Uvoz farmaceutskih proizvoda i lijekova u Bosnu i Hercegovinu, ali i njihov izvoz iz BiH je povećan tokom prošle godine, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Prema njihovim podacima, u toku prošle godine je uvezeno 7.562.426 kilograma lijekova ukupne vrijednosti 544.646.185 KM.

„U toku prošle godine je najviše lijekova došlo iz Njemačke, i to 1.078.040 kilograma vrijednosti 102.261.386 KM. Zatim slijedi uvoz iz Slovenije, i to 389.487 kilograma vrijednosti 78.830.547 KM, te Francuske, 502.220 kilograma za iznos od 50.971.981 KM“, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje.

Tokom 2020. godine u BiH je stiglo 6.754.086 kilograma lijekova ukupne vrijednosti 523.441.148 KM.

„U 2019. godini je u Bosnu i Hercegovinu uvezeno 7.756.617 kilograma lijekova vrijednosti 501.285.456 KM“, navodi se u ovim podacima.

Sa druge strane, tokom prošle godine iz Bosne i Hercegovine je izvezeno 1.610.445 kilograma lijekova vrijednosti 136.215.339 KM.

Reklama

„U istom periodu 2020. godine iz BiH je otišlo 1.775.080 kilograma lijekova vrijednosti 130.434.626 KM“, stoji u ovim podacima.

Najviše lijekova smo prošle godine izvezli u Rusiju, i to 868.799 kilograma vrijednosti 81.339.899 KM.

„Nakon Rusije, slijedi izvoz u Srbiju, i to 436.245 kilograma ukupne vrijednosti 28.960.452 KM“, ističe se u podacima UIO BiH.

Ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja smatra da je farmaceutska industrija imala značajan porast usljed činjenice da je zbog pandemije virusa korona povećano kupovanje mnogobrojnih lijekova od strane stanovništva.

„Javila se panika kod stanovništva i zbog pandemije se kupuje i koristi više medikamenata nego što je potrebno, te smo došli u situaciju da raste farmaceutska industrija, kako uvoza, tako i izvoza. Možemo reći da je to osnovni razlog povećanja i uvoza, ali i izvoza lijekova“, naglasio je Ljuboja za „Nezavisne novine“.

Na pitanje da li će zbog dešavanja u Ukrajini biti smanjen izvoz lijekova iz BiH u Rusiju, u koju najviše plasiramo ove proizvode, Ljuboja odgovara da je to sigurno, jer su ovo vanredne situacije u kojima se ne zna kako će se funkcionisati i šta će se dešavati.

Reklama

„Biće zaustavljeno kretanje ne samo medikamenata, nego i svih ostalih proizvoda u ovu zemlju, i to dok se ne nađu određeni kanali distribucije i prodaje, a to će biti veoma teško. Znamo da će biti teško i plaćanje, kao i kretanje ljudi i robe. Ovo je problem koji je mnogo veći nego što ga trenutno možemo sagledati“, zaključio je Ljuboja.

Nezavisne novine