Connect with us

PRIVREDA

Strane investicije premašile milijardu KM

Objavljeno

 


Direktna strana ulaganja za period januar – septembar 2021. godine, prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, iznose 1.049.000.000 KM, što predstavlja povećanje od 65 odsto u odnosu na isti period 2020. godine, potvrđeno je za „Nezavisne“ iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).

Kako su istakli, u prvih devet mjeseci 2020. godine registrovano je 678 miliona KM direktnih stranih investicija, dok je u istom periodu 2019. godine zabilježen iznos od 597 miliona KM.

„U finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzijskih fondova u prvih devet mjeseci prošle godine uloženo je 310,9 miliona KM, dok je u poslovanje nekretninama uloženo 2,4 miliona KM“, naveli su iz ove agencije.

Zemlje sa najvećim registrovanim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini u prvih devet mjeseci prošle godine su Hrvatska, sa 278,7 miliona KM, zatim slijedi Austrija sa 168 miliona KM, Rusija 132,5 miliona KM i Slovenija sa 132,1 milion KM.

„Značajna povećanja kapitala registrovale su i Velika Britanija (78 miliona KM), Njemačka (73,6), Srbija (66,7), Italija (35,6) i Švajcarska (33,1 milion KM)“, istakli su iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH.

Dodali su da su djelatnosti u okviru kojih je registrovano najviše direktnih stranih investicija u BiH za prvih devet mjeseci 2021. godine finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzijskih fondova sa 310,9 miliona KM, te trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima sa 166,7 miliona KM.

Reklama

„Dalje slijede proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda sa 132,4 miliona KM i trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima sa 101,7 miliona KM. Značajna povećanja registrovana su i za proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija sa 56,5 miliona KM, kao i proizvodnja prehrambenih proizvoda sa 49,8 miliona KM, proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica sa 38,5 miliona KM, vađenje metalnih ruda sa 26,2 miliona KM i proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme sa 22,4 miliona KM“, stoji u podacima FIPA.

Naveli su da je najveći priliv direktnih stranih investicija u BiH zabilježen 2007. godine i to 2,6 milijardi KM, te da slijedi 2008. sa 1,3 milijarde KM.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je za „Nezavisne“ da su ove investicije jednim dijelom rezultat odgode nekih ranijih ulaganja u doba pandemije virusa korona.

„Naredne godine bi se mogla napraviti prava poređenja kako bi se saznalo da li se ekonomija vratila na stanje prije pandemije. Porast je bolji nego stagnacija ili pad, ali sve je ovo daleko manje od onoga čime bismo mogli biti zadovoljni. Dovoljno je da pogledamo u susjednu Srbiju i vidimo koliko je to minimalno u odnosu na njih“, pojašnjava Gavran.

Ističe da ove investicije nisu dovoljne da poguraju ekonomski rast BiH.

„S ovakvim ekonomskim zaostatkom BiH mora da ima investicije koje se mjere u nekoliko milijardi KM te je bitno i gdje one idu. Otvaranje šoping-centara ne donosi ništa pozitivno, već odliv novca i povećani uvoz, dok su na primjer otvaranja fabrika ili pogona investicije koje pomažu i povećavaju ekonomski rast“, zaključio je Gavran.

Reklama

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu