PRIVREDA
„Na korak smo od naplate duga SSSR-a od 125 miliona dolara“
Bosna i Hercegovina na korak je do naplate 125 miliona dolara tzv. klirinškog duga bivšeg SSSR-a u kešu. Predmet je to pisma ruskog ministra finansija bh. kolegi Vjekoslavu Bevandi. Ova problematika rješava se godinama. Rusi su nam prvo trebali oprostiti dug za gas, zatim isporučiti helikoptere, a posljednja opcija bila je oprema za Željeznice.
“Došlo je vrijeme za naplatu ruskog duga ka željeznicama entiteta”, prije samo dva mjeseca bila je ovo informacija u procesu rješavanja. No, danas je na rusko-bh. pregovaračkom stolu sasvim drugi prijedlog načina rješavanja duga nekadašnjeg Sovjetskog saveza prema Bosni i Hercegovini.
Tada smo objavili da nije ni logično ni jasno lobiranje države prema kojoj je dug od 125 miliona dolara trebao biti umanjen za 90, a željeznice bi u opremi dobile 26 miliona dolara. Nakon pisma ruskog ministra finansija nadležnom ministru Bevandi – stvar se rješava tako da država sada očekuje svih 125 miliona dolara. I to u kešu.
„Mi potražujemo od Rusa klirinški dug, a dužni smo za plin i mislili smo da je vrhunac toga da prebijemo dugove. Ja vjerujem samo u institucije i institucionalno djelovanje i prije možda 20-ak dana i manje imao sam najava i na kraju dobio pismo od ruskog minista finansija gdje su moje molbe uslišene i jednostavno nam je otvorena mogućnost da mi naplatimo kliring u gotovini na račun“, ističe Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH.
Ruski kolega Bevandi je iskazao namjeru da bi omjer duga mogao ići 33 posto Republici Srpskoj, odnosno 67 posto Federaciji Bosne i Hercegovine.
„Pustimo to dok donesemo odluku, odnosno dok druga strana ne potvrdi da to možemo izvršiti. To mi je puno bitnije. I onda na nivou Fiskalnog vijeća se donosi odluka o raspodjeli i to mi je manji problem. Ja mislim da nećemo biti toliko naivni, rekao bih i ludi, da ne iskoristimo ovu šansu jer nijedna država bivše Jugoslavije to nije naplatila onako kako bi mi trebali naplatiti – u novcu“, otkriva Bevanda.
Vlade entiteta već su razmatrale rusko pismo i načelno se slažu da proces pregovora otpočne. Vlada Republike Srpske, reklo bi se, više nego federalna.
Vlada RS prihvata prijedlog Ruske Federacije da se dug, u iznosu od 125,2 miliona dolara, koji Ruska Federacija ima prema BiH, podijeli u omjeru 33 posto Republici Srpskoj i 67 posto Federaciji BiH, te da se alikvotni dio uplati direktno u budžete entiteta.
Druge zemlje bivše Jugoslavije naplatile su tzv. klirinški dug u robama. Bosna i Hercegovina jedina je koja to još uvijek nije uspjela. Procesa pregovora za N1 prisjeća se nekada prva žena za finasije u Republici Srpskoj.
„I tada su Rusi nudili spisak da zatvore dug, nama je u interesu bio gas i onda mi između sebe da rješavamo to pitanje ili nešto što nam je zaista potrebno. Uvijek je dolazio spisak roba sa kojim nismo znali šta ćemo sa njima, to vam je kao ona vezana trgovina nekada – kupi 200 grama kafe, a moraš uzeti i štipaljke. Otprilike je to tako izgledalo“, kazala je Svetlana Cenić, bivša ministarka finansija RS.
Ovaj dug ‘naplaćuje’ se godinama. Rusi su nam prvo trebali oprostiti dug za isporuku prirodnog gasa, zatim isporučiti višenamjenske ruske helikoptere sa čime u prošlosti nisu bili saglasni članovi Predsjedništva BiH, a onda i opremu za Željeznice. Sada smo na korak do direktne uplate sredstava.
Izvor: N1
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE9 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI4 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE12 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca