PRIVREDA
Na udaru industrija u BiH, tržište diktira tempo
Već treći mjesec uzastopno industrija u BiH bilježi pad proizvodnje.
Naime, Agencija za statistiku BiH objavila je zvanične podatku o poslovanju u ovom sektoru, a u kojima se navodi da je indeks obima industrijske proizvodnje u julu 2022. godine u poređenju s junom ove godine manji za 3,5 odsto, što je nastavak negativnog trenda u jednoj od najznačajnijih privrednih grana, jer je pad proizvodnog obima zabilježen i u junu (-2,5 odsto) i u maju (-1,2 odsto).
Pored toga, kako su saopštili iz Agencije za statistiku, pad industrijske proizvodnje negativan je i u poređenju s julom 2021. godine, a taj omjer je -1,4 odsto, što se ipak, prema riječima stručnjaka, ne bi trebalo zadržati do kraja godine, jer predviđaju industrijski oporavak. U izvještaju je vidljivo da gotovo ne postoji proizvodna grana koja prateći mjesečni uporedni izvještaj za ovu godinu nije pretrpjela štetu.
„U julu 2022. u odnosu na jun 2022. godine proizvodnja energije je manja za 1,5 odsto, proizvodnja kapitalnih proizvoda manja je za 1,7 odsto (mašine, oprema..), netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,6 odsto (hrana), intermedijalnih proizvoda za 2,8 odsto (repromaterijal, sirovine), kao i proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju za 8,6 odsto (kućanski uređaji, elektronički predmeti, namještaj)“, naveli su iz Agencije za statistiku.
Na udaru je bila i prerađivačka industrija, koja je za godinu dana imala nešto manji pad u odnosu na ostale grane, a on je iznosio 0,1 odsto. Ipak, ono što popravlja utisak jeste da je u ovoj godini obim ove proizvodnje u porastu za 6,6 odsto.
Međutim, prateći izvještaj, gotovo najveće probleme imalo je rudarstvo, a prije svih vađenje metalnih ruda. Za samo godinu dana proizvodnja u ovoj grani pala je za čak 23,9 odsto, a samo od početka ove godine pa zaključno za 31. julom za 9,1 odsto.
Da je situacija u ovom sektoru teška potvrđuje i Mladen Jelača, direktor kompanije „ArcelorMittal“.
„Naša proizvodnja je uvijek u funkciji i mogućnosti stanja tržišta koje ima Željezara Zenica. I u toj situaciji kada pratimo stanje tržišta mi regulišemo proizvodnju“, kaže Jelača.
Zbog toga, kako kaže, postoje mjesečne fluktuacije zaposlenih u proizvodnji (odlasci radnika – svojevoljno ili odlukom preduzeća) te da one nisu jasne kao dugoročni trendovi. S tim u vezi,
Jelača potvrđuje da je dio radnika „Mittala“ poslat na prinudni odmor, ali to, tvrdi, ne remeti zaposlenost niti plate.
„Jednostavno ne može se vidjeti nikakva perspektiva do kraja godine i morate da izvršite mjesečna usklađivanja. I naravno da je to neminovna stvar ukoliko želite efektivno da radite, kao i da se prilagodite stanju na tržištu. Međutim, ti odlasci radnika neće ugroziti proizvodnju, a oni su došli i u vrijeme kada su radnici na godišnjim odmorima. Nemamo mi nikakvih negativnih implikacija po pitanju zaposlenosti i plata, niti se oni dovode u pitanje“, rekao je Jelača.
On navodi da trendovi pada industrijske proizvodnje u ukupnom obimu nisu iznenađenje.
„Gledajući sve okolnosti na kojima se posluje, onda je ovo sasvim normalna reakcija. Poslovati na tržištu Balkana i Evrope nemoguće je da nemate odraz tih dešavanja, na ovom dijelu gdje radimo. Bojim se da će posljedice za ovakve stvari biti još dramatičnije za zimski period“, kazao je Jelača.
Ekonomista Slaviša Raković za „Nezavisne novine“ ističe da je očigledno došlo do jednog sezonskog poremećaja u kombinaciji s okolnostima koje se tiče opterećenja u poslovanju, misleći na inflaciju i poremećene lance snabdijevanja.
Ipak, on ne očekuje veće probleme do kraja godine i mišljenja je da će se industrijska proizvodnja oporaviti.
„Ne očekujem dramatične promjene. Mislim da će treći i četvrti kvartal sugerisati oporavak i ne mislim da se dešava nešto dramatično“, naglašava Raković i dodaje da je pad od 3,5 odsto mala oscilacija koja je, između ostalog, uslijedila i zbog loše hidroenergetske slike.
„Znate da je ove godine bila ogromna suša, što je uticalo na hidroenergiju. Sve je to varljivo“, zaključio je Raković.
Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca