Connect with us

PRIVREDA

Vidović: Veću pažnju usmjeriti na pomoć izvoznicima

Objavljeno

 


Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je sinoć da se u narednom periodu veća pažnja mora usmjeriti na pomoć izvoznicima koji se susreću sa problemima u nabavci sirovina i energenata neophodnih za njihovo poslovanje.

Vidovićeva je navela da je Srpska u prošloj godini imala rekordan izvoz i da je pokrivenost uvoza izvozom u jednom momentu iznosila 92 odsto.

Govoreći o rebalansu budžeta, Vidovićeva je ponovila da je rađen zbog inflatornih kretanja i da je njime utvrđen novi okvir od 4,382 milijardi KM ili za 358 miliona KM više.

„Ta sredstva su usmjerena prema stanovništu i privredi. Donijeli smo odluku o povećanju plata u javnom sektoru za 10 odsto, za šta će biti izdvojeno 55,7 miliona KM, i penzije za 10 odsto, što iznosi 90 miliona KM“, rekla je Vidovićeva za ATV.

Ona je navela da su povećana sva boračka davanja za 10 odsto i to je 17,3 miliona KM i socijalnu zaštitu za 10 odsto, što je povećanje u budžetu 4,5 miliona KM.

Vidovićeva je naglasila da sredstva koja idu stanovništvu iznose ukupno 167,3 miliona KM.

Reklama

Ona je dodala da su investicije povećane za 90 miliona KM, te da je planirana stavka od 50 miliona KM koja bi trebala služiti za jednokratna davanja ugroženim kategorijama kao što su socijalni slučajevi, borci, penzioneri, omladina.

Prema njenim riječima, toga će biti još do kraja godine zbog projekcija da će inflacija i dalje rasti.

„Povećali smo i subvencije privredi. Ono što je planirano budžetom za ovu godinu mi povećavamo rebalansom za još 40 miliona KM. Samo 23 miliona KM je povećanje subvencija poreza i doprinosa u svrhu povećanja plata“, rekla je Vidovićeva.

Ona je navela da će svakom privrednom subjektu koji poveća plate svojim radnicima biti vraćen dio za koje je povećana plata.

Vidovićeva je rekla da je Vlada Srpske donijela odluku o povećanju minimalne plate, jer se u vezi sa tim nisu usaglasili socijalni partneri – sindikat i poslodavci, pa će minimalac od 1. juna iznositi 650 KM.

„Posljednji podatak iz Poreske uprave govori da oko 100.000 lica prima nešto više od minimalca, a to je negdje oko 600 KM ili nešto ispod toga. Povećali smo minimalnu platu za 10 odsto i mislim da je to realna cifra“, navela je Vidovićeva.

Reklama

Ona ističe da nije realno da taj iznos bude veći, jer i poslodavci imaju velikih problema sa povećanjem cijena sirovina i energenata, dodaju da će to realna minimalna plata u ovom momentu koja i veća u odnosu na neke od zemalja u okruženju.

Vidovićeva je dodala da su subvencije poljoprivredi nalaze u okviru predloženih 40 miliona KM, te da je su davane i mimo onog što je planirano.

„Sada su u problemu mljekari kojima se duguju tri mjesečne rate iz ranijih godina. Nastojaćemo da u narednom periodu taj zaostatak isplatimo. Što se tiče ostalih pomoći, vidjećemo da Vlada Srpske subvencira korekciju cijene“, navela je Vidovićeva.

Ona je istakla da je sve to odgovor na inflaciju i da su prihodi koji se vraćaju stanovništvu i privredi na ovaj način – inflatorni.

Vidovićeva je rekla da se u narednom periodu teško može očekivati smanjenje inflacije i da Srpska ne može na to da djeluje, jer je to globalan proces koji zavisi od globalnih dešavanja.

Preuzeto: Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu