PRIVREDA
Konferencija “Forward” sutra u Banjaluci: Digitalne inovacije preduslov rasta
Digitalne inovacije kao preduslov za privredni i društveni rast biće u fokusu ovogodišnje konferencije “Forward”, koja će sutra u Banjaluci okupiti eksperte iz Srpske i regiona s ciljem razmjene iskustava i dobrih praksi te njihove primjene u domaćim malim i srednjim preduzećima.
Četvrta po redu konferencija “Forward”, koju organizuju Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS i Inovacioni centar Banjaluka (ICBL) okupiće u banjalučkom hotelu “Coutyard by Marriott” brojne eksperte iz Srpske, BiH, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Češke.
Direktor Inovacionog centra Banjaluka Drago Gverić rekao je za “Glas Srpske” da će kroz četiri panela okupljeni imati priliku da čuju šta je implementacija digitalnih rješenja donijela evropskim razvijenim zemljama, gdje je Srpska u svemu tome i šta je još potrebno uraditi.
– Između ostalog pričaćemo i o uspostavljanju prva četiri digitalna inovaciona haba (DIH) u BiH, koji su direktan instrument za podršku malim i srednjim preduzećima. Riječ je o projektu koji finansira GIZ. Želimo da napravimo uspješno čvorište, gdje bi na neki način spojili digitalna rješenja u malim i srednjim preduzećima u sektorima drvo i metal sa ICT sektorom, koji je kod nas relativno razvijen – rekao je Gverić.
Istakao je da Srpska u nekim segmentima pravi iskorake, dok bi u drugim mogla da iskorači malo čvršće.
– Metaloprerada i drvoprerada su industrijski sektori u kojima je započela digitalizacija, s obzirom na to da su oni prilično vezani za inostrano tržište na kojem se očekuje da se brzo reaguje, podigne kvalitet proizvoda i usluga i ostane u trendu sa ostalim proizvođačima – kazao je Gverić, naglasivši da tome žele priključiti i ICT sektor, koji svake godine pokazuje trend rasta i zapošljava oko 8.000 radnika.
Pojasnio je da je digitalizacija neminovnost i da odgađajući taj proces samo gubimo na uključenosti i konkurentnosti.
– Dolazimo u situaciju da “stižemo na kraju zabave”, a onda i rezultati koje treba da iskoristimo za sopstveni interes ne mogu biti na nivou kao kod nekoga ko se priključio na početku – rekao je Gverić.
Konferencija “Forward” stavlja u fokus regionalnu perspektivu digitalne ekonomije prvenstveno zbog njenog uticaja na razvoj privrede, čime postaje prilika za jačanje konkurentnosti. Prva “Forward” konferencija je održana 2019. godine i okupila je više od 500 učesnika iz regiona i svijeta. Druga je emitovana putem Radio-televizije RS, dok je prošlogodišnja održana u Muzeju savremene umjetnosti Srpske.
ICBL
Govoreći o dosadašnjem radu Inovacionog centra Banjaluka, Drago Gverić je rekao da je najviše ponosan na to što su na samom početku 2011. godine ljude ubjeđivali da postanu preduzetnici, a danas su u poziciji da imaju red čekanja da novoosnovana firma uđe u ICBL.
– Prijavljeno je više od 350 poslovnih ideja iz kojih je nastalo 116 novih kompanija sa oko 370 zaposlenih koji dominantno rade za inostrano tržište. Organizovali smo obuke za 5.500 ljudi pružajući im mogućnost da sticanjem dodatnih vještina i znanja budu konkurentniji – rekao je Gverić, dodavši da je plan da do sredine iduće godine bude završeno prvo softversko rješenje za upravljanje e-skupštinom na lokalnom nivou.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca