NEKRETNINE
„Stan na dan“ u Atini sve veći problem: Mjesečno i 1.500 EUR – kazne će biti i 20.000 EUR
Istorijski centar Atine središte je kratkoročnog izdavanja stanova, čak i na zapuštenim, neprivlačnim lokacijama.
Jer, blizina gradskih turističkih znamenitosti i lagan pristup najvažniji su faktori za posjetioce glavnog grada Grčke, tako da uprkos obilju ponude smještaja, te i hotela, prosječan mjesečni prihod od izdavanja „stana na dan“ prelazi i 1.500 evra, piše atinski list „Katimerini“.
Oglas za jednu kuću za izdavanje u turističkoj ulici Hadrianu, u Monastirakiju, pokazuje dnevnu cijenu od 770 evra, ali druga kuća, obližnja, dnevno se izdaje za svega 80 evra, što je gotovo 10 puta niže.
Po firmi za analizu kratkoročnog zakupa, „AirDNA“, na širem području grada Atine aktivnih oglasa putem digitalnih platformi za kratkoročni zakup ima 11.355.
Mjesečni prihod prosječno iznosi 1.500 EUR
Tokom ljetnje turističke sezone prosječni dnevni prihod po stanu iznosi 57 evra, što mjesečno znači u prosjeku 982 evra, uz zabilježenu prosječnu popunjenost od 77 odsto. Ali, u januaru prihod je mjesečno upola niži, odnosno 517 evra mjesečno, jer su i cijene i popunjenost manji.
U dijelovima centra Atine gde je velika potražnja i gde se nudi skoro 2.000 stanova „na dan“, prihod po stanu je prosječno 1.533 evra mjesečno, sa popunjenošću većom od 80 odsto, a prosječni dnevni prihod je oko 80 evra.
Ti brojevi su indikativni, čak i konzervativni, piše list, jer će se pretragom oglasa, u starim, zapuštenim četvrtima u centru naći desetine luksuznih stanova ili potkrovlja s cijenom dnevnog najma od 150, 200, 300 ili čak 400 evra.
Po studiji Egejskog univerziteta, veliki rast ponude u centru Atine je u velikoj mjeri završen, ali u susjednim, jeftinijim četvrtima broj oglasa skočio je do čak 656 odsto i prosječni mjesečni prihod od kratkoročnog iznajmljivanja sada dostiže 845 evra, što je tamo do prije nekoliko godina bilo nezamislivo mnogo.
Tržište kratkoročnog boravka raste 25% godišnje
Ukupna veličina tržišta kratkoročnog boravka, prije svega turista u Atini, procjenjuje se na dvije milijarde evra godišnje što je skoro ravnomjerno podijeljeno na smještaj i na usluge: ugostiteljstvo, zabava, maloprodaja, spremanje i čišćenje. To tržište ima godišnju stopu rasta od 25 odsto, navedeno je u posljednjem izvještaju „Grant Torntona“ o napretku i uticaju kratkoročnih Airbnb zakupa tokom 2018. godine.
U Atini se govori da je zbog širenja kratkoročnog zakupa poskupio dugoročni zakup stanova, odnosno trajnije iznajmljivanje, za stanovanje.
Iako takva povezanost nije čvrsto dokazana, u posljednjih 18 mjeseci manje su rasle cijene dugotrajnog zakupa stanova – „kirije“ u sjevernom i u južnom prdgradju Atine, što nisu „žarišta“ visoke koncentracije Airbnb stanova. Tako su u sjevernim predgradjima kao što su Marusi, Halandri i Filotei, stanarine porasle 15 odsto – po podacima agencija za promet nekretninama, dok je u Glifadi – južnom predgrađu, povećanje bilo 12 odsto.
U četvrtima s visokom koncentracijom nekretnina tipa Airbnb, cijena iznajmljivanja stanova i kuća na dugi rok, za stanovanje, porasla je u prosjeku za 30-40 odsto u poređenju sa stanjem prije dvije-tri godine.
Znak pouzdanog oporavka zemlje
Ta promjena se politički posmatra kao pouzdan znak oporavka Grčke od duboke desetogodišnje finansijske krize, tokom koje su „kirije“ drastično opale, a tržište stanova bilo krcato ponudama za prodaju.
Stanovanje sada poskupljuje i jer je ponuda nedovoljna da zadvolji ponovo rastuću tražnju, ali i zbog toga što su od prije nekoliko godina nekretnine značajno unaprijeđene renoviranjem, i to upravo zbog Airbnb-a.
Međutim, sve je jasnije da će se veliki prihodi od zakupa „na dan“ teško ponoviti: konkurencija je naglo porasla, i samo onaj ko spusti cijenu i konkretizuje ponudu, moćiće da obezbijedi zadovoljavajuću popunjenost što se već vidi i u brojkama.
Tako je 2018. godine stvarni dnevni prihod od nekretnina, računajući i popunjenost, opao za 28 odsto, na 58,2 evra, dok je 2017. godine bio 80,7 evra, navodi „Katimerini“.
Debata koja je započela o namjeri nove vlade Grčke da uvede novi „regulatorni okvir“ za sektor kratkoročnog iznajmljivanja, zabrinula je vlasnike i posredničke kompanijama za „stan na dan“.
Vlada je najavila da neće podizati porez, a promjene će doći tek poslije završetka ljetnje turističke sezone.
Kazne skaču na čak 20.000 EUR
Ministarstvo turizma razmatra ograničenje na dva stana za kratkoročno izdavanje po jednom poreskom obvezniku i da on ne može nekretninu izdavati duže od 90 dana godišnje, ako mu je godišnji prihod od toga veći od 12.000 evra.
Po postojećem zakonu, prihod od kratkoročnog zakupa se oporezuje po istoj stopi kao i konvencionalni, dugoročni zakup: 15 odsto. Međutim, nekretnine koje se daju u kratkoročni zakup oslobođene su PDV-a.
Cilj Vlade je prije svega da efikasno kontroliše utaju poreza da ne bi došlo do narušavanja konkurencije, jer je prestupništvo te vrste na prilično visokom nivou, posebno u turističkim oblastima Grčke.
U slučaju kratkoročnog zakupa, cilj je identifikovati i naplatiti novčane kazne vlasnicima više od 20.000 nekretnina za koje se ustanovilo da nisu prijavljene za izdavanje, te stoga vlasnici ne prijavljuju ni prihod od njih.
Na osnovu podataka iz aktivnih oglasa nekretnina registrovanih na Airbnb-u, njihov ukupan broj je procijenjen na oko 80.000. To znači da jedna četvrtina nekretnina nije prijavljena vlastima, što pokazuje širok opseg utaje poreza.
Minimalna kazna za to je sada za vlasnika nekretnine 5.000 evra, a ubuduće će biti 10.000 evra i zatim po 20.000 evra kazna za istog vlasnika pri svakom narednom ponavljanju tog prekršaja.
Prekršaji su i neregistrovanje nekretnina za kratkoročni najam i neprikazivanje registracijskog broja prilikom reklamiranja na interentu ili drugde.
Uvodi se i evidencija plaćanja vlasniku putem deviznog prenosa, kartica i na druge načine, što će se unakrsno proveravati poredjenjem s prijavama poreza na prihod. Oni koji to budu skrivali, plaćaće visoke novčane kazne.
Računa se da većinu reklamiranih nekretnina za kratkoročno izdavanje (60 odsto) koje su opisane kao „sezonske“, njihovi vlasnici ljeti koriste za povećanje svojih prihoda, a u drugo doba u njima stanuju. Preostalih 40 odsto nekretnina je dostupno za kratkoročan zakup tokom cijele godine što znači da vlasnici u njima ne stanuju, već se smatra da su to investitori u taj specifičan tip nekretnina.
Od 11.355 aktivnih oglasa za kratkoročno iznajmljivanje nekretnina u centru Atine, 76 odsto je na platformi Airbnb, a 14 odsto koristi platformu HomeAway. Na obe najpopularnije istovremeno je samo 10 odsto takvih oglasa, zaključuje „Katimerini“.
Izvor: Beta/Slobodan Marković
Građani BiH, koji očekuju da im, napokon, bude omogućen povrat PDV-a na prvu kupljenu nekretninu, nemaju previše razloga za slavlje, jer je ono što će uštedjeti već progutala inflacija.
Štaviše, još se uopšte ne zna datum kada će zaživjeti praksa povrata PDV-a, ali se zato zna da je poskupljenje stanova, u ogromnom iznosu, nastavljeno i u prošloj godini.
– Prоsјеčnа ciјеnа prоdаtih nоvih stаnоvа po metru kvadratnom u četvrtom kvartalu 2024. godine, u poređenju sa četvrtim kvartalom 2023. godine, veća je za 16,6 odsto – naveli su iz Agencije za statistiku BiH.
Brojni građani računali su na uštedu kroz vraćanje PDV-a, planirajući da će taj novac koristiti za opremanje stana, ali je inflacija odradila svoje, tako da ono što, budući kupci neće platiti na mostu, već jesu na ćupriji. Ili, najjednostavnije rečeno, uštede neće ni biti.
Da su cijene nepodnošljive, uočili su i kupci, koji, kako kažu, godinama pregledaju oglase u nadi da će, napokon, pronaći nekretninu koju mogu da kupe. Kada god pogledaju cijene, oblije ih hladan znoj.
– Za pare, koje sada imamo, prije pet-šest godina mogli smo kupiti 100 kvadrata, a sada jedva 50. Za nas četvoro, a to smo supruga, ja i naših dvoje djece, treba nam trosoban stan. Nemoguće je da ga pronađemo za novac koji imamo. Ma, nema šanse. A svaki dan prelistavamo oglase, profile na društvenim mrežama i slično. I svaki dan se čudimo cijenama – priča za „Nezavisne novine“ jedan Banjalučanin.
Poskupljenja su, da nevolja bude veća, nastavljena i ove godine. U agencijama za promet nekretninama kažu – kvadrat je u Banjaluci, kod pojedinih investitora, „otišao“ nagore za 100-200 maraka. Predviđaju novi rast cijena, od onog momenta kada bude omogućen povrat PDV-a. Tržišna pravila su jasna.
– Jednostavno, biće povećana potražnja, naročito za male stanove, za koje i sada vlada velika potražnja. Onda će investitori vidjeti kolika je potražnja za malim stanovima i oni će biti skuplji. Suštinski, građani neće dobiti ništa. Evo, cijene su već počeli dizati od Nove godine, za nekih 100-200 maraka – kaže Stefan Vasilić iz agencije za promet nekretnina Euro-agent Banjaluka.
Glavni problem je, ocjenjuje, i dalje visoka potražnja, odnosno to što puno ljudi ima višak novca, koji nemaju gdje uložiti.
– Najmanje je ljudi koji kupuju stanove za život. Kupuju ih ljudi koji su zaradili neke pare, nemaju gdje da ih ulože, osim da kupe stan pa koliko-toliko očuvaju vrijednost novca. Plus, tu su ljudi iz inostranstva te ljudi iz drugih opština. Tako da lokalno stanovništvo, koje stanove kupuje za život, ima nelojalnu konkurenciju u vidu tih ljudi koji generišu veliku potražnju i stvaraju visoke cijene – rekao je Vasilić za Nezavisne novine.
Da su, ne samo kod nas, već globalno, cijene nekretnina u konstantnom rastu već nekoliko godina, te kao takve izazivaju velike probleme i u puno većim i stabilnijim državama i ekonomijama od naše, ocjenjuje Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik.
U nekim državama, dodaje on, postoje manje ili više uspješne strategije kojima se bore s ovim problemom, s ciljem da pomognu građanima, posebno mladim koji kupuju prve nekretnine.
– Povrat sredstava od PDV-a je samo jedna od mogućih stvari koje se mogu uraditi, ali to se u našem slučaju pokazalo kao nedovoljno, upravo iz razloga što je rast cijena kvadrata novogradnje na godišnjem nivou veći i od PDV-a. Sa druge strane, problem je i što se ‘pomaže’ samo kupcima stanova u novogradnji, gdje je kvadrat znatno skuplji nego u starijim zgradama, čime se dovodi u pitanje koliko je zaista iskrena namjera zakonodavca da se pomogne mladima – naglašava Arnautović.
Kako dodaje, stan u zgradi koja je stara 10-15 godina je i do 30 odsto jeftiniji od stana iste kvadrature u novogradnji, čime su stariji stanovi i bez povrata PDV-a atraktivniji mladima kao prva nekretnina.
– Mislim da bi nadležni trebalo da razmisle i o drugim metodama ako zaista žele pomoći mladima – od izgradnje subvencioniranih zgrada, gdje će se kvadrat stana prodavati po stvarnoj cijeni, a ne onoj koja je trenutno tržišna, odnosno, o uvođenju poreza na nekretnine koje ne služe za stalno stanovanje, čime bi se ograničilo tržište stanova koji se izdaju po astronomskim cijenama, te snizila cijena kvadrata stana u prodaji. Povrat PDV-a je dobra stvar, ali u ovom trenutku nedovoljna i svakako se mora razmisliti o novim mjerama podrške, posebno svim osobama koje kupuju svoju prvu nekretninu za stalno stanovanje – ističe Arnautović za Nezavisne novine.
U Domu naroda PS BiH usvojen je Zakon o porezu na dodatnu vrijednost BiH koji omogućava povrat PDV-a na kupovinu prve nekretnine svim punoljetnim građanima.
Zakon je jednoglasno usvojen u prvom i drugom čitanju u ovom Domu, što znači da je kompletna parlamentarna procedura završena.
Kako će se ovaj zakon primjenjivati detaljno će se urediti aktima koje treba da izradi UIO BiH.
Šef Kluba srpskih delegata Sredoje Nović istakao je da je riječ o izuzetno značajnom zakonu, posebno za ljude koji treba da obezbijede krov nad glavom.
– Dobro je da je došao na dnevni red – rekao je Nović, navodeći da treba ozbiljno voditi računa o nekim primjedbama o mogućim zloupotrebama investitora, jer neke analize već govore da zakon nije dovoljno precizan kako bi se to onemogućilo.
Nović je izrazio očekivanje da će Uprava za indirektno oporezivanje i svi drugi organi koji budu donosili izvršne akte voditi računa o tome.
Marina Pendeš iz Kluba hrvatskih delegata podržala je usvajanje zakona, ističući da u slučaju da se u njegovom provođenju uoče greške, može pristupiti njegovim izmjenama.
Safet Softić iz Kluba Bošnjaka ocijenio je da će, ovako kako je napisan zakon, pravo na povrat PDV-a imati i najimućniji građani BiH, što će značiti rasipanje novca.
Delegat Kluba srpskog naroda Nenad Vuković pozvao je sve da podrže zakon, ističući da nije savršen, ali da je bolje da bude primjenjivan nego da mu se traže mane koje se mogu korigovati.
Delegat Kluba hrvatskog naroda Zlatko Miletić rekao je u raspravi da će podržati ovaj zakon, ističući da predstavlja veliku pomoć građanima i da će njegovo usvajanje poboljšati i demografsku sliku ove zemlje.
U ime Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koji je uputio Domu naroda ovaj zakonski prijedlog na razmatranje, poslanik SDP-a BiH Saša Magazinović podsjetio je da ga je Predstavnički dom usvojio prije četiri mjeseca.
- Za različite namjere
- Prodaje investitor
- CIJENA: 999€ /m2
Poslovni prostor se nalazi na adresi Andrije Jevremovića br. 209 na Zlatiboru u sklopu novoizgrađenog apart hotela. Sastoji se iz dvije građevinske etaže u suterenu objekta, ukupne površine 663 m2 , Pogodan za više djelatnosti: ugotiteljstvo (restoran i sl.) market (u blizini nema ništa slično, a veliko je naselje) , zdravsto (poliklinika i sl.) igre na sreću…
Za sve informacije kontakt osoba: Jovan Gajić +387 65 514 385
Inflacija već progutala povrat PDV-a na prvu nekretninu
Slučaj Viaduct: Centralna banka BiH uložila prigovor
Srpska ide na berzu po novih 50 miliona KM
-
NEKRETNINE1 godina prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NOVOSTI9 meseci prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
EKOLOGIJA1 godina prijeHoće li rudnik litijuma ugroziti stanovnike Tuzle?
-
BIZNIS1 godina prijeTelekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?
-
PROMO1 godina prijeSavremeni pristup stomatologiji – TB Dent Trebinje
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeMiškovićev „Ananas“ ulazi na tržište BiH
-
GRAĐEVINARSTVO1 godina prijeNijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
EKOLOGIJA1 godina prijeŠta će biti sa eksploatacijom litijuma u Loparama