PRIVREDA
MMF očekuje raščišćavanje u bankarskom sektoru
Neizvjesno je da li se vlasti u Bosni i Hercegovini uspjeti dogovoriti sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) oko aranžmana vrijednog više od 500 miliona evra.
Prema ranijim izjavama pojedinih predstavnika entitetskih vlada očekivanja su bila da bi se te, za budžete neophodne pare, mogle dobiti do polovine ove godine.
No, neprovođenje reformi, te problemi u bankarskom sektoru zakočile su taj proces. Pritom u javnosti isplivavaju i informacije da i EU vrši pritisak prema MMF-u da obustavi svaku vrstu kreditiranja dok bh. vlasti ne počnu ozbiljnije da rade na provođenju reformi iz Reformske agende.
U MMF-u nisu odustali od pregovora, čak u toj međunarodnoj instituciji tvrde da je proteklih nekoliko mjeseci ostvaren i napredak, te da je sada u toku faza o dogovaranju seta politika kojeg je potrebno provesti prije nego što Izvršni odbor MMF-a, čija sjednica još nije zakazana, odobri program.
Šestog i sedmog aprila prvo sa premijerom Federacije BiH Fadilom Novalićem, a onda sa premijerkom Republike Srpske Željkom Cvijanović o mogućem aranžmanu razgovarao je i izvršni direktor Međunarodnog monetarnog fonda Menno Snel.
Kakvi su rezultati razgovora, ostalo je nepoznato, mada se u javnosti najviše špekuliše zapravo o težini samih uslova koje je potrebno ispuniti da bi se dobili novci od MMF-a.
MMF je indirektno potvrdio da se od vlasti u RS i FBiH traže snažne mjere za slabe banke u Bosni i Hercegovini. Time je indirektno potvrđena informacija koju smo objavili da MMF traži od Vlade RS gašenje Banke Srpske. Ona to pokušava izbjeći njenom reorganizacijom i pretvaranjem u finansijskog posrednika. Ne treba zaboraviti da je MMF i prije snažno kritikovao upliv državnog kapitala u bankarski sektor“, rekao je Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba.
Podrška budžetskoj potrošnji
Koliko je stvarno potreban aranžman možda najbolje o tome govore i same izjave entitetskih premijera koji su konačno javno počeli da priznaju da imaju probleme u budžetima.
U Republici Srpskoj kasne podsticaji, socijalna davanja, te razne druge budžetske isplate.
Sve češće se ide u prodaje trezorskih zapisa i obveznica sa skupljim kamatama bankama. U budžet tog bh. entiteta u toku 2016. trebalo bi iz kreditnih aranžmana nadomjestiti više od 250 miliona evra.
„Imamo određene poremećaje i imamo nešto što smo znali da će se desiti tako što smo ‘uvukli’ cijelu penzionersku populaciju i dali joj status budžetskog korisnika broj jedan kada govorimo o prioritetima. To jeste naš prioritet, penzioneri jesu naš prioritet i ja mislim da ćemo brzo imati uhodan sistem, sa ili bez MMF-a“, navela je Željka Cvijanović, predsjednica Vlade Republike Srpske.
I u intervjuu FTV-u (Federalna televizija) premijer Federacije BiH Fadil Novalić kaže da bi pare od MMF-a otišle direktno u podršku budžetskoj potrošnji.
„On je za budžetsku stabilnost i socijalnu stabilnost, da bismo mogli onda razvojne programe onda sa drugim institucijama, Svjetskom bankom ili privatnim bankama. Kompletno ovogodišnje zaduživanje budžeta Federacije BiH je 312 miliona maraka iz stranih izvora“, navodi Novalić, te dodaje:
„Imamo još 400 miliona iz trezorskih zapisa i obveznica koje Federacija vrti na domaćem tržištu. Ali, taj gep negativni je 312 miliona. MMF-ovih 312 miliona, vi ne znate gdje to ode. Jednostavno to zatvori taj gep koji mi ne dobijemo iz direktnih i indirektnih poreza.“
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, Muris Čičić, ističe da je Republika Srpska za razliku od Federacije BiH iscrpila gotovo sve vidove dodatnog finansiranja, te da bi i lošije podnijela eventualno nepotpisivanje aranžmana sa MMF-om.
Čičić dodaje da je u trenutnoj finansijskoj situaciji MMF-ov aranžman najprihvatljivija solucija.
„On tjera domaće političare da prihvate barem neke elemente normalno finansijskog i drugog poslovanja u sektorima u BiH. Recimo u ovoj situaciji, jedino pravo rješenje je da se prihvati zajednički, jedinstven nadzor nad bankarskim sektorom u BiH. To bi odmah omogućilo da MMF potpiše kreditni aranžman što bi riješilo i problem budžeta“, navodi Muris Čičić, te ocjenjuje:
„Ali, sad dolazimo do političkog pitanja, neće neko da imamo jedinstven nadzor nad bankarskim sektorom zato što to proglašava nacionalnim interesom, a, u stvari, radi se o vlasti i mogućnošću da ona utiče na te tokove na koje inače ne bi mogla uticati.“
I u MMF-u su, kaže Čičić, svjesni toga da sadašnji sistem nadzora nad bankarskim sektorom u Bosni i Hercegovini samo pogoduje kriminalizaciji, što je uostalom i pokazalo propadanje nekoliko banaka u kratkom vremenu.
Alternativni načini finansiranja
No, kako će se dalje odvijati cijela situacija i koji su to uslovi MMF-a moglo bi se znati već sljedeće sedmice. Barem tako je u saopštenju za RSE izjavila ministarka finansija Federacije BiH, Jelka Milićević.
U sljedećem tjednu imat ćemo pouzdanije informacije vezano za pregovore s Međunarodnim monetarnim fondom a do tada sve su to neprovjerene informacije koje mogu zbuniti i pregovarače i javnost“, izjavila je Milićević.
Vlasti pokušavaju minuse riješiti i alternativnijim načinima finansiranja.
Primjer je i propali dogovor Vlade RS sa jednim sumnjivim američkim fondom prema kojem je RS trebala dobiti kredit od 300 miliona dolara.
Nezvanično, vlada tog entiteta trenutno pregovara i sa jednim fondom iz Švajcarske. U Federaciji Bosne i Hercegovine su više okrenuti modelu unutrašnjeg zaduživanja.
Inicijative su i da se za pomoć entitetskim budžetima doznače sredstva dobiti Centralne banke BiH koja iznose nekoliko stotina evra.
„To se ne dira ni u kakvoj normalnoj državi. To su sredstva rezervi koja služi kao pričuva, odnosno pokriće za ono što se emituje u novcu. I vlade u prošlom mandatu su pokušavale da na bilo koji način te pare uzmu. Ja ne vjerujem ovim političarima. Ako njima damo na raspolaganje ta sredstva, ona će biti potrošena i onda će doći u pitanje aranžman valutnog odbora, u tom smislu i valutnog tečaja. Mada, kada bi se ona trošila na pametan način, od strane neke stabilne vlade, da se aktiviraju i da se zanavljaju, onda bi to bilo dobro rješenje“, Muris Čičić.
Ekonomisti ocjenjuju da neće tako lako doći do potpisivanja aranžmana sa MMF-om.
No, i ako ga bude vlasti svakako konačno moraju početi razmišljati o kresanju budžetskih troškova, jer nema tog kredita kojeg ne mogu u jednom zalogaju pojesti trenutni budžetski rashodi.
{gallery}mmf-ocekujeubankarskomsektoru{/gallery}
Izvor: Radio Slobodna Evropa
Novinar: Milorad Milojević
PRIVREDA
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
PRIVREDA
Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.
Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.
U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.
Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.
U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.
Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.
On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.
PRIVREDA
Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Mask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prije
Više od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prije
Sve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
FINANSIJE1 mesec prije
EPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
BIZNIS7 meseci prije
Rodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
INVESTICIJE2 meseca prije
Banjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke