PRIVREDA
Marinko Umičević o problemima u obućarstvu: Evropa nas drži na infuziji
Obućarska preduzeća u Srpskoj su u velikim problemima zbog sukoba u Ukrajini i hitno im je potrebna pomoć nadležnih institucija, prije svega Vlade RS, a slamku spasa privrednici vide u podsticajima za izvoznike koje su ranije dobijali.
Tehnički direktor Fabrike obuće “Bema” Marinko Umičević rekao je da su podsticaji za izvoz ukinuti, prije svega, zbog insistiranja Evrope.
– Oni ne dozvoljavaju da mi ekonomski ojačamo. Drže nas na infuziji i mi radimo za njih. “Bema” dnevno pravi 10.000 cipela, dakle za 22 radna dana to je 220.000 pari. Te cipele izvozimo u Njemačku i Italiju, a onda se one vraćaju u BiH. Na domaćem tržištu je 99 odsto obuće iz uvoza. To je apsurd. Dakle ako bi ojačali mi bismo cipele prodavali u BiH, a oni to ne daju – pojasnio je Umičević.
Naglasio je da je strateško pitanje domaća proizvodnja, zbog čega su obućarima potrebne olakšice u vidu povoljnijih kredita uz grejs period.
– Na zapadu obućari imaju dvije godine grejs perioda po pitanju vraćanja kredita, a kod nas nema. Ako ne prodaju jedne zime, imaju drugu. Ja ako uzmem kredit od milion maraka i ne realizujem prodaju, banka uzme fabriku – rekao je Umičević.
“Bema” je prošlu godinu završila sa zaradom od 18 miliona maraka.
– To je skoro 12 odsto budžeta grada Banjaluka. Imamo 1.200 radnika. Ovo je industrija koja dopunjava kućni budžet. Međutim, mi smo postali hranitelji porodice, a to ne možemo biti – naglasio je Umičević i dodao da im je dnevno od 100 do 120 radnika na bolovanju.
Naglasio je da su lani uložili i 1,5 miliona evra u nabavku mašine i opremu, te da je i start ove godine obećavao i da su očekivali da prosječne plate budu veće od 900 maraka.
– Sve planove poremetio je sukob u Ukrajini pa je došlo do rasta cijene struje, goriva, hrane ali i otežanog snabdijevanja repromaterijalom. Došli smo u situaciju preživljavanja i stagnacije. Nama su troškovi za prevoz radnika skočili za 25 odsto. “Bema” izdvaja mjesečno sada za prevoz 125.000 maraka, to je godišnje oko 1,5 miliona KM. To su velike pare. Hrana je poskupjela za 30 odsto, a treba dnevno nahraniti oko 1.100 ljudi – naveo je Umičević. Naglasio je da uvođenje olakšica po pitanju doprinosa u Srpskoj prije par godina pogodovalo obućarskim preduzećima i da su zahvaljujući toj mjeri opstali.
– Ta odluka se stalno nadograđivala ali to se sve potrošilo sa ovom inflacijom. Da se ne bi vratili nazad mi moramo vidjeti sa Vladom šta i kako dalje uraditi i koje korake preduzeti – kazao je Umičević.
Naglasio je da se u više navrata pokazalo da od BiH nemaju nikakvu korist, te da se samo uzdaju u Vladu Srpske i premijera Radovana Viškovića.
– Došli smo do jedne granice gdje se više ne može. Cijelo tržište repromaterijala i trgovine se poremetilo zbog situacije u Ukrajini. Jedan kontejner repromaterijala iz Indonezije i Pakistana je bio 2.000 evra, a sada je 12.000 evra. Mi to ne možemo da pratimo. U krizi se ljudi prvo odriču kupovine cipela i garderobe. Mogu se nositi i stare cipele, ali bez hrane se ne može – kazao je Umičević.
Plata
Marinko Umičević rekao da je iznenađen odlukom Vlade Srpske o povećanju najniže plate na 650 maraka.
– Moj stav je da se mi moramo boriti za najveću platu. Najnižu platu kod nas prima oko četiri odsto radnika jer su na bolovanju. Ko u Banjaluci može preživjeti sa 650 maraka i ko će za to raditi – rekao je Umičević i dodao da je u “Bemi” prosječna neto plata 850 maraka, te da radnici imaju i prevoz i topli obrok.
Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca