PRIVREDA
„Na korak smo od naplate duga SSSR-a od 125 miliona dolara“
Bosna i Hercegovina na korak je do naplate 125 miliona dolara tzv. klirinškog duga bivšeg SSSR-a u kešu. Predmet je to pisma ruskog ministra finansija bh. kolegi Vjekoslavu Bevandi. Ova problematika rješava se godinama. Rusi su nam prvo trebali oprostiti dug za gas, zatim isporučiti helikoptere, a posljednja opcija bila je oprema za Željeznice.
“Došlo je vrijeme za naplatu ruskog duga ka željeznicama entiteta”, prije samo dva mjeseca bila je ovo informacija u procesu rješavanja. No, danas je na rusko-bh. pregovaračkom stolu sasvim drugi prijedlog načina rješavanja duga nekadašnjeg Sovjetskog saveza prema Bosni i Hercegovini.
Tada smo objavili da nije ni logično ni jasno lobiranje države prema kojoj je dug od 125 miliona dolara trebao biti umanjen za 90, a željeznice bi u opremi dobile 26 miliona dolara. Nakon pisma ruskog ministra finansija nadležnom ministru Bevandi – stvar se rješava tako da država sada očekuje svih 125 miliona dolara. I to u kešu.
„Mi potražujemo od Rusa klirinški dug, a dužni smo za plin i mislili smo da je vrhunac toga da prebijemo dugove. Ja vjerujem samo u institucije i institucionalno djelovanje i prije možda 20-ak dana i manje imao sam najava i na kraju dobio pismo od ruskog minista finansija gdje su moje molbe uslišene i jednostavno nam je otvorena mogućnost da mi naplatimo kliring u gotovini na račun“, ističe Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH.
Ruski kolega Bevandi je iskazao namjeru da bi omjer duga mogao ići 33 posto Republici Srpskoj, odnosno 67 posto Federaciji Bosne i Hercegovine.
„Pustimo to dok donesemo odluku, odnosno dok druga strana ne potvrdi da to možemo izvršiti. To mi je puno bitnije. I onda na nivou Fiskalnog vijeća se donosi odluka o raspodjeli i to mi je manji problem. Ja mislim da nećemo biti toliko naivni, rekao bih i ludi, da ne iskoristimo ovu šansu jer nijedna država bivše Jugoslavije to nije naplatila onako kako bi mi trebali naplatiti – u novcu“, otkriva Bevanda.
Vlade entiteta već su razmatrale rusko pismo i načelno se slažu da proces pregovora otpočne. Vlada Republike Srpske, reklo bi se, više nego federalna.
Vlada RS prihvata prijedlog Ruske Federacije da se dug, u iznosu od 125,2 miliona dolara, koji Ruska Federacija ima prema BiH, podijeli u omjeru 33 posto Republici Srpskoj i 67 posto Federaciji BiH, te da se alikvotni dio uplati direktno u budžete entiteta.
Druge zemlje bivše Jugoslavije naplatile su tzv. klirinški dug u robama. Bosna i Hercegovina jedina je koja to još uvijek nije uspjela. Procesa pregovora za N1 prisjeća se nekada prva žena za finasije u Republici Srpskoj.
„I tada su Rusi nudili spisak da zatvore dug, nama je u interesu bio gas i onda mi između sebe da rješavamo to pitanje ili nešto što nam je zaista potrebno. Uvijek je dolazio spisak roba sa kojim nismo znali šta ćemo sa njima, to vam je kao ona vezana trgovina nekada – kupi 200 grama kafe, a moraš uzeti i štipaljke. Otprilike je to tako izgledalo“, kazala je Svetlana Cenić, bivša ministarka finansija RS.
Ovaj dug ‘naplaćuje’ se godinama. Rusi su nam prvo trebali oprostiti dug za isporuku prirodnog gasa, zatim isporučiti višenamjenske ruske helikoptere sa čime u prošlosti nisu bili saglasni članovi Predsjedništva BiH, a onda i opremu za Željeznice. Sada smo na korak do direktne uplate sredstava.
Izvor: N1
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE4 sedmice prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca