PRIVREDA
Dalevska: Robna razmjena Poljske i Srbije udvostručena
BEOGRAD – Robna razmjena između Poljske i Srbije udostručena je za pet godina, sa 358 miliona evra u 2010. na 836 miliona evra 2014. godini, a povratak avio- kompanije LOT u Srbiju i saradnja sa Er Srbijom pruža mogućnost za jačanje veza između dvije zemlje, izjavila je danas otpravnica poslova Ambasade Poljske u Beogradu, Hana Dalevska-Grenj.
“Povratak poljske avio-kompanije LOT u Srbiju, u januaru ove godine, i saradnja sa srpskim avio-prevoznikom Er Srbijom predstavlja sjajnu priliku za jačanje saradnje između Poljske i Srbije, pre svega u oblasti turizma i šire ekonomije, ali i u drugim oblastima, kao što je kultura”, rekla je Dalevska na promociji avio prevoznika LOT u Ambasadi.
Prema njenim riječima, prošle godine je zabeležen mali pad spoljnotrgovinske razmjene između Poljske i Srbije, pri čemu je poljski izvoz u Srbiju pao za manje od 6,0 odsto, dok je srpski izvoz porastao za preko 16 procenata, što znači da Poljska postaje interesantnija za srpske izvoznike, a srpska roba privlačnija za poljske kupce.
Dalevska je istakla da je za nju na sadašnjoj funkciji “najvažniji zadatak da razvijamo bilateralnu saradnju, jer što više ima dobrih saobraćajnih veza između naših zemalja, to imamo više šansi za dalji razvoj te saradnje”.
“Činjenica da je Srbija na putu ka Evropskoj uniji je važan signal za poljske privrednike, jer to znači da se Srbija približava standardima EU i poslovanje u Srbiji postaje sve sigurnije”.
S druge strane, kako je dodala, Poljska pruža odlične uslove za poslovanje, o čemu svjedoči podatak da je ta zemlja tokom dve decenije, od 1993. do 2014, prikupila oko 80 milijardi evra stranih investicija.
“Poljska je izgradila početkom 1990-ih, tokom teških, ozbiljnih, ponekad i bolnih reformi veoma snažne temelje za svoju ekonomiju, i to nam je pomoglo da se bolje snađemo u vrijeme ekonomske krize, tokom koje smo na mapi Evrope bili praktično jedino ‘zeleno ostrvo’, jedina zemlja koja je imala privredni rast, dok su drugi bili u stagnaciji ili recesiji”, naglasila je ona.
Kako je predočila, zemlji su u tome pomogle reforme iz dvedesetih, ali i fiskalna disciplina, koja je zapisana u Ustavu, stabilan bankarski sistem, činjenica da Poljska nije u evrozoni i da ima sopstvenu valutu, zatim veliki priliv sredstava iz EU i veliko unutrašnje tržište, što je veoma važno kad posustane izvoz, jer se veliki deo proizvodnje proda na domaćem tržištu.
“Pored toga, imamo još nešto na šta smo veoma ponosni, a to je preduzetnički duh Poljaka. On nam je često pomagao, kako tokom krize, tako i tokom teške tranzicije, ali i za vrijeme komunističkog sistema kada smo živjeli u uslovima permanentne nestašice robe, pa nismo mogli da kupujemo, već smo morali sve da osvajamo”, rekla je Dalevska.
Otpravnica poslova Ambasade Poljske je izrazila nadu da će se taj preduzetnički duh ispoljiti i u poslovanju poljske avio-kompanije LOT, u obostranom interesu dve zemlje, ocijenivši da postoji prostor za poslovanje između LOT-a i Er Srbije.
“Vidimo to kao priliku za saradnju i uzajamnu korist – više nego za konkurenciju. Premda, kao običan putnik, rekla bih da malo konkurencije nije loša stvar, jer često doprinosi, mada ne uvek, smanjenu cijena i boljem kvalitetu usluge”, zaključila je Dalevska.
Komercijalni direktor LOT-a za Evropu i Bliski istok, Kristijan Rola, podsjetio je da se ovaj avio-prevoznik vrato na tržište Srbije 2. januara 2016. godine sa četiri leta nedeljno na liniji između Varšave i Beograda, ističući da je od kraja marta broj letova povećan na sedam letova nedeljno.
Kako je naveo, ponedeljkom, srijedom i petkom savremeni LOT-ovi Embraer avioni polijeću sa aerdorma “Šopen” u 11,50 sati a na beogradski aerdorm “Nikola Tesla” sleću u 13,15 h. Istog dana povratni let iz Beograda je u 14,00 a dolazak u Varšavu u 15,30 časova.
Utorkom, četvrtom, subotom i nedeljom polijetanje iz poljske prestonice je u 14,30 a slijetanje u Beograd u 16,05, dok su povratni letovi iz Beograda istim danima u 16,50 s dolaskom u Varšavu u 18,25.
Rola je dodao da LOT putnicima iz Beograda nudi i transkontinentalne letove, na primjer za Toronto, najmodernijim Boingovim avionom 787 Drimlajner, po cijeni od 500 evra u ekonomskoj klasi.
LOT je, inače, jedna od najstarijih avio-kompanija u Evropi, sa tradicijom dugom 86 godina.
Izvor: Tanjug
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE9 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI4 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE12 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca