PRIVREDA
Nadolazeća generacija rukovodilaca porodičnih preduzeća želi promjene, ali teško im se izboriti za ideje
Novo istraživanje PwC-a u sklopu kojeg se razgovaralo s 268 članova porodica iz nadolazeće generacije iz 31 zemlje svijeta za koje je vjerojatno da će preuzeti upravljanje preduzećem pokazuje da njih 60 % želi proširiti poslovanje na nova geografska tržišta.
Nadolazeću generaciju rukovodilaca porodičnih preduzeća čine dobro pripremljeni i samopouzdani pojedinci koji prije svega imaju velike ambicije za sebe i za svoja preduzeća. 88 % želi učiniti nešto posebno s preduzećem. Ne žele ga samo povećati i ojačati, nego i proširiti na međunarodna tržišta, diverzificirati ga i modernizovati.
Novo istraživanje PwC-a u sklopu kojeg se razgovaralo s 268 članova porodica iz nadolazeće generacije iz 31 zemlje svijeta za koje je vjerojatno da će preuzeti upravljanje preduzećem pokazuje da njih 60 % želi proširiti poslovanje na nova geografska tržišta. Razmatraju nove ideje, nove proizvode te čak nove poslovne modele. Istraživanje Great expectations: The next generation of family business leaders istovremeno pokazuje da se pripadnici nadolazeće generacije suočavaju s više izazova kako u preduzeću, tako i u širem poslovnom kontekstu.
PwC provodi međunarodno istraživanje porodičnih preduzeća više od deset godina, a 2014. godine po prvi je put u njega uključio i istraživanje rukovodiioca „na čekanju“. U tom smo istraživanju pitali pripadnike nadolazeće generacije o njihovim ličnim ambicijama, planovima za budućnost preduzeća i izazovima s kojima se suočavaju kao sinovi ili kćeri šefa. Otkrili smo tri ključna „jaza“ koja prijete uspješnom prelazu s jedne generacije na drugu:
• Generacijski jaz: sadašnja generacija nije uvijek uvjerena da su njihova djeca spremna i sposobna preuzeti posao.
• Vrijednosni jaz: nadolazeća generacija smatra da moraju raditi više od drugih u preduzeću kako bi dokazali svoju vrijednost.
• Komunikacijski jaz: obiteljska preduzeća moraju se nositi i s ličnim i profesionalnim odnosima što donosi mogućnost sukoba.
Samopouzdana generacija spremna da ostavi svoj trag
Nakon dvije godine slika se znatno promijenila i to u pozitivnom smjeru. Poraslo je samopouzdanje pripadnika nadolazeće generacije, njihovi su se vidici proširili, a poboljšala se i priprema za preuzimanje ozbiljnijih uloga. Na primjer, 70 % steklo je korisno radno iskustvo izvan porodičnog preduzeća i premostilo vrijednosni jaz prije nego što su se pridružili porodičnom peduzeću. Ispitanici su rekli da ne žele biti samo „čuvari“: žele ostaviti svoj trag u preduzeću i ne boje se dovesti pomoć izvana da bi postigli svoje ciljeve. Dalje, 69 % zaposlilo bi iskusne menadžere mimo svoje porodice, koji bi pomogli modernizirati/profesionalizirati poslovanje.
– Jedan od trendova koje smo primijetili u svom radu s porodičnim preduzećima je da talentovani pripadnici nadolazeće generacije postaju sve izbirljiviji po pitanju uloge koju žele preuzeti, rekao je Henrik Steinbrecher, globalni lider zadužen za srednje preduzetništvo, PwC.
– Žele posao koji odgovara njihovim vještinama i u kojem se mogu istaknuti. Imaju dublje i istančanije razumijevanje o tome što će biti potrebno za uspješno upravljanje porodičnom firmom u budućnosti te se pitaju šta oni sve mogu ponuditi što bi pomoglo u napredovanju preduzeća.
Revolucija ili evolucija?
Uprrkos sve većem samopouzdanju i jasnim idejama o tome kuda žele usmjeriti poslovanje pripadnike nadolazeće generacije i dalje koče „tegovi prošlosti“. Htjeli bi revoluciju, no zasada predviđaju, u najboljem slučaju, evoluciju. Njih 40 % je priznalo da ih frustrira kada pokušavaju uvjeriti aktualnu generaciju da prihvati nove ideje, a 52 % reklo je da se boji da će morati trošiti vrijeme na borbu protiv uplitanja porodičnog života u poslovanje.
Iako se porodične firme mogu rekonstruisati, a to i čine, ne uspijeva svakome brza adaptacija, a pritom može doći do napetosti između zadržavanja postojećih procesa (i proizvoda) i iskorištavanja prilika koje nadolazeće generacije vide u budućnosti. Na primjer, 59 % pripadnika nadolazeće generacije htjelo bi diverzificirati portfelj proizvoda, no 68 % smatra da njihovo preduzeće to neće učiniti čak ni u sljedećih deset godina.
– Jasno je da su digitalne tehnologije jedno od područja u kojima se još uvijek osjeća generacijski jaz. Mnogi pripadnici nadolazeće generacije bore se da svoje roditelje uvjere da se mora više učiniti u pogledu digitalnih tehnologija. Samo 41 % smatra da se strategija poduzeća uklapa u digitalni svijet, dok 29 % smatra da porodična preduzeća sporije hvataju korak s novim tehnologijama od drugih vrsta poduzeća, rekao je Henrik Steinbrecher.
Pitanje nasljeđivanja
Nasljeđivanje je briga koja mori one koji preuzimaju porodični biznis. Još uvijek veliku ulogu igraju nepoznanice kao što su pitanja o tome hoće li se aktualna generacija prilagoditi ili hoće li nadolazeća generacija biti dovoljna dobra.
Takođe, problem je to što se aktualna generacija opire prepuštanju preduzeća, tj. riječ je o onome što mi nazivamo sindrom „ljepljive štafetne palice“. Nih 61 % smatra da će aktualna generacija imati velikih poteškoća s potpunim prepuštanjem poduzeća nadolazećoj generaciji.
Izvor: Lider
Stephanie Hyde, članica PwC-ovog Izvršnog odbora u UK-u i globalna partnerica zadužena za program nadolazeće generacije rekla je: – Ključno je zapamtiti da je nasljeđivanje proces, a ne događaj: nadolazeća generacija mora biti potpuno spremna na preuzimanje uz podršku roditelja, a nakon formalnog preuzimanja roditelji i dalje mogu nuditi pomoć i smjernice dok su god prihvatili činjenicu da oni nisu više ti koji donose odluke.
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE4 sedmice prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca