Connect with us

PRIVREDA

Od 20. aprila veliki program za podršku startap firmi

Žene su veliki privredni potencijal Srbije, poručila je danas potpredsednica vlade Zorana Mihajlović otvarajući regionalnu konferenciju o ženskom preduzetnistvu, a ministar privrede Željko Setić je najavio da će 20. aprila početi veliki program za podršku startapova.

Objavljeno

 


Izvor:

 

Mihajlović je podsetila da je 2016. godina preduzetništva u Srbiji i istakla da to neće biti samo na rečima već i da su predviđeni konkretni projekti.

„Već dve godine Vlada Srbije radi na rodnoj ravnopravnosti i ekonomskom osnoživanju žena. U Srbiji ima 51,6 odsto žena, odnosno više ih je od muskaraca. Ali, za više od 20 odsto su manje zaposlene i trećinu su manje plaćene od muškaraca“, rekla je Mihajlović.

Ona je naglasila da je vlada za godinu preduzetništva izdvojila 16 milijardi dinara od čega je deo namenjen upravo za žensko preduzetništvo.

Kako je rekla, država stvara ambijent za unapređenje preduzetništva, a prvi put je u budžet za 2016. uvela rodno budžetiranje odnosno da podjednako novca bude opredeljeno za muškarce i žene.

Kada je reč o 16 milijardi dinara za podršku preduzetništvu, Mihajlović kaže da bi prve preduzetnice koje su aplicira mogle da dobiju novac već za nekoliko meseci, a od EBRD su neke žene već dobile novac.

Reklama

Ona je rekla da je Srbija radila na mnogim dokumentima, kao nacionalnoj strategiji za rodnu ravnopravnost i akcionim planovima, a sve u cilju ekonomskog osnaživanja žena.

„Moramo da prekinemo mantru koja postoji u Srbiji da žene ulaze u preduzetništvo iz nužde odnosno kada su primorane, već zato što žele i imaju ideje i projekte ili su se za to školovale“, kazala je Mihajlović koja je predsednica vladinog Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost.

Prema njenim rečima, u Srbiji ima oko 30 odsto žena preduzetnica, a plan je da ih bude bar 40 odsto u ukupnom broju preduzetnika.

Mihajlović je rekla da postoje razni programi koje bi trebalo žene da iskoriste, kao onaj koji finansira EBRD sa 20 miliona evra za podršku ženskom preduzetništvu.

„Uz žensko preduzetništvo naš privredni rast bi mogi da podignemo za tri do četiri odsto u narednih pet godina. Pomozite nam, žene, da ostvarimo to“, poručila je Mihajlović.

Ona je rekla da je u Srbiji puno stereotipa o ženama preduzetnicima, na primer da one nemaju svoju porodicu, što nije tačno i da podaci pokazuju da 90 odsto preduzetnica su udate i imaju porodicu.

Reklama

Kako kaže, prema podacima UN u Srbiji je 50 odsto radno aktivnih žena koje nisu ekonomski aktivne.

Sertić je rekao da 20. aprila počinje veliki program za podršku startapova, to jest  za one koji imaju samo ideje, ali i one koji su tek osnovali svoje firme.

„Nema ničega lepšeg od života od sopstvenog rada“, naglasio je Sertić.

On je kazao da je Vlada Srbije u prethodne dve godine bila fokusirana na razvoj ekonomije i da je važan segment toga i preduzetništvo.

Sertić je rekao da će mnogi programi biti realizovani za razvoj preduzetništva, od kojih neki kroz Fond za razvoj.

Sertić je kazao da je u Srbiji, nažalost, do pre nekoliko godina jedini cilj žena bio do budu kod kuće i  čuvaju decu.

Reklama

„Sada je to drugačije i žene se više oslobađaju da rade i budu menadžeri i na drugim funkcijama. Vaša prirodna potreba je da rađate, ali se sada borite i za egzistenciju i teže vam je nego muškarcima“, naveo je Sertić poručivši da žene za to zaslužuju posebno poštovanje.

On je dodao da se Vlada Srbije bori da pobošlja položaj žena u Srbiji.

 Ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske Zlatan Klokić je rekao da Srpska takođe poklanja veliku pažnu ženskom preduzetništvu i da je veoma važno da se preduzetnicue umreže u regionu.

„Oko 30 odsto firmi su u vlasništvu žena u Republici Srpskoj“, dodao je Klokić.

Klokić je rekao da su oko 40 odsto od ukupno zaposlenih u RS žene.

„Statistika pokazuje da je najveći broj ženskih preduzeća usmeren na lokalno tržište, kao i da je švega 25 odsto je u proizvodnji i orijentisano na izvoz“, naglasio je Klokić.

Reklama

On je izrazio očekivanje da će kroz dijalog sa preduzetnicama biti unapređen njihov položaj i da će Vlada RS organizovati za njih nastup u inostranstvu na raznim sajmovima.

Direktorka Sektora za upravljanje projektima Razvojne agencije Srbije Maja Pejčić je rekla da ta agencija  ima program za startap firme vredan više od 100 miliona dinara i predviđeno da je se taj novac dodeljuje  bespovratno.

Drugi program je za direktnu podršku malim i srednjim preduzećima i tu je predviđeno 70 milina dinara i namenjan je uvođenju sertifikata standarda i korišćenje znakova proizvoda.

Za oba programa može da bude dodeljeno 50 odsto sredstava od vrednosti projekta.

Kada je reč o predviđenih 100 miliona, direktna podrška nezposlenima je od 300.000 do milion dinara, a za planiranih 70 miliona je od 50.000 do 300.000 dinara, navela je Pejčić.

 

Reklama

Žensko preduzetništvo zaslužuje mesto u Vladi

Razvoju ženskog preduzetništva potrebna je veća podrška i zakonska zaštita države od nelojalne konkurencije, čulo se danas na panelu pod nazivom „Aktuelno stanje i perspektive ženskog preduzetništva“ održanom u okviru regionalne konferencije u hotelu Kraun plaza u Beogradu.

Biljana Karaklajić, vlasnica kompanije „D-Expreš“, ukazala je na problem veće podrške države stranim investitorima nego malim, domaćim preduzetnicima, pa i preduzetnicama.

Ona je navela da bi država pored pažnje koju daje stranim investitorima koji jesu značajni, istu podršku trebalo da pruži i domaćim privrednicima koji mogu da pokrenu nacionalnu ekonomiju.

Prema njenim rečima, značajan problem predstavlja i pojava da se u Agenciji za privredne registre ne vodi evidencija o tome da isti vlasnik otvara već 15. firmu po redu, pošto mu je 14 već u blokadi, što guši male preduzetnike.

„Nailazimo na tržišna ograničenja, u vidu nelojalne konkurencije, zbog rada na crno u određenim firmama, čime one ostvaruju velike uštede, a to je i veliki kapital“, rekla je Karaklajić.

Reklama

Sa druge strane, pohvalila je elektronsku upravu Republike Srbije, navodeći kao primer da se sada elektronske prijave podnose mnogo lakše i brže, što je bitno olakšalo posao jer više nema trčanja na šaltere, stajanja u redovima…

Maja Pejčić, direktorka Sektora za upravljanje projektima Razvojne agencije Srbije, replicirala je na primedbu o podršci stranim investitorima, objasnisvši da je čak veći broj ugovora sklapan sa domaćim preduzetnicima.

Strani kapital je, kako je objasnila, veći, pa zato i značajaniji, a pritom, dodala je, postoje i određena zakonska ograničenja u pogledu podrške malim privrednicima, u smislu delatnosti kojom se bave.

Branka Kolar Mijatović, predsednica Asocijacije žena inovatora iz Republike Srpske, istakla je da je to prva ženska evropska asocijacija takve vrste, na šta su jako ponosni, dodajući da je, međutim, nedovoljna povezanost između inovacija i privrede.

Kako je rekla, mnogi patenti ostali su nerealizovani u proizvodnji, delom i zbog toga što ne postoji pravi zakonski okvir, na čemu još dosta treba raditi. Takođe je ukazala i na poteškoće vezane za zaštitu patenata, koja je, prema njenim rečima, užasno skupa. 

„To omogućava da se nečija inovacija, čak i ako je zaštićena u jednoj ili dve zemlje, u trećoj zloupotrebi kao vlastita ideja“, istakla je ona, i istovremeno se založila za uspostavljanje evropskog sertifikata o patentu, koji bi važio u svim zemljama.

Reklama

Sanja Popović Pantić, predsednica Udruženja poslovnih žena Srbije, istakla je da u našoj zemlji postoji inovacioni fond za podsticanje inovacija.

„Svake godine se raspisuje konkurs za dodelu sredstava inovativnim preduzećima“, rekla je ona, napominjući da je njihov procenat ipak mali, ali da je takav i u Evropi.

Na panelu je zaključeno da budućnost ženskog preduzetništva leži u udruživanju poslovnih žena Srbije, čija predsednica bi, kako je rečeno, po difoltu trebalo da bude član Vlade Srbije.

 

Takođe je naglašen značaj saradnje Vlade i nevladinog sektora na razvoju zakonodavstva, koje bi podržalo žensko preduzetništvo, jednako kao i male i velike firme.

 

Reklama

Tabaković: Uskoro ćemo sa EBRD uraditi dinarsku hartiju

 

Guverner Narodne banke Srbije, Jorgovanka Tabaković, podsetila je danas da ta institucija već pet godina govori o dinarizaciji kako bi privreda u Srbiji konačno dobila pravi dinarski kredit.

„Uverena sam da ćemo sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj uraditi dinarsku hartiju, jer imamo stabilnu inflaciju i kurs, i da ćemo se napokon vratiti vlastitoj valuti“, rekla je Tabaković na regionalnoj konferenciji o ženskom preduzetništvu u hotelu Kraun plaza u Beogradu.

To je, prema njenim rečima, najveća podrška koju Srbija može da očekuje od EBRD-a.

Osnovni biznis plan, kako je naglasila, niko ne može da napravi bolje od žene preduzetnice, jer ona ne poseže oloako za kredfitom, već u krajnjoj nuždi, pošto nikada ne zaboravlja osnovno računovodstveno pravilo da su svi troškovi izvesni.

Reklama

„Nikad neće reći kao muškarac „lako ćemo“, ona će se u poslovanju držati časti i date reči“, rekla je Tabaković, i dodala da na takav način pozicionira brend i uspešno vodi biznis.

Mendžer EBRD programa za mala i srednja preduzeća Bojana Vukosavljević je rekla da ta finansijska institucija ulaže u privatni sektor, kao i da pomaže mala i srednja preduzeća i žensko preduzetništvo.

„Trenutno je aktuelan program za žene u biznisu (vredan 20 miliona evra) koji sprovodimo sa Inteza bankom“, rekla je Vukosavljević.

Ona je istakla da u Srbiji ima 51,6 odsto žena, što je veliki potencijal.

Kako je rekla, EBRD od 2001. u Srbiji pomaže mala i srednja preduzeća, ali da se do sada nije pravila razlika između ženskih i muških preduzeća.

Vukosavljević je kazala da su firme u kojima su žene vlasnice imale značajno veći rast kada su sarađivale sa EBRD, kao i da su dosta problema sa finansiranjem.

Reklama

Kako je rekla, u odnosu na muškarce imaju slabiji pristup izvorima finansiranja poslovanja.

Na skupu je rečeno da od februara 2015. EBRD  pokrenula projekat kreditiranja ženskog preduzetništva u  Republici Srpskoj preko Unikredit banke vredan dva milona evra i da je do sada realizovano 500.000 evra.

Kamata je 5,5 odsto, što je daleko povoljnije nego kod komercijalnih banaka.

Na konferenciji učestvuju preduzetnice, predstavnici 60 stranih i domaćih kompanija, Vlade Srbije i Vlade Republike Srpske, NBS, međunarodnih organizacija i   udruženja privrednika.

Savanović: Žene u preduzetništvu odgovornije od muškaraca
Žene su pokazale da su kao preduzetnice odgovornije od muškaraca i savesnije u poslu, izjavio je danas u Beogradu ministar za rad i boračko-invalidsku zaštitu Republike Srpke Milenko Savanović. On je izavio na regionalnoj konferenciji o ženskom preduzetnistvu da Srpska ima za cilj da podigne žensko preduzetništvo i da želi da primeni iskustva drugih zemalja koje to bolje rade ili imaju više iskustva. “Pri kraju smo strategije za period od 2016. do 2020. godine i kroz akcione planove ćemo pokušati da favorizujemo zapošljavanje i samozapošljavanje, a posebno žene”, naveo je Savanović. On kazao da je cilj da žene budu u ravnopravnom položaju i da statistika u RS pokazuje da su one kao preduzetnice mnogo odgovornije od muškaraca. “Bez investicija i realnog sektora nema preduzetništva i Vlada RS je opredeljena da koristi svoje resurse uz domaće i strane investicije, a posebno ženska populacija da dođe do izražaja i one će biti stimulisane i favozrizovane u tim programima”, naveo je ministar RS. Kako je rekao, u Srbiji i Srpskoj je, nažalost, slična situacija kada je reč o ograničavanju realnog sektora i što se pre oslobodimo tih nameta privredi brže ćeno doci do zdravije i konkurentnije privrede i proizvodnje.

Tabaković: Na rukovodećim pozicijama u NBS – 57 odsto žena
Tabaković je izjavila da je NBS jedna od vodećih u zemlji po socijalno odgovornom poslovanju, ilustrujući to podatkom da 55,5 odsto zaposlenih u toj instituciji čine žene, a 57 odsto je na rukovodećim funkcijama. Ona je, na regionalnoj konferenciji o ženskom preduzetništvu, navela da će NBS učiniti sve kako bi obezbedila stabilne uslove i smanjila na najmanju moguću meru rizike koje preuzimaju preduzetnice kada otpočinju posao. „Rizik da budeš svoj, da se upustiš u vode neizvesnosti finansiranja, proizvodnje, plasiranja, naplate, sticanja prijatelja, poslovnog okruženja – to je rizik za koji ja nisam imala dar“, rekla je Tabaković. „NBS i ja kao guverner moramo da vam pomognemo da smanjite na najmanju moguću meru te rizike, tako što ćemo vam stvoriti stabilne uslove poslovanja u kojima nećete imati strah da će se cena promeniti preko noći neočekivano, da će vam kursne razlike izazvati gubitak, da će vam plata ili ulaganje biti obezvređeni“, izjavila je ona. Tabaković je istakla da NBS, na čijem je čelu već četiri godine, radi upravo na tome da na ovaj način pomogne preduzetništvo.

Reklama

Martinović: Žene otvorile 1.680 firmi uz pomoć NSZ lani
Od 3.800 preduzetnika koji su prošle godine otvorili firme uz pomoć Nacionalne službe za zapošljavanje, 1.680 su otvorile žene koje su dobile podsticaje za pokretanje vlastitog biznisa, izjavio je direktor NSZ, Zoran Martinović. On je istakao da u 2016. godini imamo mnogo razloga da budemo optimisti kada je u pitanju podsticaj preduzetništvu, jer postoji mnogo projekata, mera, promotivnih aktivnosti koje imaju za cilj upravo podršku preduzetništvu. Direktor NSZ je naveo da kod zapošljavanja ta institucija nastoji da onima koji traže posao afirmiše privatni sektor kao mogućnost uhlebljenja, kao alternativu javnom sektoru. Martinović je ukazao da je ove godine izdvojeno 16 milijardi dinara podsticajnih sredstava za preduzetništvo u različitim vidovima, od čega su 4,4 milijarde nepovratna sredstva. „Nacionalna služba će i ove godine biti jedan od aktera koji će dati svoj doprinos promociji samozapošljavanja, a za te namene ima budžet od 2,8 milijardi dinara za ovu godinu, plus 250 miliona dinara za osobe za invaliditetom“, precizirao je on. Martinović je, takođe, ukazao na ne baš pohvalan podatak da na evidenciji nezaposlenih čak 51 odsto čine žene, ali je dodao da su u okviru mera aktivne politike zapošljavanja, one bile zastupljene u tom istom procentu. Program pomoći za samozapošljavanje, kako je podsetio, otvoren je ove godine do 18. aprila, nakon čega će NSZ izvršiti bodovanje i sastaviti rang listu za raspodelu sredstava.

Poboljšan položaj žena na tržištu rada Srbije
U Srbiji je poboljšan položaj žena na tržištu rada u prethodne dve godine, izjavila je danas pomoćnik ministra za rad Ljiljana Džuver ističući da je u 2016. prvi put uvedeno rodno budžetiranje. Džuver je rekla da, ipak, položaj žena na tržištu rada i dalje nije povoljan ako se uporeduje sa muškarcima. „U poslednje dve godine je došlo do značajnog poboljšnje. Nacionala Strategija zapošljavanja do 2020. godine je, takođe, usmerena na poboljšanje položaja žena na tržištu rada“, navela je Džuver. Kako je rekla, kroz vladine akcione planove primenjuju se mere i programi koji treba da poboljšaju zapošljavanje svih teže zapošljivih kategorija, među kojima su i žene. Ove godine je, na primer, obezbeđeno podsticanje zapošljavanja samohranih majki, žena iz sigurne kuće, starijih žena koje su ostale bez posla, žena mlađih od 30 godina, korisnica novčane i socijalne pomoći i Romkinja, dodala je pomoćnica ministra. „Druga aktinost je podsticanje ženskog preduzetništvu i samozapošljavanje, informisanje i obuka za pripremu biznis plana, kao i subvencije“, navela je Džuver i podsetila da je vlada 2016. proglasila godinom preduzetništva u Srbiji. Na konferenciji učestvuju preduzetnice, predstavnici 60 stranih i domaćih kompanija, Vlade Srbije i Vlade Republike Srpske, NBS, međunarodnih organizacija i udruženja privrednika.

Konkurs za preduzetnice sa najboljim biznis planom
Kompanija Lafarž Srbija je danas objavila konkurs za podršku ženskom preduzetništvo i preduzetnica sa najboljim biznis planom će moći po simboličnoj ceni od jednog evra da dobije metar kvadratni u Beočin biznis parku. Direktor kompanije Lafarž Srbija Dimitrije Knjeginjić je rekao, na regionalnoj Konferenciji o ženskom preduzetništvu Srbije i Republike Srpske, da je cilj da se pomogne ženskom preduzetništvu. „Kvadrat tog prostora košta 22 evra po kvadratu, a mi ga nudimo za jedan evro. Zašto to radimo? Pokrenuli smo projekat da vidimo šta možemo da uradimo za lokalnu zajednicu i u tom parku sada imamo oko 400 zaposlenih“, kazao je Knjeginjić. On je dodao da će preduzetnica koja bude dobila prostor, do 5.000 kvadrata, po nižoj ceni moći da dobije i pravnu, tehničku i građevinsku pomoć. Konkurs će trajati mesec dana.

{gallery}zenepreduzetnistvo{/gallery}

Nastavite čitati

PRIVREDA

Mercator izbrisan iz sudskog registra

Objavljeno

 

Od

Mercator u Bosni i Hercegovini prestao je postojati kao nezavisna pravna osoba, odnosno poseban poslovni subjekt i pripojen je Konzumu, izvještava BiznisInfo.ba.

Prema podacima iz sudskog registra, vidi se da je tvrtka Mercator BH Trgovina na veliko i malo “brisana usljed pripajanja”.

Doduše, u ovim dokumentima se ne vidi kome je Mercator pripojen.

No, valja podsjetiti kako se sličan događaj dogodio prije godinu dana u Hrvatskoj, kada je Mercator Hrvatske pripojen tamošnjem Konzumu.

Obje kompanije posluju u okviru Fortenova grupa tako da de facto ovdje nema promjene vlasničke strukture, već je riječ o reorganizaciji. Mercator će nastaviti poslovati kao poseban brend u maloprodaji.

Da bi se ovo moglo dogoditi i u Bosni i Hercegovini, prošle godine je pisao slovenski list Delo.

Reklama

List je tada naveo da Mercatoru zbog povećanja troškova za energente i plaće prijete i poteškoće s likvidnošću.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

NOVOSTI

Zbog Mittala će “pasti” brojne kompanije, ove dvije su prve na udaru

Objavljeno

 

Od

Prekid proizvodnje u Arcelor Mittalu u Zenici uticao je na poslovanje željeznica u oba entiteta. Najteža situacija je u Željeznicama RS koja od prevoza rude na relaciji Prijedor – Zenica ostvariuje više od 40 posto vlastitih prihoda.

Vozovi Željeznica RS ne saobraćaju. Teretni vagoni su prazni. Zbog prekida proizvodnje, u Arcelor Mittalu, ovo javno preduzeće ostalo je bez ugovorenog prevoza željezne rude.

– Željeznice RS od prevoza željezne rude za „Arcelor Mittal“ prihoduju 42 posto u zbiru ukupnih prihoda. Situacija trenutno ne izgleda optimistično, ali nije sve ni tako crno. Tražimo adekvatna rješenja i pokušavamo, koliko je u našoj moći, da prevaziđemo probleme koji se otvaraju unutar privrednih kretanja i nadamo se normalizaciji situacije – kažu iz Željeznica RS.

Vagonima je u prvoj polovini 2023. godine prevezeno je više od million tona željezne rude. Tako je ostvaren prihod od 15.600.000 konvertibilnih maraka.

U nešto boljoj poziciji su Željeznice Federacije BiH. Ipak, cijela situacija će se negativno odraziti na poslovanje i ovog preduzeća.

– Željeznice Federacije BiH godišnje imaju 20-25 posto prihoda od Arcelor Mittala. Naravno da ovo ima negativne efekte i prema Željeznicama FBiH, međutim, mi smo osigurali nove prevoze roba prema Srbiji i tako ćemo pokriti gubitke od Arcelor Mitala – kaže Enis Džafić, direktor „Željeznica FBiH“ za BHRT.

Upućen je poziv vlastima da se uključe u rješavanje problema. Kompanija jeste u privatnom vlasništvu, ali ima veliki uticaj na BDP u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Reklama

– Vlada treba da se uključi i da izvrši pritisak na kompaniju Arcelor Mittal i da omogući da nesmetano radi tokom svih 12 mjeseci. Da se izbjegavaju ovi sistemi čekanja i prekidanja proizvodnje – ističe Saša Kukolj, predsjednik Sindikata metalaca i rudara RS.

Neizvjesna je sudbina oko 3.000 radnika Mittala u Zenici i Prijedoru ali i čitavog lanca preduzeća i kompanija u kojima rade hiljade radnika.

– Sad je preko 90 posto radnika poslato kući od 1. decembra. Ostaju samo radnici na obezbjeđenju i drugi potrebni radnici koji moraju raditi da ne bi došlo do nekih većih havarija –  navodi Dario Antonić, predsjednik Sindikalne organizacie rudnika Arcelor Mittal Prijedor.

– Ista sudbina u Prijedoru, ista sudbina u Zenici. Neizvjesnost traje. Koliko će trajati vidjećemo. Što se tiče radnika u Arcelor Mittalu u Zenici odlučni su da istraju u svojim zahtjevima – poručuje Rašid Fetić, predsjednik Samostalnog sindikata kompanije Arcelor Mittal Zenica. Podsjetimo da je su radnici u Zenici paralelno s obustavom proizvodnje krenuli u štrajk.

– Mi znamo da jedan radnik u metalskoj industriji na sebe vuče bar još četiri radnika u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. Radi se o 10.000 radnika koji rade u lancu koji se zove Arcelor Mittal i ako to pomnožite sa 3-4 člana porodice i to je 40.000 ljudi – podsjeća Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.

Arcelor Mittal obustavio je proizvodnju 11. novembra zbog, kako je ranije saopšteno, loših uslova na tržištu čelika, izvještava BHRT.

Reklama

BHRT

Nastavite čitati

BIZNIS

Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Objavljeno

 

Od

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.

Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.

Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.

Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.

U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.

Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.

Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.

Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.

Nastavite čitati

U trendu