PRIVREDA
Okrugli sto u Banjaluci: Nacionalna infrastruktura prostornih podataka u regionu Balkana
Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove je u okviru projekta „Impuls“ organizovala u Banjaluci okrugli sto na temu „Nacionalna infrastruktura prostornih podataka u regionu Balkana“.
Okrugli sto je iniciran prvenstveno zbog potrebe realizacije ciljeva u okviru radnog paketa 2 projekta „Impuls“, a održan u periodu od 9 do 17 časova, u hotelu „Jelena“ u Banjaluci, gdje je regionalni koordinator projekta predstavio podršku koju pruža „Impuls“ projekat institucijama nadležnim za nacionalnu infrastrukturu prostornih podataka (NIPP) u regionu Balkana.
Tokom trajanja okruglog stola predstavljene su teme koje se odnose na razvojni put NIPP zakona i saradnja sa zainteresovanim stranama u Hrvatskoj, prepreke i problemi u procesu usvajanja NIPP zakonodavstva u Makedoniji, razvojni proces NIPP zakonodavnog okvira i strategija u Srbiji, status NIPP zakonodavnog okvira u Crnoj Gori, razvoj NIPP strategije i zakonodavnog okvira u Federaciji BiH, lokalne zainteresovane strane i NIPP u Republici Srpskoj: znanje, planovi i potrebe.
Ciljevi okruglog stola bili su da se prezentuju dosadašnja iskustva u razvoju pravnog i zakonodavnog okvira nacionalne infrastrukture prostornih podataka u regionu Balkana, da se ukaže na moguće poteškoće na putu razvoja zakonodavnog okvira, kao i da se podijele stečena iskustva u ovoj oblasti i ojača komunikacija sa zainteresovanim stranama.
Navedeni ciljevi definisani su u okviru strateških ciljeva za razvoj infrastrukture geoprostornih podataka Republike Srpske, a to su iniciranje izrade strategije infrastrukture geoprostornih podataka Republike Srpske (IGPRS), a nakon toga i Zakona o IGPRS, kao i upoznavanje institucija članica Savjeta za infrastrukturu geoprostornih podataka Republike Srpske.
Nakon održanog okruglog stola, zaključeno je da je održavanje ovog okruglog stola u potpunosti ispunilo očekivanja i da su nadležne institucija dale maksimalan doprinos kada je u pitanju prezentovanje vlastitih iskustava u kreiranju zakonodavnog okvira za NIPP; da se nastavi sa definisanjem pravnog okvira iz oblasti nacionalne infrastrukture prostornih podataka, kao i da se nastavi saradnja sa zemljama u regionu Balkana, koje su učesnice u projketu „Impuls“, s ciljem pružanja podrške u izradi neophodnog zakonodavnog okvira.
Pored domaćina, Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, na okruglom stolu učestvovali su i predstavnici institucija korisnika „Impuls“ projekta (institucije nadležne za infrastrukturu prostornih podataka), Državna geodetske uprava Hrvatske, Republički geodetski zavod Srbije, Agencija za katastar nepokretnosti Makedonije, Uprava za nekretnine Crne Gore, Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Federacije BiH. Osim njih, učestvovali se predstavnici institucija članica Savjeta infrastrukture geoprostornih podataka Republike Srpske koji čine Ministarstvo saobraćaja i veza, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Republička uprava civilne zaštite i Republički zavod za statistiku.
Izvor: PRESS RS
BIZNIS
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
BIZNIS
Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.
Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.
U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.
Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.
U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.
Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.
On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.
PRIVREDA
Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)
-
PRIVREDA8 meseci prije
Cazin uspio očuvati proizvodnju mlijeka
-
ANALIZE2 sedmice prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
PRIVREDA12 meseci prije
Јesenja sjetva na nivou višegodišnjeg prosjeka
-
TRŽIŠTA1 godina prije
„Nezavisne“ istražuju: Ljetovanje u Hrvatskoj prži novčanik
-
TEHNOLOGIJA11 meseci prije
Mask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
BIZLIFE2 sedmice prije
Nepalcu je BiH obećana zemlja, većinu zarade šalje porodici
-
LIČNE FINANSIJE1 godina prije
Svako veče uradite ovo: Najbolji savjeti za uštedu novca
-
FINANSIJE5 meseci prije
Prosječna plata u Republici Srpskoj u martu iznosila 1.258 KM