PRIVREDA
Minimalac po granama spasava privredu
Smanjenje stopa poreza i doprinosa i uvođenje minimalne zarade za svaku granu privrede posebno biće jedna od ekonomskih mjera Vlade Srpske za iduću godinu, a poslodavci kažu da će se tim potezom konačno stati u kraj sivoj zoni te da će na dobitku biti i oni, a i država i radnici.
Predsjednik Vlade RS Radovan Višković rekao je proteklog vikenda da će jedna od ekonomskih mjera za 2023. godinu biti smanjenje trenutnih stopa poreza i doprinosa na način da ne budu oštećeni ni država, ni poslodavci, a da povećanjem plata profitiraju zaposleni.
– Da nije bilo pandemije virusa korona i ukrajinske krize, već bi bila definisana najniža zarada u određenoj grani. Ne možemo u istu ravan staviti kožu i tekstil i, recimo, elektroprivredu, bankarstvo, građevinu ili prerađivačku industriju – rekao je Višković navodeći da će biti propisano da svaka grana ima neku svoju minimalnu zaradu na koju će plaćati poreze i doprinose.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić rekao je za “Glas” da bi uvođenje minimalnih poreskih osnovica za određene grane privrede bilo jedna od mjera borbe protiv sive ekonomije.
– Očekujemo da Vlada i poslodavci zajedno utvrde koja je to najniža poreska osnovica na koju se mogu platiti porezi za određenu granu privrede. Sigurno je to put da se izborimo protiv sive zone. Najveću korist tu bi imali radnici jer bi njihove plate išle u potpunosti preko računa, sutra bi imali normalne penzije, a i država bi ubirala veći porez jer bi radnici na crno prešli u legalne tokove – rekao je Trivić naglasivši da bi ova mjera bila korisna i za radnike, poslodavce i za državu. Trivić naglašava da je trenutno najvažniji zadatak nadležnih da ukinu nelojalnu konkurenciju.
– U situaciji dok jedni poslodavci plaćaju pune doprinose, a drugi ih ni ne plaćaju, imamo neravnopravne i radnike i poslodavce. Ova mjera bi izjednačila poslodavce na tržištu, a to bi se, naravno, odrazilo i na rast plata – smatra Trivić.
Predsjednik Udruženja poslodavaca trgovine, ugostiteljstva i turizma “Horeka” Dalibor Šajić istakao je da je mjera koju je premijer najavio jedna od najvažnijih za osnaživanje privrede Srpske.
– Radnici više ne bi odlazili u inostranstvo. Trenutno je situacija takva da mi ne možemo ispratiti rast plata i plaćati doprinose, a ako se smanje nameti, i plate će rasti i svi ćemo biti na dobitku – rekao je Šajić.
Član Upravnog odbora Udruženja “Horeka” Zlatan Tatić podsjetio je da su još prije dvije godine ugostitelji pokrenuli priču da osnovica plate u ugostiteljstvu bude 700 maraka, što bi značilo da na taj iznos plaćaju doprinose, a radniku bi u tom slučaju na račun mogli pustiti platu od oko 1.500 maraka.
– U tom slučaju radnik je kreditno sposoban, može lagodnije da živi, ne mora da ide u inostranstvo. Nema više koverte i crnog tržišta i svi su na dobitku. Država bi ubirala veći porez ukoliko bi uspostavili takvo normalno stanje, svi bi zarađivali. Hoćemo da naš radnik bude zadovoljan – poručio je Tatić.
On je podsjetio na pogodnosti koje ima sektor kože i tekstila naglasivši da su oni dobar primjer da se može radniku dati veća plata ukoliko država pomogne i smanji namete.
Direktor i vlasnik fabrike obuće “Sanino”, koja u Derventi i Prnjavoru zapošljava stotine radnika, Radovan Pazurević rekao je za “Glas Srpske” da ova branša ima tu privilegiju da plaća doprinose na nivou od 25 odsto prosječno isplaćene zarade.
– Da nema toga, sigurno ne bismo imali ovo što imamo u obućarskoj industriji, ne bi bilo ove industrije uopšte u Srpskoj. Obućari su primjer razumne politike ekonomskog razvoja – istakao je Pazurević.
U Savezu sindikata RS ističu da je radnik vlasnik bruto plate, te da sindikalci svakako moraju učestvovati u pregovorima oko nje.
– Kada se priča o smanjenju poreza i doprinosa, treba samo voditi računa o funkcionisanju sistema zdravstvene zaštite, penzijskog sistema, dječije zaštite. Ne želimo doći u situaciju da, ako radnik ostane bez posla, ne može ostvariti naknadu na birou kakvu ima sada. Stav saveza je da se smanjenje poreza i doprinosa ne može u velikoj mjeri odraziti na povećanje plate radnika. Kada su prošle godine zbirne stope doprinosa smanjene sa 32,8 na 31 odsto, za Vladu je to bilo značajno, u budžet se slilo oko 70 miliona KM, dok su radnici dobili između 15 i 20 maraka na platu. Svaku mjeru koja ide u pravcu poboljšanja statusa radnika pozdravljamo, ali i ostajemo pri tome da je neophodna detaljna analiza – istakao je Stanković.
Ekonomista Zoran Pavlović kaže da je situacija takva da nema smisla da doprinosi za one koji su u niskoprofitabilnim sektorima, kao što su koža i tekstil, budu identični sa onima u bankarstvu i osiguranju.
– Profitna stopa ili zarada je značajno različita, tako da to što je rekao premijer zna se u ekonomiji, ali do sada nikoga nije bilo briga. Ima osnova za tu priču i treba tome težiti, ali na način da se time bave eksperti koji analiziraju situaciju u okruženju i daju matematičke modele. Kao što je definisano za sektor kože i tekstila da su doprinosi niži, na isti način detaljnom analizom to treba uraditi i za ostale sektore – rekao je Pavlović.
Minimalac
Socijalni partneri u Srpskoj već mjesecima ne mogu da nađu zajednički jezik kada je riječ o povećanju najniže plate. I dok Savez sindikata insistira da ona bude povećana treći put ove godine, poslodavci ističu da za to nema prostora i da bi to dovelo do masovnih otpuštanja. Vlada Srpske je krajem prošle godine povećala najnižu platu sa 540 na 590 maraka. Uprkos protivljenju poslovne zajednice sredinom maja iznenada je Vlada RS prelomila i posegla za novim rastom minimalca na 650 maraka.
Glas Srpske
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca