Connect with us

PRIVREDA

Novac u krizi čuvaju investicije

Objavljeno

 


Prerađivačka industrija u Srpskoj i u kriznom vremenu okrenula se investicijama, što potvrđuju milionska ulaganja u obezbjeđenje savremenih mašina i proizvodnih linija, kako bi unaprijedili proizvodnju, otvorili nova radna mjesta, ali i sačuvali vrijednost novca.

S ciljem podrške preduzećima iz prerađivačke industrije Vlada RS je obezbijedila podsticaj za direktna ulaganja u ovoj godini u iznosu od 13,5 miliona maraka. Podsticajima za direktna ulaganja podržani su projekti privrednih subjekata koji zapošljavaju ukupno 19.560 radnika, a koji su u nabavku i uvođenje savremene opreme i tehnologije investirali oko 78 miliona KM. Najviše investicija, čak 26,3 miliona maraka, realizuje se u sektoru metalske i elektroindustrije, a zatim slijedi sektor drvne industrije sa 24,7 miliona KM.

– Ove godine 15 privrednih subjekata realizovalo je investicije veće od milion KM i to iz oblasti metalske, hemijske, drvne i industrije papira – istakli su u Ministarstvu privrede i preduzetništva RS.

U preduzećima ističu da bi se bez podsticaja mnogo teže upuštali u milionske investicije.

Direktor i vlasnik preduzeća “Tikt manufaktura” iz Gradiške Krešimir Bodrožić rekao je da nastoje robotizovati proizvodnju, projekat je vrijedan 425.000 KM, a kroz podsticaj će dobiti oko 98.000 KM.

– Cilj je da produžavamo produktivno vrijeme mašina, da smanjimo fizički rad zaposlenih, a povećamo umni. Želimo da povećamo stepen kvalifikacije unutar firme. Na taj način i prihodi će biti mnogo veći, a samim tim veća je mogućnost da radnike više platimo – kazao je Bodrožić.

Reklama

Menadžer u preduzeću Zanatstvo “LIM-BRA-MARK”, koje se bavi mašinskom obradom metala, Mirko Marković rekao je za “Glas Srpske” da su kupili laserski sjekač metala.

– Riječ je o savremenoj mašini koja će nam olakšati poslovanje, ali i prekratiti put do novih proizvoda, usluga i tržišta. To apsolutno znači i otvaranje novih radnih mjesta. Teško je uopšte doći do kvalifikovane radne snage, ali moramo zaposliti nekoga ko će upravljati tom mašinom. Osim toga, proizvod koji uradi ta mašina je zapravo poluproizvod, za čiju je finalizaciju potrebno još radnika – ispričao je Marković.

Dodao je da je vrijednost mašine oko 160.000 maraka, te da su kroz podsticaj dobili skoro 38.000 maraka.

– Kriza je stvorila i neke nove mogućnosti za naše firme. Osim toga, novac gubi vrijednost i bolje je uložiti ga u mašinu nego da propadne – kazao je Marković.

Direktor firme “ZO-ŽI” Vladimir Živković rekao je da je vrijednost projekta 956.400 maraka, te da su kroz podsticaj dobili nešto više od 126.000 maraka.

– Riječ je o nabavci i instaliranju linije za proizvodnju armaturnih mreža. Nova proizvodna linija otvara i nova radna mjesta – kazao je Živković i dodao da su raspisali konkurs za prijem pet radnika.

Reklama

Korisnici

U Ministarstvu privrede i preduzetništva RS istakli su da se na javni poziv za dodjelu podsticaja prijavilo 312 privrednih subjekata, od čega je 238 dostavilo prijave koje su blagovremene i ispunjavaju sve opšte i posebne uslove javnog poziva.

– Posmatrano po sektorima najviše korisnika podsticaja je iz drvne industrije, 77, zatim slijedi metalska i elektroindustrija sa 74 korisnika i 35 iz tekstilne i obućarske – naveli su u resornom ministarstvu.

Glas Srpske

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu