PRIVREDA
PODRŠKA DOMAĆOJ PROIZVODNJI: Višković probao i kupio cipele u Bemi
Premijer Republike Srpske Radovan Višković, posjetio je danas Tvornicu obuće „Bema“ u Banjaluci, razgovarao sa rukovodstvom o stanju u obućarskoj industriji i poslovanju tvornice, te obišao pogon i razgovarao sa radnicima.
„Danas mi je velika čast i zadovoljstvo da ugostim našeg spasioca, premijera koji je nama u obućarskoj industriji omogućio manje doprinose, što nas je i spasilo i održalo jer smo svi gotovo 100 odsto izvoznici i vezani smo za kurs marke. Ta odluka Vlade nam je bila od izuzetnog značaja, mi smo u međuvremenu kupili i opremu, ne može se opstati bez dobre mašine nema produktivnosti. Povećali smo plate, u Tvornici obuće „Bema“ smo došli do prosječne plate oko 860 KM”, rekao je tehnički direktor Tvornice obuće „Bema”, Marinko Umičević koji kaže da se danas razgovaralo i o novom iskoraku da se ne bi vratili pola koraka unazad, ali da je bilo riječi i o novim podsticajima koje daje Vlada RS.
Umičević je rekao da su uložili oko dva miliona evra u opremu u posljednje četiri godine.
“Ne mogu se porediti fićo i mercedes, bez dobre produktivnosti, bez dobre mašine nema proizvodnje. Želim da se još jednom zahvalim u ime „Beme“ i svih obućara”, rekao je Umičević i dodao da je “Bema” u prošloj godini ostvarila 12 odsto budžeta grada Banjaluka na šivaćoj igli, podsjećajući da je to industija koja dopunjava kućni budžet, ženska i najjeftinija radna snaga.
Istakao je da se svi u “Bemi” trude da rade, a da je premijer najavio da će biti novih olakšica, te dodao da su u ovoj godini planirali da naprave iskorak i dođu do prosječne plate od 1.000 KM.
“To je ostvarivo, ali nas je zatekao ovaj haos sa inflacijom. Ali ja ne bi bio ja kad ne bi imao primjedbu. Ja sam otišao u penziju prije tri mjeseca, fabrika je privatno vlasništvo, ni vlasnici, ni radnici nisu dali da prestanem sa radom. Međutim, nema me ko zamjeniti. Imamo veliki problem sa kadrom. Tražim da imamo obućarski fakultet uz rad, jer nikada ni u bivšoj SFRJ nije bilo da se studira četiri godine redovno za obućare. Tražio sam tri godine studija uz rad. “Bema” bi odmah upisala deset studenata. Ove godine završava prva generacija učenika koji se četiri godine školuju za modelara. Ja bi njih odmah upisao na fakultet”, rekao je Umičević.
Prema njegovim riječima, cilj je da “Bema” počne da pravi svoju cipelu, koju će ponuditi Zapadu.
“Međutim, zapad to ne da, drži nas na infuziji, jer ako bi ja malo ojačao bio bi njemu konkurencija. I taj iskorak moramo napraviti u saradnji sa Vladom Republike Srpske. Razgovarali smo sa premijerom po tom pitanju, strateški cilj „Beme“ je domaći proizvod”, dodao je ovaj uspješni privrednik i istakao:
“Zabrinut sam, ja na ovu kapiju ulazim 48 godina. Na 1.200 radnika imamo samo devet u kancelarijama. Ali mi ne možemo povećati plate dekretom, uz sve poštovanje, Ranke Mišić . Niko ne voli moje radnike više od mene, ja znam 95 odsto njih kako se zovu , ko je oženjen, ko nije. Mi platu zarađujemo, ne dobijamo. Borićemo se, nema predaje”, dodao je Umičević koji sa velikim uspjehom vodi ovu banjalučku tvornicu, koja je izrasla u jednog od simbola Banjaluke.
Premijer Višković je nakon obilaska pogona, gdje se upoznao sa procesom proizvodnje, rekao da kao čovjek mora da pohvali napore radnika u „Bemi“ .
“Nije lako poslovati, ne samo na ovim prostorima, nego bilo gdje u ovoj branši, jer se radi o nisko produktivnoj industriji. Evo danas sam saznao da biste napravili jednu cipelu, treba da napravite više od 80 operacija. Neko smatra da svako može da pravi cipelu, nije baš tako”, rekao je Višković i dodao da je na sastanku bilo dosta riječi o pitanjima koja se tiču kožne i tekstilne industrije. Prema njegovim riječima, Vlada je napravila određene mjere koje su spasile i poboljšale uslove rada u ovoj oblasti.
“Svi su krenuli u nove investicije. Oni rade više od 90 odsto za poznate svjetske brendove i kompanije. Odavde mora izaći proizvod visokog kvaliteta, bez grešaka jer onda imate dupli trošak.
Ono što možemo zajedno raditi u narednom periodu je da sagledamo mogućnost da imamo što više vlastitog učešća u samom proizvodu. BiH gotovo da nema svog udjela u jednoj cipeli. Mi ćemo sagledati mogućnosti da damo šansu i bar jedan dio te cipele pravimo sami i imamo svoju sirovinu u toj vrsti proizvodnje. U njihovoj prodavnici u okviru fabrike, imali su prihod oko 500.000 KM, što znači da prostora ima. Mi imamo ljude, evo nažalost nemamo sirovinu, ali treba da učinimo sve da dođemo bar do dijela sirovine”, istakao je Višković i uputio podršku “Bemi” i obućarskoj industriji, te najavio da će već sutra na sjednici Vlade zadužiti resorne ministre po pitanju kadra koji je potreban ovoj industriji, ali i po pitanju određene vrste podsticaja koji će ovu industriju spasiti u ovom vremenu.
“Niko ne negira inflaciju, ali to nije naša krivica. Moramo da se nosimo s tim i da što je moguće više iz toga izađemo sa manje štete. Sve u svemu, velika zahvalnost, 1200 ljudi, 1.200 porodica koji dobiju platu, ali ta plata nikada nije kasnila ni jedan jedini dan. I to je ono što mi prepoznajemo i treba da podržimo”, rekao je Višković.
Višković je obišao proizvodne pogone i razgovarao sa zaposlenima. Tokom posjete “Bemi”, Višković je probao jedne cipele i na kraju ih kupio. Za ove Bemine ciepele Višković je izdvojio 72 marke, a na taj način premijer Srpske simbolično je podržao domaću proizvodnju.
Višković je pohvalio napore svih radnika i rukovodstva Beme, rekavši da nije lako poslovati bilo gdje, pogotovo u ovoj niskoproduktivnoj branši.
Preuzeto: Banjaluka.net
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca