Connect with us

PRIVREDA

Neto dobit u prvom polugodištu 9,7 miliona KM

Objavljeno

 


Mikrokreditni sektor Republike Srpske u prvom polugodištu poslovao je sa neto dobiti od 9,7 miliona KM, što je više za 21 odsto ili 1,7 miliona KM nego u istom periodu prošle godine.

Mikrokreditni sektor Republike Srpske na kraju prvog polugodišta činilo je 13 mikrokreditnih organizacija, od toga 11 mikrokreditnih društava koja kao profitne organizacije mogu plasirati mikrokredite maksimalno do 50.000 KM, te dvije mikrokreditne fondacije koje kao neprofitne organizacije mogu plasirati mikrokredite maksimalno do 10.000 KM.

Za prvih šest mjeseci ukupna bruto aktiva mikrokreditnih organizacija sa sjedištem u Republici Srpskoj iznosila je 438,48 miliona KM i veća je za dva odsto ili 9,8 miliona KM u odnosu na kraj prošle godine.

Aktiva po zaposlenom na nivou mikrokreditnih organizacija sa sjedištem u Republici Srpskoj iznosila je 757.300 KM i manja je za 1,8 odsto u odnosu na prošlu godinu, navodi se u izvještaju Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

Bruto krediti iznosili su 371,4 miliona KM ili 85 odsto ukupne bruto aktive i rasli su po stopi od šest odsto ili za 22,6 miliona KM, od čega krediti bez kašnjenja u otplati iznose 354,3 miliona KM ili 95,4 odsto ukupnih kredita.

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupne kredite mikrokreditnih organizacija je 31,94 odsto i veća je za 8,39 procentnih poena u odnosu na 2020. godinu.

Reklama

Rast kreditne aktivnosti evidentan je kod osam mikrokreditnih društava, i to kod četiri sa rastom po stopi u rasponu od tri do devet odsto i kod četiri mikrokreditnih društava sa rastom po stopi od 17 odsto do 35 odsto.

Kreditni portfolio kod dva mikrokreditna društva bilježi pad po stopi od jedan odsto, dok je vrijednost kreditnog portfolija kod jednog mikrokreditnog društva na približno istom nivou kao i na kraju 2020. godine.

Smanjenje kredita evidentno je kod obje mikrokreditne fondacije sa padom po stopi od 0,6 odsto i 12 odsto u odnosu na kraj prošle godine.

U prvom polugodištu kapital mikrokreditnih organizacija, koji čine kapital mikrokreditnih društava i ulozi mikrokreditnih fondacija, iznosio je ukupno 149,1 milion KM ili 35 odsto pasive sa rastom od sedam odsto ili za 9,5 miliona KM u odnosu na kraj 2020. godine, a odnosi se na kapital mikrokreditnih društava u iznosu od 148 miliona KM i uloge mikrokreditnih fondacija u iznosu od 1,1 milion KM.

Mikrokreditne organizacije sa sjedištem u Republici Srpskoj zapošljavale su na kraju juna 579 radnika, što je više za četiri odsto ili za 23 radnika u odnosu na kraj 2020. godine.

U Republici Srpskoj poslovalo je i devet mikrokreditnih organizacija čije je sjedište u FBiH – sedam mikrokreditnih fondacija i dva mikrokreditna društva, a koje su zapošljavale ukupno 343 radnika.

Reklama

Preuzeto: RTRS

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

BIZNIS

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu