ANALIZE
EURIBOR zadaje glavobolje klijentima i bankarima „Pristao sam na veću ratu i kraću otplatu, ali sam dobio fiksnu kamatu“
Izračunao sam da mi je isplativije skratiti period otplate dugoročnog kredita i promijeniti varijabilnu kamatnu stopu u fiksnu iako mi je rata kredita povećana za 260 KM.
Ovo za Srpskainfo priča jedan Banjalučanin koji je nakon 14 otplaćenih rata kredita sa promjenjivom kamatnom stopom ugovorio sa bankom fiksnu kamatu za dalju otplatu.
– Uzeo sam kredit od 100.000 KM na deset godina sa promjenjivom kamatnom stopom od 2,5 odsto, rata mi je bila 942 KM. Kada sam vidio naznake dešavanja na tržištu zbog rasta EURIBOR-a za koj mi je bla vezana kamatna stopa, podnio sam zahtjev banci za promjenu kamatne stope u fiksnu. Banka je prihvatila, dobio sam fiksnu kamatu koja je veća i iznosi 2,99 odsto, ali će biti tolika do kraja otplate, bez ikakvih promjena s tim da sam smanjio i period otplate na sedam godina. Sada mi je rata 1.203 KM i neće se mijenjati – priča Stefan.
Dakle, njegov dug prilikom promjene kamatne stope u fiksnu je smanjen na oko 90.000 KM jer je već otplatio 14 rata po ranijim uslovima. Banci treba da vrati još 101.063 KM. –Izračunao sam da bi mi rata sa promjenjivom kamatom bila ista da nisam ništa uradio – objašnjava on. Inače, riječ je finansijski pismenom građaninu.
On poručuje svima koji imaju kredite sa promjenjivom kamatnom stopom da se obrate svojim bankarima i da pokušaju eventualno pronaći bolje i sigurnije rješenje jer od 1. januara banke u Republici Srpskoj opet povećavaju rate usljed rasta EURIBOR-a.
Srpskainfo je tragom ovog primjera pitala nekoliko banaka da li dozvoljavaju klijentma da zamjene promjenjivu u fiksanu kamatnu stopu i pod kojima uslovima.
Najkonkretnije i potpune odgovore smo dobili iz “Nove banke” a.d. Banjaluka.
Kod njih je moguće zamijeniti promjenjivu u fiksnu kamatnu stopu za period otplate do 10 godina.
Promjenu je moguće izvršiti po fiksnoj kamatnoj stopi za period otplate do 10 godina. Banka u svojoj ponudi ima različite vrste kredita: gotovinske, nenamjenske hipotekarne i stambene kredite. Gotovinski krediti su sa periodom otplate do 10 godina, maksimalnim iznosom do 50.000 KM i fiksnom kamatnom stopom za čitav period otplate kredita. Stambeni krediti su sa periodom otplate do 25 godina, te nenamjenski hipotekarni sa periodom otplate do 20 godina. Iznos kredita kod obe vrste proizvoda uslovljen je kreditnom sposobnosti klijenta, a fiksna kamatna stopa je do 10 godina. Preko 10 godina je promjenjiva kamatna stopa vezana za EURIBOR, ali sa definisanim minimalnim i maksimalnim pragom. Na ovaj način smo preuzeli određeni stepen rizika, jer smo limitirali gornju granicu. To znači, da ukoliko EURIBOR bude iznad gornje granice, banka će klijentu primjenjivati gornju granicu koja je definisana u ugovoru – kaže za Srpskainfo Stefan Pajić, rukovodilac koorporativnih komunikacija u “Novoj banci”.
Prolongiran rok
Imajući u vidu trenutna globalna kretanja koja se reflektuju i na životni standard klijenata, “Nova banka” donijela je odluku da prolongira primjenu obračuna i naplate izmijenjene kamatne stope do 1. januara 2023. godine. – Na taj način, djelujući društveno odgovorno, daćemo svoj doprinos rasterećenju finansijskih obaveza svojih klijenata u vrijeme kada našu ekonomsku situaciju karakteriše visoka stopa inflacije i usporen ekonomski rast. Banka će, počevši od 1. januara 2023. godine, vršiti obračun i naplatu nominalne kamatne stope u skladu sa ugovorom o kreditu, a prema visini EURIBOR-a utvrđenoj na ugovorene datume, pri čemu će korisnicima kredita blagovremeno biti dostavljen izmijenjeni plan otplate kredita – objašnjava Pajić.
Za kreditna zaduženja kod kojih su kao referentni datumi za utvrđivanje visine EURIBOR-a ugovoreni 31. mart i 30. septembar u kalendarskoj godini, banka će za period od 1. januara 2023. godine do 31. marta 2023. godine obračunavati kamatne stope prema visini EURIBOR-a utvrđenoj na dan 30. septembar 2022. godine.
Shodno navedenom, za period od 1. oktobra 2022. godine do 31. decembra 2022. godine, “Nova banka” neće obračunavati niti naplaćivati uvećane kamatne stope prema visini EURIBOR-a na 30. septembar 2022. godine, već će primjenjivati nominalnu kamatnu stopu koja je važila za raniji vremenski period.
Udio klijenata sa promjenjivom kamatnom stopom u “Novoj banci” je, kako kaže Pajć, na niskom nivou. Tačnije svega 5 odsto klijenata, odnosno 1.400 klijenata ima ugovorenu promjenjivu kamatnu stopu, o čemu su svi pravovremeno informisani. – Kao što sam rekao, ni za navedene klijente nismo mijenjali kamatnu stopu. Za ove klijente smo odredili period od 3 mjeseca, kako bi imali dovoljno vremena da se jave u najbližu poslovnicu banke i da bi smo zajedno odabrali najpovoljniju opciju – poručuje Pajić.
I u “UniCredit banci” a.d. Banjaluka svojim klijentima, fizičkim i pravnim licima, nude mogućnost reugovoranja kredita, ranije ugovorenog sa promjenjivom kamatnom stopom, u onaj sa fiksnom kamatnom stopom. Ponuda konverzije kredita sa promjenjivom kamatnom stopom u onaj sa fiksnom kamatnom stopom radi se na individualnoj bazi, u skladu sa inicijalno definisanim ugovornim klauzulama. Za svakog klijenta nastojimo pronaći za njega/nju najadekvatnije rješenje – kažu u ovoj banci.
Poručuju kako će i nadalje svakom klijentu pristupati individualno, poštujući potrebe i solventnost klijenata, s ciljem iznalaženja najadekvatnijeg rješenja za obje strane.
Nisu nam odgovorili koliko klijenata su već obavijestili o promjeni rate kredita uslijed rasta EURIBOR-a, dok iz “NLB banke” a.d. Banjaluka uopšte nismo dobili nikakve odgovore.
Rast od 1. januara
Senad Softić, guverner Centralne banke BiH, nedavno je rekao da se rast kamatnih stopa očekuje u januaru, ali da očekuje da one budu minimalne.
– Govorili smo da će doći do rasta, pogotovo za građane i privredu koji imaju promjenljivu kamatnu stopu, jer je do jula bila negativna stopa. Evropska banka je podigla stopu i preći će dva odsto, što će se sigurno referirati na bankarski sektor – naglasio je Softić.
Neke banke u Republici Srpskoj su na početku druge polovine ove godine obavijestile svoje klijente koji imaju kredit sa promjenjivom kamatnom stopom da im se povećava rata kredita usljed rasta EURIBOR-a.
ODLUKA REGULATORA
Direktor Agencije za bankarstvo RS Srđan Šuput podsjeća da je Agencija donijela odluku o ublažavanju značajnog rasta kamatnih stopa. – Ne možemo zabraniti, ali smo propisali bankama da ne mogu teret cijele krize prebaciti na leđa klijenta. Svako povećanje kamate klijentima preko dva odsto znači da će banke morati da umanje dobit, odnosno da prave veća rezervisanja – naveo je Šuput.
Srpskainfo.com
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca