Connect with us

PRIVREDA

Uvoz stranih radnika zavisiće od potreba privrede Srpske

Objavljeno

 


Nakon što je poslovna zajednica upozorila da Srpska ima manjak radnika skoro svih struka te da postoji potreba da se uvoze radnici određenih profila, iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS ističu da će broj izdatih radnih dozvola za strance i u narednoj godini ostati isti, ali i da postoji mogućnost da se poveća ako se za to ukaže potreba.

Naime, iz nadležnog ministarstva ističu da, što se tiče utvrđenih kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2022. godinu, one ostaju iste kao i ranijih godina.

„Dogovoreno je da Zavod za zapošljavanje RS i Unija udruženja poslodavaca Republike Srpske analiziraju procedure za izdavanje radnih dozvola s ciljem pojednostavljenja i da se, ukoliko privreda iskaže veće potrebe za ovom vrstom zapošljavanja, od strane Unije blagovremeno pokrene procedura za povećanje kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Republici Srpskoj za 2022. godinu“, ističu iz ovog ministarstva.

Prema njihovim riječima, već duži niz godina kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva se ne mijenjaju i iznose 400 radnih dozvola za produženje već postojećih i 200 novih radnih dozvola, odnosno ukupno 600 dozvola na godišnjem nivou.

„Ovaj broj ostao je isti za 2022. godinu i nijedne godine kvote nisu iskorištene u potpunosti. To znači da kvote radnih dozvola nisu povećane za 2022. godinu u odnosu na prethodni period“, kazali su iz resornog ministarstva.

Iz Zavoda za zapošljavanje RS kazali su da je poslovna zajednica nagovještavala da će od Vlade Republike Srpske tražiti da se poveća kvota radnih dozvola za 2022. godinu.

Reklama

„U ovom trenutku nemamo informaciju vezanu za povećanje broja istih“, kazali su iz Zavoda.

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, potvrdio je da su počeli razgovori o toj temi.

„Utvrdili smo da postoje neke kritične tačke koje treba analizirati, da ne bismo u slučaju povećanog dolaska stanih radnika napravili ovde probleme“, kazao je Trivić i dodao da je sigurno potrebno unaprijediti sistem, odnosno, kako kaže, popraviti zaštitu stranih radnika, da se ne bi desilo da to bude crno roblje.

Prema njegovim riječima, sigurno je da građevinski, ali i ugostiteljski sektori imaju najviše problema sa manjkom radnika te da te radnike dovode čak iz Bangladeša i Turske.

Primjetno je da skoro u svim oblastima nedostaje radnika, a da to nije zaobišao ni sektor ugostiteljstva, ističe i Dalibor Šajić, predsjednik Udruženja poslodavaca trgovine, turizma i ugostiteljstva RS.

„Vrlo je teško da ćemo dovesti radnike ukoliko im ne ponudimo neke dobre uslove, jer generalno, sektor ugostiteljstva je veoma dobro plaćen u ostalim zemljama“, kazao je Šajić.

Reklama

Podsjetimo, kako smo ranije pisali, zbog nedostatka radne snage zvornička građevinska firma „Jokić invest“ traži radnike i u Aziji, a prije dvije godine zaposlila je deset državljana Bangladeša, dok ove godine planira da dovede 22 nova radnika.

„Veliki broj domaćih radnika koji su izučili zanat otišao je u inostranstvo tako da na našem tržištu skoro da nema radnika, a posebno je teško naći majstora u građevinskom sektoru“, kazala je tada Marijana Milović, izvršna direktorica ovog preduzeća.

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu