PRIVREDA
Reforma javne uprave: Pečat odlazi s granice
Iako se s reformom javne uprave u BiH kasni, zahvaljujući podršci EU neke od elektronskih javnih usluga uskoro bi trebalo da postanu dostupne javnosti.
Jedna od najvažnijih je stupanje na snagu kompjuterizovanog tranzitnog graničnog sistema, kojim se u potpunosti ukidaju papirologija i pečati kod nekih od najčešćih carinskih postupaka u BiH.
Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kaže da je ta institucija polovinom maja postala sertifikovano tijelo za izdavanje digitalnog kvalifikovanog potpisa, koji će zamijeniti klasični potpis i pečat u službenoj komunikaciji prilikom pružanja elektronskih usluga poslovnoj zajednici.
„Riječ je o zaista velikoj reformi u BiH koja će poslovnoj zajednici omogućiti da sva svoja prava i obaveze ostvari puno brže, jednostavnije i jeftinije isključivo elektronskim putem. Rješenjem Ministarstva transporta i komunikacija BiH, UIO je akreditovana i upisana kao kvalifikovani ovjerilac u BiH. To znači da poreski obveznici već podnose zahtjeve Upravi za dobijanje digitalnih kvalifikovanih potvrda, kao i za korištenje elektronskih usluga“, rekao je Kovačević.
Prva usluga koja će, kako je istakao, biti ponuđena poslovnoj zajednici, je NCTS, odnosno kompjuterizovani tranzitni sistem, čiji početak primjene je bio planiran početkom mjeseca, ali je pomjeren za 1. avgust.
„Došlo je do pomjeranja zbog činjenice da parlament BiH još nije usvojio zakon o carinskim prekršajima BiH, a taj zakon mora biti usvojen kako bi počela primjena Zakona o carinskoj politici BiH“, rekao je Kovačević.
Ovo, praktično, znači da će carinski obveznici i špediteri biti prvi korisnici digitalnog kvalifikovanog potpisa u BiH, jer će sve svoje dokumente u postupku elektronskog provoza robe ovjeravati na novi način i slati u informacioni sistem Uprave isključivo elektronskim putem.
„Novi elektronski provoz robe značajno će ubrzati sve postupke, skratiti vrijeme čekanja prilikom ličnog predavanja dokumentacije u carinskim ispostavama i značajno smanjiti troškove. Novi elektronski provoz mora se prvo koristiti godinu dana na nacionalnoj osnovi, a nakon toga će BiH postati i punopravna članica Konvencije, što znači da će roba kada krene iz BiH biti u sistemu i sve carinske službe zemalja kroz koje ta roba prolazi unaprijed će znati sve detalje o toj pošiljci, kao i carinska služba zemlje krajnje destinacije te robe. To će svakako ubrzati protok robe i smanjiti vrijeme čekanja i bilo kakvih kontrola“, naglasio je Kovačević.
Ako sve bude išlo kako je planirano, UIO će u narednom koraku krenuti sa širenjem ponude elektronskih usluga koje će se moći ovjeravati digitalnim kvalifikovanim potpisom, kao što su podnošenje uvoznih i izvoznih carinskih prijava isključivo elektronskim putem, podnošenje PDV i akciznih prijava i sličnih postupaka.
„Cilj UIO je da u toku 2022. godine u potpunosti pređe na bespapirno poslovanje s obveznicima indirektnih poreza, koji će tada uz posjedovanje digitalnog kvalifikovanog potpisa izdanog od strane UIO sva svoja prava i obaveze moći ostvariti puno brže, jednostavnije i jeftinije isključivo elektronskim putem“, rekao je Kovačević.
Ovo je samo jedna od aktivnosti predviđenih reformom javne uprave i Akcionim planom, s konačnim ciljem da se sve potrebne potvrde i procedure mogu sprovesti na jednom mjestu, a planirano je da se građani putem interneta i mobilnog telefona ne samo informišu o potrebnim procedurama, već da što više procedura obave od kuće.
„Cilj je lakoća dostupnosti informacija preko organizacionih silosa oslanjajući se na slobodan protok podataka u skladu s Okvirom interoperabilnosti, tehnološku neutralnost, integritet, kontrolu osiguranja, privatnost, identitet i bezbjednosne zahtjeve“, navedeno je u Akcionom planu.
Takođe, plan je uspostaviti jedinstvenu tačku za građane za svaki upravni nivo za dobijanje informacija i ostvarenje usluga koje pružaju institucije, organizovanih oko životnih događaja, uključujući elektronske i fizičke tačke, odnosno pultove koji su nadležni za izdavanje sertifikata i drugih dokumenata.
„Specifični cilj u oblasti pružanja usluga je usmjeren na reformske procese koji će transformisati javnu upravu orijentisanu ka korisnicima, tako što će stručno pratiti i shvatati njihove potrebe i očekivanja, te na osnovu toga unaprijediti poslovne procese i upravno postupanje, smanjujući administrativno opterećenje, omogućavajući dostupnost usluga različitim kanalima komunikacije, uz osiguranje visokog kvaliteta i smanjenje cijene usluge“, navedeno je u planu.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca