Connect with us

PRIVREDA

Aerodrom bi da uzme „ Sava centar”, ali bez dugova

Na neobavezujući poziv grada za obnovu kongresnog centra ponude su poslali Aerodrom „Nikola Tesla”, „Delta holding” i slovenačka kompanija GGE ESCO

Objavljeno

 


Izvor:

Beoograd bi do kraja ove godine trebalo da dobije renoviran Sava centar, a ko će biti partner i po kom modelu će se realizovati ovaj projekat grad će odlučivati tokom maja. U igri su za sada, Aerodrom „Nikola Tesla”, „Delta holding” i slovenačka građevinska kompanija GGE ESCO koji su se javili na ovaj neobavezujući poziv objavljen početkom marta. Do 1. aprila stigla su tri predloga za saradnju i investiranje u kongresni centar.

– Zainteresovani su nam dostavili okvirni biznis plan i investicioni program, kao i prijedlog modela partnerstva sa gradom, kaže za „Politiku” Dragutin Nenezić iz kabineta gradonačelnika.

Grad je, kako dodaje, od zainteresovanih zatražio i dodatna objašnjenja koja bi trebalo da dostave do kraja ove nedelje posle čega će se razmatrati najpre koji model će biti prihvaćen, a onda će biti pokrenuta i druga faza. Kako kaže Nenezić, „ponude“ će analizirati radna grupa u kojoj se nalaze predstavnici grada, Ministarstva trgovine, turističkih organizacija i kongresnih biroa Srbije i Beograda, „Er Srbije” i „Horesa”.

Kako je ranije rečeno, okvirne procene su da bi ulaganje do 25 miliona evra u rekonstrukciju Sava centra, kao i potpuno korišćenje svih njegovih potencijala u periodu od deset godina, omogućilo prihod za kongresnu i građevinsku industriju od oko 300 miliona evra i direktno uticalo na otvaranje 5.000 novih radnih mjesta u ovim granama privrede.

 Kako su za „Politiku” rekli na Aerodromu „Nikola Tesla”, pravna forma saradnje koju su predložili ne podrazumeva preuzimanje dugovanja Sava centra.

– Predloženi plan predviđa bolje upravljanje, maksimalnu iskorišćenost postojećih kapaciteta i vraćanje regionalnog značaja ovom simbolu kongresnog turizma u jugoistočnoj Evropi. Blizina ozbiljnih hotelskih lanaca, strateška saradnja Aerodroma „Nikola Tesla” Beograd i nacionalne avio-kompanije, omogućili bi ponudu kompletnih paketa usluga ozbiljnim udruženjima i asocijacijama iz Evrope i sveta – kažu na aerodromu.

Reklama

Iako iz kabineta gradonačelnika nisu želeli da otkrivaju detalje predloga, koji su stigli na poziv grada za rekonstrukciju i unapređenje poslovanja Sava centra, u javnosti se već neko vrijeme spekuliše o tome ko je šta ponudio u trci za ovaj posao. Aerodrom „Nikola Tesla” je navodno ponudio investiranje u iznosu od 30 miliona evra, uz predlog da grad namiri sva dugovanja i odrekne se udjela u dobiti u prvih 12 godina, za koliko bi trebalo da se vrati uloženo. Nakon toga, u gradsku kasu bi se slivalo 35 odsto prihoda.

Od uprave aerodroma nismo dobili odgovor na pitanje zašto su se odlučili na ovaj potez. Istina aerodrom dobro posluje. On je prošle godine ostvario neto dobit od 26,7 miliona evra, što je najbolji rezultat u istoriji njegovog poslovanja, mada ga očekuje privatizacija, odnosno pronalaženje strateškog partnera ili koncesionara. Ranije je bilo riječi da su za njega zainteresovani francuski „Bjuig” i „Vansi”, ali je nedavno francuski „Lazar” izabran za privatizacionog savetnika. Kada se sve to zna, i kada se takođe zna da Sava centar posluje sa gubitkom, nejasno je zašto se aerodrom u ovom trenutku upušta u ovaj poduhvat.

Sava centar je kraj 2014. godine završio u minusu od 263 miliona dinara. Kako pokazuju finansijski izveštaji, ovo preduzeće kod banaka nije prezaduženo. Dugoročne kredite nema, a pozajmice na kratak rok iznose svega 944 hiljade dinara što je zanemarljivo. Međutim, to ne znači da nema dugove . Kratkoročne finansijske obaveze iznose 579 miliona dinara. Sava centar duguje i dobavljačima (225 miliona dinara), a kompanija je državi u 2014. ostala dužna za poreze i doprinose oko 114 miliona dinara. Ipak , kompanija ima značajan iznos gotovine. Kako pokazuju podaci iz finansijskih izveštaja, na kraju 2014. godine Sava centar je imao na računu 59 miliona dinara.

U „Delta holdingu” za „Politiku” nisu precizirali koji model saradnje su ponudili, ali nisu ni krili voljeli da se nađu u privatnom javnom partnerstvu sa gradom, kao i da bi to bio dobar posao za njih.

Živorad Vasić, direktor hotela i poslovnog prostora „Delta rilestejt”, kaže da ova kompanija to može finansijski da izvede, kao i da imaju znanje sa kojim bi Beograd sigurno doveli u centar kongresnog turizma.

– Ne želimo nikakvu vrstu privatizacije, nego partnerstvo sa gradom. Beograd ima veliki broj hotela i to visoke kategorije, ali nema, poput Bukurešta, Praga ili Beča, kongresni centar sa kojim bi mogao da računa i na mnogo veće prihode od kongresnog turizma. Organizovanje kongresa donosi više hiljada noćenja gde bi četiri ili pet hotela bilo rasprodato, a sastanci bi se održavali u centru koji bi bio potpuno renoviran, kaže Vasić i dodaje da je nesumnjivo da bi uz ovakav projekat oživela cela ekonomija.

Reklama

„Delta” bi navodno, kako se prethodnih dana moglo čuti u javnosti, uložila polovinu od planiranih 25 miliona evra za rekonstrukciju, radovi bi, predložili su, trajali godinu dana, profit bi mogao da se ostvaruje posle četiri godine poslovanja.

O prijedlogu slovenačke kompanije, koja se bavi investicijama u sektoru građevine i ostalih industrija, u javnosti nije bilo riječi.

 

Izvor: Politika

Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu