PRIVREDA
Stiže 300 miliona evra pomoći MMF-a za BiH
Bosna i Hercegovina je i dalje daleko od zaključivanja novog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom, a, kako nam je potvrđeno iz MMF-a, prije kraja mjeseca očekuje se isplata 300 miliona evra pomoći za BiH.
Podsjećanja radi, upravo su „Nezavisne novine“ još prije pola godine predvidjele takav ishod nakon što je postalo jasno da MMF neće odstupiti od zahtjeva za reformama, a posebno nakon što je MMF obećao pomoć BiH.
Iako je ideja MMF-a dobronamjerna, da pomogne BiH da se lakše izbori s posljedicama korona virusa, domaći političari su protumačili da je novac moguće dobiti i bez sprovođenja reformi.
Naime, MMF je uoči početka nove runde pregovora o aranžmanu prošle godine pred BiH postavio razumne, ali teške uslove za zaključivanje novog aranžmana, koji su imali za cilj da se bolje prate tokovi novca, spriječi pranje novca, učvrsti fiskalni sistem i sprovedu strukturne reforme. Primjera radi, kada bi BiH usvojila uslov da se registar računa privatnih lica nalazi u Centralnoj banci BiH, bilo bi znatno teže manipulisati pranjem novca, jer bi u centralnoj evidenciji bilo moguće lako provjeriti tokove novca. Od jednog izvora koji je bio uključen u razgovore s MMF-om dok su oni trajali saznali smo da su domaće vlasti predložile da entiteti imaju centralne registre kojima bi Centralna banka mogla pristupiti nakon što pošalje službeni zahtjev da želi ostvariti uvid. Naš izvor nam je ispričao da je MMF ovaj uslov odbio jer bi bilo moguće novac skloniti s računa za nekoliko sekundi, čime bi se izgubio smisao kontrole ovih sredstava.
Međutim, onda je vrh MMF-a u Vašingtonu odlučio da svim zemljama omogući praktično beskamatni kredit kako bi se pomoglo izlasku ekonomije iz krize izazvane kovidom.
U Ministarstvu finansija i trezora BiH su nam potvrdili da nema naznaka o novim pregovorima s MMF-om.
„Ovim putem vas obavještavam da je zadnja sjednica Fiskalnog savjeta održana 22. aprila 2021. godine, kada je raspravljano o potencijalnom novom aranžmanu s MMF-om, ali da nije postignuta saglasnost o potrebi, te kako dalji razgovori nisu bili inicirani ni sa jedne strane“, rekli su oni za „Nezavisne“.
I u Ministarstvu finansija RS nam je potvrđeno da nema naznaka da će doći do novih razgovora.
Endrju Džuel, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, takođe nam je rekao da se trenutno ne dešava ništa relevantno kada su u pitanju pregovori s domaćim vlastima.
„Planirana je posjeta osoblja MMF-a za oktobar, tako da će to biti prilika da nova šefica Misije održi sastanak s predstavnicima vlasti i razmotri situaciju“, rekao je Džuel za „Nezavisne“ i precizirao da SDR alokacija može da se očekuje prije kraja mjeseca.
Pojašnjenja radi, BiH neće dobiti gotovinu, nego će se morati obratiti nekoj od članica MMF-a koja će u odnosu na kvotu koju BiH ima u MMF-u iznos pretvoriti u SDR, odnosno „valutu“ MMF-a koju čini prosjek vrijednosti svih glavnih svjetskih valuta koje su članice ove asocijacije. Dodjeljivanje SDR-ova funkcioniše na način da svaka zemlja članica MMF-a dobije iznos u odnosu na kvotu koju uplaćuje. Zemlja koja dobije SDR-ove onda može da se obrati bilo kojoj voljnoj članici MMF-a i da SDR-ove zamijeni za neku od valuta koje stoje ispod SDR-a, odnosno dolara, evra, funte, juana i jena.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca