rekla je Tabaković.
„MMF očekuje i da će Srbija nastaviti da opravdava povjerenje investitora, što se vidi po projektovanom nastavku visokih priliva stranih direktnih investicija od oko šest odsto BDP-a, kojima će, kao i do sada, u celini biti pokriven deficit tekućeg računa platnog bilansa“, zaključila je guverner Jorgovanka Tabaković.
Kada je riječ o novom tridesetomjesečnom programu saradnje uz podršku Instrumenta za koordinaciju politike, Tabaković je ocijenila da se on nadovezuje na prethodni program koji je uspešno završen u januaru ove godine, a koji se u praksi pokazao kao odličan.
„Kroz novi program savetodavnog karaktera Srbija će nastaviti saradnju uz partnerski odnos koji smo gradili i uspostavili sa MMF-om. Novi program perdstavlja još jednu potvrdu da se u Srbiji vodi kredibilna i uspešna ekonomska politika, koju nastavljamo i u narednom periodu“, rekla je ona.
Cilj savjetodavnog programa jeste podrška bržem privrednom oporavku Srbije od efekata pandemije, očuvanju makroekonomske i finansijske stabilnosti i sprovođenju ambicioznog plana strukturnih reformi radi podsticanja visokog, inkluzivnog i održivog rasta u srednjem roku.
Predviđeni reformski prioriteti u okviru novog Instrumenta za koordinaciju politike održavaju ekonomsku politiku i agendu vlasti Republike Srbije.
Ti prioriteti uključuju učvršćivanje okvira fiskalne politike, jačanje upravljanja u preduzećima u državnom vlasništvu, dalji razvoj tržišta kapitala i povećanje dinarizacije, poboljšanje pružanja socijalne podrške, kao i prelazak na zelenu ekonomiju.
Aranžman je odobren za period od 30 mjeseci, a napredak dogovorenog ekonomskog programa pratiće se putem pet polugodišnjih razmatranja rezultata, na kojima će se ocjenjivati njegovo sprovođenje.
„Iako PCI ne predviđa korišćenje finansijskih sredstava od MMF-a, uspješan završetak svakog od pojedinačnih razmatranja biće signal posvećenosti Srbije kontinuitetu sprovođenja snažnih makroekonomskih politika i strukturnih reformi“, navodi MMF.
PCI predstavlja mehanizam podrške MMF-a zemljama članicama, savjetodavnog je karaktera i ne predviđa korišćenje finansijskih sredstava. Namijenjen je zemljama posvećenim reformama, a dogovara se radi podržavanja odgovarajućeg ekonomskog programa, kada zemlja nema tekućih ni potencijalnih platnobilansnih problema.
„Ocena svih je da je Srbija snažno odgovorila na pandemiju, a mogli smo da reagujemo snažno, jer smo u prethodnom periodu izgradili stabilnu i jaču Srbiju u koju se investira. Čuvanje života ljudi i očuvanje ekonomije bili su naš ključni zadatak tokom ove krize, i već u prvom tromesečju ove godine naš BDP je premašio pretkrizni nivo, što je ranije nego u većini drugih ekonomija. U periodu koji je pred nama nastavljamo da obezbeđujemo stabilnost i da podržavamo sve zbog kojih i sa kojima radimo – građane i privredu, jer samo zajedno možemo da rastemo i gradimo još jaču zemlju“, zaključila je ona.
Tanjug
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca