Connect with us

TRŽIŠTA

Višković: Zabranom izvoza ogrevnog drveta štitimo domaće stanovništvo

Objavljeno

 


Radovan Višković

Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je da Vlada Srpske, i uz saglasnost Vlade FBiH, putem Savjeta ministara traži zabranu izvoza oblovine, ogrevnog drveta i peleta na 90 dana da bi i u ovom sektoru zaustavili divljanje cijena i omogućili da se građani Srpske i BiH u kontinuitetu snabdiju ovim sirovinama.

Višković je rekao da ima informaciju da određene količine drveta odlaze u inostranstvo preko Luke Brčko i da tu postoje i neke bošnjačke familijarne veze, te da prethodni zahtjev Srpske za zabranom izvoza oblovine upravo zbog toga nije prošao.

– Za prva četiri mjeseca ove godine peleta je izvezeno za 9,5 miliona KM, ogrevnog drveta za oko 16 miliona KM. Kada preračunate drvo u pelet koje je ugrađeno, to je manje od deset hiljada kubika, a ogrevnog drveta je otišlo blizu 93.000 kubika. Da smo ogrevno drvo preradili u pelet i izvezli dobili bismo 33 miliona KM. Duplo više od ovih 16 miliona KM kada smo prodali ogrevno drvo – naveo je Višković.

On je rekao da se u šumskim gazdinstvima Srpske kupuje ogrevno drvo po znatno nižim cijenama u odnosu na cijene koje važe na mjestima gdje prodaju to ogrevno drvo.

– Pravimo dvostruku štetu, dajemo i siječemo našu šumu i dajemo da se neko grije našim drvetom, a da naši ljudi nemaju čime da se griju. Ne možemo to dozvoliti – naglasio je Višković za televiziju K3.

On je istakao da Republika Srpska nema problema sa snabdijevaljem električnom energijom i gasom, te je naglasio da će biti obezbijeđene i dovoljne količine brašna za njene građane.

Reklama

Višković je naglasio da Srpska po pitanju energenata ima određene benefite koje drugi nemaju.

– Srpska u ovom trenutku ima i viškove električne energije, a njena cijena za domaćinstva i privredu je najpovoljnija i u BiH i u regionu. Koliko je to važno govori i činjenica da jedna Amerika uvodi vanredno stanje zbog električne energije. Šta će se tek dešavati kad dođu zimski dani i kada potrošnja bude veća nego što je sada – rekao je Višković.

Govoreći o cijeni gasa koja je svojevremeno na svjetskim berzama, kako kaže dostigla cijenu od gotovo 3.000 dolara na 1.000 metara kubnih, Višković je rekao da je ona danas nešto niža od 1.000 dolara.

Kao što je poznato, naveo je on, Srpska je produžila ugovor sa kompanijom Gasprom pod istim uslovima kao i prošle godine i cijena gasa je najpovoljnija i u odnosu na okruženje, te je Srpska i ovdje u povlaštenom položaju u odnosu na mnoge.

– Srpska nije veliki potrošač gasa, ali postoji veliki industrijski kapacitet kao što je zvornička Alumina. Imamo Zvornik stan, Istočno Sarajevo koji koriste gas kao energent – rekao je premijer Srpske.

Kada je riječ o nafti i naftnim derivatima, Višković je istakao da su njihove cijene u BiH nešto povoljnije nego u okruženju.

Reklama

On je dodao da se u Hrvatskoj već pojavljuje problem snabdijevanjlja ovim energentom, dodavši da BiH i Srpska još nemaju taj problem i da vlast čini sve da do toga ne dođe.

Prema njegovim riječima, električne energije ima trenutno dovoljno, viškovi se izvoze i visoka cijena ovog energenta na berzama Srpskoj ide u prilog jer se od izvoza ostvaruje veći profit.

– Time nadoknađujemo to što po socijalnim cijenama dajemo struju domaćem tržištu, i stanovništvu i privredi – rekao je Višković.

Od tri energenta, kako je naglasio, dva su stoodstotno riješena, a ostaje rješavanje pitanja nafte i naftnih derivata.

Višković je rekao i da će Vlada Srpske obezbijediti dovoljne količine pšenice za njene građane.

– Žetva donese oko 200.000 tona pšenice od čega se dobije oko 140.000 tona brašna dok je za prehranu građana Srpske potrebno oko 60.000 tona godišnje – naveo je Višković.

Reklama

On je naveo da Srpska ima i veće količine pšenice nego što su joj potrebne za prehranu stanovništva, ali zbog zajedničkog tržišta BiH, određene količine završe i u FBiH.

– Zbog toga nemamo dovoljne količine za potrebe cijele BiH, a Srpska je znatno veći proizvođač pšenice od drugog entiteta – naglasio je Višković.

Preuzeto: RTRS

TRŽIŠTA

Pica u Hrvatskoj među najskupljim u EU

Objavljeno

 

​Pice su u Hrvatskoj tokom 2022. poskupjele za 28.2 odsto, što je četvrti najveći rast u EU. (više…)

Nastavite čitati

ANALIZE

Suzbijanje cijena glavni zadatak

Objavljeno

 

Suzbijanje cijena robe široke potrošnje biće jedan od najvažnijih zadataka u idućoj godini, koja će, po svemu sudeći, biti teška i sa smanjenom likvidnošću privrede zbog poskupljenja svih ulaznih komponenti. (više…)

Nastavite čitati

TRŽIŠTA

Kako će funkcionisati digitalni evro

Objavljeno

 

Digitalni evro projekt je „digitalizacije“ evropske zajedničke valute a takav bi novac bio elektroničko sredstvo plaćanja kojim bi se mogli služiti svi u evropodručju. (više…)

Nastavite čitati

U trendu