PRIVREDA
Obrazac EUR1 posvađao UIO i izvoznike
Izvoznici iz BiH se žale da trenutno nema dovoljno EUR1 obrazaca kojim se dokazuje porijeklo proizvoda iz neke zemlje, dok, sa druge strane, iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH kažu da ih ima dovoljno u svim carinskim ispostavama i da se proces izvoza nesmetano obavlja.
Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, kazao je da su prošle sedmice zatražili od UIO BiH rješavanje problema nedostatka EUR1 obrazaca, koji su potrebni izvozno orijentisanim članicama.
„Privrednoj komori se obratio određeni broj privrednih subjekata, članica Komore, koji se u posljednjih nekoliko dana suočavaju s nedostatkom EUR1 obrazaca, što otežava izvoz domaćih proizvoda i dovodi do poskupljenja ukupnih troškova izvoza, pored svih problema s kojim se privrednici suočavaju“, istakao je Blagojević.
Dodao je da nedostatak EUR1 obrazaca može dovesti do nekonkurentnije pozicije za naše izvozno orijentisane proizvođače, te prestanka izvoza određenih proizvoda, što bi svakako moglo dovesti do nesagledivih negativnih posljedica za privredu RS i BiH.
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, istakao je da je tražio od UIO BiH da se hitno riješi ovaj problem.
„Udruženje špeditera unazad mjesec dana govori o tome da bi moglo doći do problema zbog toga što nije završena neka tenderska procedura“, istakao je Jašarspahić. Naveo je da još nije došlo do toga da nema EUR1 obrazaca, međutim u zadnjih sedam dana sve carinske ispostave u BiH preraspoređuju ove formulare.
„Postoji mogućnost da ih nestane, a ukoliko privrednik iz BiH bude spriječen da zbog formalno tehničke stvari izveze robu, onda je to veliki problem“, pojasnio je Jašarspahić.
Iz Udruženja špeditera koji posluju pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH kazali su da od 20. do 23. maja nije bilo EUR1 obrazaca na carinskoj ispostavi Banjaluka.
„U subotu, 28. maja, na istoj ispostavi nije bilo tih obrazaca, a to je značilo da neki izvozi nisu otišli, odnosno roba nije isporučena u roku, što je svakako prouzrokovalo štetu i izvoznicima i prevoznicima. EUR1 obrazac je sertifikat o kretanju robe kojim se dokazuje preferencijalno porijeklo robe, a samim tim i umanjuju carinske dažbine u zemlji uvoznici. Izvoznici imaju ugovorene poslove, a dio tog ugovora je isporuka robe koju prati EUR1 i bez njega roba ne može ići, jer bi automatski bila skuplja na inostranom tržištu“, naveli su iz Udruženja.
Prema njihovim saznanjima, problem nestašice EUR1 obrazaca je poskupljenje istih kod štampara koji je imao ugovor s UIO BiH.
„Novi tender je raspisan, ali da li će se na vrijeme završiti ugovaranje i štampanje istih, ostaje da se vidi. Udruženje špeditera BiH pri Spoljnotrgovinskoj komori će predložiti UIO da se ovi obrasci štampaju po ovlaštenju Uprave, ali da se mogu kupovati u knjižarama ili u ovlaštenoj stampariji, kao što sada kupujemo JCI obrasce ili, recimo, CMR obrasce. Pri izvozu robe carina bi ovjeravala te obrasce kao i što ih sad ovjerava. I vjerovatno bi se i taksa nastavila plaćati“, naglasili su iz Udruženja špeditera.
Sa druge strane, iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH su kazali da na zalihama imaju određenu količinu EUR1 obrazaca.
„Tokom prošle sedmice postojeće zalihe su raspoređene na lokacije po carinskim ispostavama gdje su obrasci EUR1 bili najpotrebniji. Trenutno na svim lokacijama, odnosno svim carinskim ispostavama UIO, postoji dovoljna količina EUR1 obrazaca, te se poslovni procesi, odnosno izvozno carinjenje robe može nesmetano odvijati. Obavještavamo vas da je raspisan ponovni postupak javnih nabavki za vršenje usluga štampanja obrazaca, te je otvaranje ponuda po novoraspisanom tenderu 31. maja 2022. godine“, rekli su iz UIO BiH.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca