PRIVREDA
Benzin najjeftiniji u BiH, dizel u Makedoniji
REGION – Cijena sirove nafte veoma je promjenljiva i od početka godine do sada znatno je skuplja. Naime, početkom godine cijena sirove nafte tipa “brent” bila je oko 37 dolara, krajem januara koštala je ispod 30 dolara, a ovih dana se barel “brenta” prodaje za više od 50 dolara. U skladu sa cijenama sirove nafte, na svim lokalnim tržištima, pa i u Srbiji, mijenjale su se i cijene goriva, a na domaćem naftnom tržištu je, u odnosu na prošlu nedjelju, litar skuplji za oko dinar, pa litar benzina košta oko 133 dinara, dok je litar dizel goriva oko 137 dinara.
Iz Udruženja naftnih kompanija Srbije ukazuju da je odnosu na kraj januara, kada je cijena nafte bila na višegodišnjem minimumu i barel “brenta” koštao ispod 28 dolara, sada barel skuplji za oko 85 odsto. Poslije dužeg vremena cijena barela otišla je iznad 50 dolara, jer je u ponedjeljak sirova nafta tipa “brent” prešla tu psihološku granicu, a u srijedu je za istu količinu trebalo više od 52,24 dolara.
U utorak je barel “brenta” koštao 52,73 dolara, a ta cijena je posljednji put zabilježena u oktobru prošle godine. U skladu s cijenama nafte i cijene goriva su se mjenjale, pa je od kraja januara do sada na tržištu Srbije cijena benzina viša je za oko osam procenata, a dizela za oko devet. Slične promjene cijene goriva desile su se i u zemljama u okruženju, a kada se uporede cene litre goriva u eurima, litar benzina u Srbiji jeftiniji od regionalnog prosjeka, dok je prosječna cijena dizela i dalje među najvišima.
Tako je benzin najpovoljnije kupiti u Bosni i Hercegovini jer je litar 0,89 eura, a najskuplje u Grčkoj gdje košta 1,38 eura. U Bugarskoj je litar benzina 0,98 eura, Makedoniji 1,03 eura, a nakon toga sljedi Srbija, gdje za litar benzina treba 1,07 eura. Skuplje nego u Srbiji ovo gorivo košta u Mađarskoj, gdje litar benzina košta 1,09 eura, Rumuniji 1,10, Crnoj Gori 1,12 eura i Albaniji 1, 16 eura. U Hrvatskoj i Sloveniji ovo gorivo košta gotovo identično, a litar je nešto malo skuplji od 1,20 eura.
Kad je u pitanju cijena dizela Srbija je veoma visoko plasirana jer litar košta oko 1,11 eura, a skuplje ga je natočiti u Albaniji i Hrvatskoj gdje za litar treba 1,12 odnosno 1,16 eura. Dizel je najpovoljnije natočiti u Makedoniji, gdje litar košta 0,81 euro, a potom u BiH – 0,87 eura. U Bugarskoj dizel košta 0,96 eura, a cijena je gotovo ista i u Crnoj Gori jer litar košta 0,97 eura. Iznad jednog eura za litru dizela plaćaju vozači u Rumuniji i Mađarskoj – 1,07 eura, u Sloveniji je dizel 1,08 eura, dok je u Grčkoj za litar dizela potrebno 1,10 eura. Iako s u cijene u nekoliko država veoma slične i ponekad se razliku za svega jedan eurocent, razlike u cijeni između pojedinih država su velike pa se u zavisnosti gdje se gorivo kupuje, može uštedeti ili potrošiti više novca.
Tako je za punjenje rezrvoara od 40 litara benzina u BiH potrebno 35,6 eura, a u Grčkoj 55,2 eura, što je značajan razlika od čak 20 eura. Za istu količinu goriva u Srbiji treba izdvojiti 42,8 eura. Slično je i pri kupovini dizel goriva jer u Makedioniji za rezervoar od 40 litara treba 32,4 eura, a u Hrvatskoj 46,6 eura. Tako će vozači koji ovu količinu goriva kupe u Makedoniji platiti za gotovo 15 eura manje nego u Hrvatskoj, odnosno oko 12 eura manje nego u Srbiji gdje je za rezervaor od 40 litara dizela potrebno oko 44,4 eura.
Izvor: Akta
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca