PRIVREDA
Dalevska: Robna razmjena Poljske i Srbije udvostručena
BEOGRAD – Robna razmjena između Poljske i Srbije udostručena je za pet godina, sa 358 miliona evra u 2010. na 836 miliona evra 2014. godini, a povratak avio- kompanije LOT u Srbiju i saradnja sa Er Srbijom pruža mogućnost za jačanje veza između dvije zemlje, izjavila je danas otpravnica poslova Ambasade Poljske u Beogradu, Hana Dalevska-Grenj.
“Povratak poljske avio-kompanije LOT u Srbiju, u januaru ove godine, i saradnja sa srpskim avio-prevoznikom Er Srbijom predstavlja sjajnu priliku za jačanje saradnje između Poljske i Srbije, pre svega u oblasti turizma i šire ekonomije, ali i u drugim oblastima, kao što je kultura”, rekla je Dalevska na promociji avio prevoznika LOT u Ambasadi.
Prema njenim riječima, prošle godine je zabeležen mali pad spoljnotrgovinske razmjene između Poljske i Srbije, pri čemu je poljski izvoz u Srbiju pao za manje od 6,0 odsto, dok je srpski izvoz porastao za preko 16 procenata, što znači da Poljska postaje interesantnija za srpske izvoznike, a srpska roba privlačnija za poljske kupce.
Dalevska je istakla da je za nju na sadašnjoj funkciji “najvažniji zadatak da razvijamo bilateralnu saradnju, jer što više ima dobrih saobraćajnih veza između naših zemalja, to imamo više šansi za dalji razvoj te saradnje”.
“Činjenica da je Srbija na putu ka Evropskoj uniji je važan signal za poljske privrednike, jer to znači da se Srbija približava standardima EU i poslovanje u Srbiji postaje sve sigurnije”.
S druge strane, kako je dodala, Poljska pruža odlične uslove za poslovanje, o čemu svjedoči podatak da je ta zemlja tokom dve decenije, od 1993. do 2014, prikupila oko 80 milijardi evra stranih investicija.
“Poljska je izgradila početkom 1990-ih, tokom teških, ozbiljnih, ponekad i bolnih reformi veoma snažne temelje za svoju ekonomiju, i to nam je pomoglo da se bolje snađemo u vrijeme ekonomske krize, tokom koje smo na mapi Evrope bili praktično jedino ‘zeleno ostrvo’, jedina zemlja koja je imala privredni rast, dok su drugi bili u stagnaciji ili recesiji”, naglasila je ona.
Kako je predočila, zemlji su u tome pomogle reforme iz dvedesetih, ali i fiskalna disciplina, koja je zapisana u Ustavu, stabilan bankarski sistem, činjenica da Poljska nije u evrozoni i da ima sopstvenu valutu, zatim veliki priliv sredstava iz EU i veliko unutrašnje tržište, što je veoma važno kad posustane izvoz, jer se veliki deo proizvodnje proda na domaćem tržištu.
“Pored toga, imamo još nešto na šta smo veoma ponosni, a to je preduzetnički duh Poljaka. On nam je često pomagao, kako tokom krize, tako i tokom teške tranzicije, ali i za vrijeme komunističkog sistema kada smo živjeli u uslovima permanentne nestašice robe, pa nismo mogli da kupujemo, već smo morali sve da osvajamo”, rekla je Dalevska.
Otpravnica poslova Ambasade Poljske je izrazila nadu da će se taj preduzetnički duh ispoljiti i u poslovanju poljske avio-kompanije LOT, u obostranom interesu dve zemlje, ocijenivši da postoji prostor za poslovanje između LOT-a i Er Srbije.
“Vidimo to kao priliku za saradnju i uzajamnu korist – više nego za konkurenciju. Premda, kao običan putnik, rekla bih da malo konkurencije nije loša stvar, jer često doprinosi, mada ne uvek, smanjenu cijena i boljem kvalitetu usluge”, zaključila je Dalevska.
Komercijalni direktor LOT-a za Evropu i Bliski istok, Kristijan Rola, podsjetio je da se ovaj avio-prevoznik vrato na tržište Srbije 2. januara 2016. godine sa četiri leta nedeljno na liniji između Varšave i Beograda, ističući da je od kraja marta broj letova povećan na sedam letova nedeljno.
Kako je naveo, ponedeljkom, srijedom i petkom savremeni LOT-ovi Embraer avioni polijeću sa aerdorma “Šopen” u 11,50 sati a na beogradski aerdorm “Nikola Tesla” sleću u 13,15 h. Istog dana povratni let iz Beograda je u 14,00 a dolazak u Varšavu u 15,30 časova.
Utorkom, četvrtom, subotom i nedeljom polijetanje iz poljske prestonice je u 14,30 a slijetanje u Beograd u 16,05, dok su povratni letovi iz Beograda istim danima u 16,50 s dolaskom u Varšavu u 18,25.
Rola je dodao da LOT putnicima iz Beograda nudi i transkontinentalne letove, na primjer za Toronto, najmodernijim Boingovim avionom 787 Drimlajner, po cijeni od 500 evra u ekonomskoj klasi.
LOT je, inače, jedna od najstarijih avio-kompanija u Evropi, sa tradicijom dugom 86 godina.
Izvor: Tanjug
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca