PRIVREDA
Nadolazeća generacija rukovodilaca porodičnih preduzeća želi promjene, ali teško im se izboriti za ideje
Novo istraživanje PwC-a u sklopu kojeg se razgovaralo s 268 članova porodica iz nadolazeće generacije iz 31 zemlje svijeta za koje je vjerojatno da će preuzeti upravljanje preduzećem pokazuje da njih 60 % želi proširiti poslovanje na nova geografska tržišta.
Nadolazeću generaciju rukovodilaca porodičnih preduzeća čine dobro pripremljeni i samopouzdani pojedinci koji prije svega imaju velike ambicije za sebe i za svoja preduzeća. 88 % želi učiniti nešto posebno s preduzećem. Ne žele ga samo povećati i ojačati, nego i proširiti na međunarodna tržišta, diverzificirati ga i modernizovati.
Novo istraživanje PwC-a u sklopu kojeg se razgovaralo s 268 članova porodica iz nadolazeće generacije iz 31 zemlje svijeta za koje je vjerojatno da će preuzeti upravljanje preduzećem pokazuje da njih 60 % želi proširiti poslovanje na nova geografska tržišta. Razmatraju nove ideje, nove proizvode te čak nove poslovne modele. Istraživanje Great expectations: The next generation of family business leaders istovremeno pokazuje da se pripadnici nadolazeće generacije suočavaju s više izazova kako u preduzeću, tako i u širem poslovnom kontekstu.
PwC provodi međunarodno istraživanje porodičnih preduzeća više od deset godina, a 2014. godine po prvi je put u njega uključio i istraživanje rukovodiioca „na čekanju“. U tom smo istraživanju pitali pripadnike nadolazeće generacije o njihovim ličnim ambicijama, planovima za budućnost preduzeća i izazovima s kojima se suočavaju kao sinovi ili kćeri šefa. Otkrili smo tri ključna „jaza“ koja prijete uspješnom prelazu s jedne generacije na drugu:
• Generacijski jaz: sadašnja generacija nije uvijek uvjerena da su njihova djeca spremna i sposobna preuzeti posao.
• Vrijednosni jaz: nadolazeća generacija smatra da moraju raditi više od drugih u preduzeću kako bi dokazali svoju vrijednost.
• Komunikacijski jaz: obiteljska preduzeća moraju se nositi i s ličnim i profesionalnim odnosima što donosi mogućnost sukoba.
Samopouzdana generacija spremna da ostavi svoj trag
Nakon dvije godine slika se znatno promijenila i to u pozitivnom smjeru. Poraslo je samopouzdanje pripadnika nadolazeće generacije, njihovi su se vidici proširili, a poboljšala se i priprema za preuzimanje ozbiljnijih uloga. Na primjer, 70 % steklo je korisno radno iskustvo izvan porodičnog preduzeća i premostilo vrijednosni jaz prije nego što su se pridružili porodičnom peduzeću. Ispitanici su rekli da ne žele biti samo „čuvari“: žele ostaviti svoj trag u preduzeću i ne boje se dovesti pomoć izvana da bi postigli svoje ciljeve. Dalje, 69 % zaposlilo bi iskusne menadžere mimo svoje porodice, koji bi pomogli modernizirati/profesionalizirati poslovanje.
– Jedan od trendova koje smo primijetili u svom radu s porodičnim preduzećima je da talentovani pripadnici nadolazeće generacije postaju sve izbirljiviji po pitanju uloge koju žele preuzeti, rekao je Henrik Steinbrecher, globalni lider zadužen za srednje preduzetništvo, PwC.
– Žele posao koji odgovara njihovim vještinama i u kojem se mogu istaknuti. Imaju dublje i istančanije razumijevanje o tome što će biti potrebno za uspješno upravljanje porodičnom firmom u budućnosti te se pitaju šta oni sve mogu ponuditi što bi pomoglo u napredovanju preduzeća.
Revolucija ili evolucija?
Uprrkos sve većem samopouzdanju i jasnim idejama o tome kuda žele usmjeriti poslovanje pripadnike nadolazeće generacije i dalje koče „tegovi prošlosti“. Htjeli bi revoluciju, no zasada predviđaju, u najboljem slučaju, evoluciju. Njih 40 % je priznalo da ih frustrira kada pokušavaju uvjeriti aktualnu generaciju da prihvati nove ideje, a 52 % reklo je da se boji da će morati trošiti vrijeme na borbu protiv uplitanja porodičnog života u poslovanje.
Iako se porodične firme mogu rekonstruisati, a to i čine, ne uspijeva svakome brza adaptacija, a pritom može doći do napetosti između zadržavanja postojećih procesa (i proizvoda) i iskorištavanja prilika koje nadolazeće generacije vide u budućnosti. Na primjer, 59 % pripadnika nadolazeće generacije htjelo bi diverzificirati portfelj proizvoda, no 68 % smatra da njihovo preduzeće to neće učiniti čak ni u sljedećih deset godina.
– Jasno je da su digitalne tehnologije jedno od područja u kojima se još uvijek osjeća generacijski jaz. Mnogi pripadnici nadolazeće generacije bore se da svoje roditelje uvjere da se mora više učiniti u pogledu digitalnih tehnologija. Samo 41 % smatra da se strategija poduzeća uklapa u digitalni svijet, dok 29 % smatra da porodična preduzeća sporije hvataju korak s novim tehnologijama od drugih vrsta poduzeća, rekao je Henrik Steinbrecher.
Pitanje nasljeđivanja
Nasljeđivanje je briga koja mori one koji preuzimaju porodični biznis. Još uvijek veliku ulogu igraju nepoznanice kao što su pitanja o tome hoće li se aktualna generacija prilagoditi ili hoće li nadolazeća generacija biti dovoljna dobra.
Takođe, problem je to što se aktualna generacija opire prepuštanju preduzeća, tj. riječ je o onome što mi nazivamo sindrom „ljepljive štafetne palice“. Nih 61 % smatra da će aktualna generacija imati velikih poteškoća s potpunim prepuštanjem poduzeća nadolazećoj generaciji.
Izvor: Lider
Stephanie Hyde, članica PwC-ovog Izvršnog odbora u UK-u i globalna partnerica zadužena za program nadolazeće generacije rekla je: – Ključno je zapamtiti da je nasljeđivanje proces, a ne događaj: nadolazeća generacija mora biti potpuno spremna na preuzimanje uz podršku roditelja, a nakon formalnog preuzimanja roditelji i dalje mogu nuditi pomoć i smjernice dok su god prihvatili činjenicu da oni nisu više ti koji donose odluke.
PRIVREDA
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
PRIVREDA
Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.
Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.
U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.
Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.
U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.
Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.
On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.
PRIVREDA
Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Mask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prije
Više od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prije
Sve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
FINANSIJE1 mesec prije
EPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
BIZNIS7 meseci prije
Rodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
INVESTICIJE2 meseca prije
Banjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke