PRIVREDA
Najveći ribnjak u BiH pliva uprkos stečaju
Ribnjak „Saničani“ iz Prijedora nastaviće proizvodnju i prodaju ribe, odluka je koja je donesena na posljednjoj sjednici Skupštine povjerilaca u ovom preduzeću, rekao je juče za „Nezavisne novine“ Mirko Marčeta, stečajni upravnik ovog preduzeća.
Naime, na ovaj način će pokušati da se nastavi osnovna djelatnost za koju su registrovani, ali, kako kaže, u onom obimu koliko su u mogućnosti.
„Nastojimo na ovaj način pokušati da Ribnjak „Saničani“, najveći ribnjak u BiH, preživi“, kazao je Marčeta i istakao da su prije dva dana počeli izlov ribe.
Kako je rekao, na sjednici Skupštine povjerilaca, koja je održana krajem prošle sedmice, bilo je riječi i o potraživanjima.
Pojasnio je da su u prethodnom periodu imali pomoć od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, ali, kako kaže, budući da je stečajni postupak pitanje pravosudnih institucija, Ministarstvo ne može da utiče na sam postupak.
„Najbitnije je da Ministarstvo ima sluha i volje za pomoć, pa su nam tako u prethodnom periodu obezbijedili oko 20 tona hrane za ribu“, kazao je Marčeta.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ranije su rekli za „Nezavisne novine“ da su svjesni značaja Ribnjaka „Saničani“ kako za grad Prijedor, tako i za cijelu Republiku Srpsku, te stoga kontinuirano prate stečajni postupak koji je u toku.
Okružni privredni sud u Prijedoru je krajem marta otvorio stečaj u Ribnjaku „Saničani“ iz Prijedora, koji dobavljačima i državi na ime obaveza duguje više od 360.000 KM, tako da je jedan od najvećih i najstarijih ribnjaka u BiH završio u stečajnim vodama.
Podsjećamo, prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnijelo je Pravobranilaštvo RS 17. jula prošle godine, a prijedorski sud je 11. septembra pokrenuo prethodni postupak za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka.
Određene su i mjere radi obezbjeđenja imovine kojima se zabranjuje stečajnom dužniku da bez saglasnosti privremenog stečajnog upravnika raspolaže pokretnom i nepokretnom imovinom, novčanim sredstvima i pravima stečajnog dužnika.
Na ovo rješenje žalio se većinski vlasnik Ribnjaka „Saničani“ Radojica Ratkovac i žalba je odbijena. Prema podacima Banjalučke berze, Ratkovac je vlasnik 52,128 odsto akcija, a među deset najvećih akcionara su i pet fondova, dvije banke i dva fizička lica. Posljednji put je akcijama trgovano 2013. godine. Neto gubitak u 2018. godini iznosio je 89.025 KM, da bi se u 2019. godini gotovo upetostručio i iznosio 420.746 KM. U toku 2019. godine krug fabrike sa upravnom zgradom i ribnjak površine 43 hektara prešli su u vlasništvo Nove banke zbog neservisiranja hipotekarnog kredita i neplaćanja reprograma.
Republički vodni inspektori su u kontrolama u maju 2019. godine konstatovali da se ribogojilište ne održava adekvatno već duži period i da to utiče na smanjenu efikasnost i bezbjednost objekta.
Resorno ministarstvo je 2018. godine imenovalo stručni tim, koji je obišao ribnjak radi utvrđivanja činjeničnog stanja na terenu o iznesenim pritužbama mještana Saničana o uginuću ribe, urušavanju nasipa, neodržavanju prostora i narušavanju ekološke ravnoteže.
Iste godine Republička vodna inspekcija nalagala je mjere za otklanjanje uočenih nedostataka, čije otklanjanje nije izvršeno u ostavljenom roku.
Predstavnici „Voda Srpske“ takođe su naložili otklanjanje nedostataka, što nije učinjeno, te ribnjak nije dobio produženje vodne dozvole niti je danas posjeduje.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca