Connect with us

PRIVREDA

Industrija protiv poreza na „šećer”

Otkada je i Britanija objavila da uvodi taksu na visokokalorične napitke, proizvođači sve glasnije negoduju i kažu da će ovakve mere smanjiti broj zaposlenih, a ne gojaznost.

Objavljeno

 


Izvor:

 

Ni  mjesec dana pošto se Velika Britanija pridružila zemljama koje uvode porez na zašećerene napitke kako bi smanjila rasprostranjenost gojaznosti i bolesti koje se povezuju sa nezdravom ishranom, bijes i kritike industrije pića ne jenjavaju. Osim što su ovakvu odluku nazvali „parčetom političkog pozorišta“, proizvođači prognoziraju da ovakve mere mogu da utiču samo na smanjenje radnih mjesta u ovoj industriji, a ne na smanjenje gojaznosti. Očekivano, prenose britanski mediji, tvrdeći kako je mnogo bitnije da li će ove mjere i koliko uticati na poražavajuću zdravstvenu sliku nacije. Iznos poreza na slatke napitke još nije utvrđen, a aktivisti i promotori zdravog života se nadaju da će to biti 20 procenata. Oni takođe zamijeraju što će ova odluka stupiti na snagu tek za dvije godine
Prema zvaničnim podacima iz 2015. godine, u Britaniji je 28 odsto dece, uzrasta od dve do 15 godina, imalo prekomjernu težinu ili je bilo gojazno, kao i 61,9 odsto odraslih. Ne samo da je, prema ovoj statistici, najgora u Evropi nego Velika Britanija biljeleži i podatak da bolesti povezane sa gojaznošću svake godine ekonomiju koštaju 27 miliona funti.
Kako je prenijeo britanski „Gardijan”, pojedini proizvođači su čak zaključili da takse imaju mali uticaj u potrošnji šećera i kalorija, dok mnogo više utiču na budžet potrošača. 
Generalni direktor Britanskog udruženja bezalkoholnih pića Gejvin Partington izjavio je kako je apsurdno povećavati porez za ovu industriju za koju navodi da je od 2012. smanjila količinu šećera u proizvodima za 13,6 odsto.
Međutim, povećanja cijena nezdravih proizvoda i te kako mogu da imaju značajnu ulogu u smanjenju problema gojaznosti. Prema jednom američkom istraživanju, navike u ishrani mogu lako da se promijene jednostavnim udarcem po džepu. Sproveli su jednostavan eksperiment tako što su ženama dali svega 22 dolara da kupe namirnice i sugerisali im da je frižider prazan i da nabave ono što smatraju najpotrebnijim za svoju porodicu. Ponudili su im 30 zdravih i 30 proizvoda iz kategorije brza hrana (prženo, grickalice, polugotova jela, gazirana pića…). Prvog dana podigli su cijene voća, povrća i mlijeka… i u korpama su se začas našli ovi drugi proizvodi. A kada su drugog dana uradili obrnuto, žene su kupovale isključivo niskokalorične namirnice. Ovo je pokazatelj da bi, ukoliko postoji volja da se poreskom politikom bore protiv loše ishrane i problema sa gojaznošću, države to lako mogu i da učine.   

 

Protest lanaca brze hrane
Pionir u uvođenju takse na slatka pića je, da podsjetimo, Finska, koja se na ovaj korak odlučila još četrdesetih godina prošlog vijeka, a Danska je uvela taksu na „koka-kolu” 1953. godine. Razlog, međutim, nije bio zdravstveni, nego da bi se zaštitila lokalna industrija piva. Ta taksa je ukinuta 1. januara 2014. godine. Radi zdravlja takse su uvedene u Francuskoj 2012. dok će Južnoafrička Republika uvesti taksu u aprilu 2017. U Francuskoj je taksa u 2014. donijela 309 miliona evra, a prema podacima ministarstva finansija te zemlje računa se na isti iznos i u 2016. godini. U Meksiku je uveden porez od 10 odsto, a prodaja je opala za 12 procenata. Druge zemlje su bezuspešno pokušavale da uvedu ovakve mjere, poput Rumunije u kojoj je ova taksa uvedena 2010. ali je vlada brzo odustala od nje pre svega zbog protivljenja lanaca brze hrane.

Primjer je i Meksiko gde je porez uveden 2014. godine u okviru strategije vlade o poboljšanju zdravlja jedne od najdebljih nacija na svijetu (gojazno je 70 odsto odraslih i 34 odsto dece). Novi namet je obuhvatio zašećerenu hranu i pića čija je potrošnja znatno povećana u protekle dvije decenije. U prvoj godini, nakon što je uveden porez po litru bezalkoholnog pića u iznosu od jednog pezosa (0,07 dolara) zbog čega su i cijene u radnjama porasle, potrošači su u prosjeku mjesečno kupovali 12 odsto manje ovih proizvoda. Istovremeno za četiri procenta je porasla potrošnja pića koja nisu bila opterećena tim porezom, poput flaširane vode. 
Kritičari ovakvih mjera ističu da su potrebna sveobuhvatnija istraživanja kako bi se ustanovili pravi efekti takvih poteza na poboljšanje javnog zdravlja. Prema studiji iz 2012. godine, čiji je naručilac bila Evropska komisija, došlo se do podataka da porezi na hranu, istina, smanjuju potrošnju proizvoda koji su njima opterećeni. Međutim, negativne posledice su da potrošači ipak pronalaze put do omiljenih nezdravih napitaka i umjesto skupih počnu da kupuju jeftinije brendove (uglavnom privatne robne marke).
Poslednje istraživanje o zdravlju stanovnika Srbije, koje je sproveo Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” 2013. godine, pokazalo je da je među djecom i mladima uzrasta od sedam do 14 godina prosječan indeks tjelesne mase iznosio gotovo 19, što je više od vrednosti koja je utvrđena 2006. godine (18,56). U odnosu na poslednje istraživanje, najuočljiviji je porast zastupljenosti gojazne djece i mladih – 13,7 odsto u poređenju sa 8,5 procenata, koliko je zabeleženo 2006. godine.
Prema nekim informacijama Srbija će se priključiti globalnoj strategiji smanjenja šećera u hrani. Ona već preko svojih predstavnika aktivno učestvuje u donošenju preporuka o mogućnostima redukcije šćera u hrani. Ipak, još je nezahvalno govoriti o tome koliko smo daleko od odluke da se i u našoj maloprodaji uskoro nađu oporezovani bezalkoholni napici. 

 

Reklama

Izvor: Politika

Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu