Connect with us

PRIVREDA

Poljoprivreda i drvna industrija mogle bi biti džoker za razvoj ekonomije

U zemlji koja je ovisna od dugu i uvozu održivi razvoj se može bazirati samo na razvoju sektora koji mogu substituirati uvoz i povećati izvoz na način da utiču na održivost platnog bilansa, smanjenja duga i povećanje konkurentnosti. 

Objavljeno

 


 

Sektori koji bi mogli biti naša komparativna prednost su infrastruktra i poljoprivreda, a sektori sa konkurentskom prednosti su energetika, metalna i drvna industrija jer u njima jedino ostvarajemo značajan suficit.

Momir Tošić, direktor makroekonomskog sektora VTK, navodi da je zato bitno da pokušamo da naš izvoz, koji se zasniva na izvozu sirovine i poluproizvoda, unaprijediti i krenuti sa proizvodnjom gotovih proizvoda sa višom dodanom vrijednosti. Osobito kada se uzme u obzir da takve proizvde iz ovih oblasti najviše uvozimo.

Sektori koji bi mogli pomoći podizanju konkurentnosti su i infrastruktura i poljoprivreda gdje imamo značajan potencijal, navodi Tošić.

Koliko je cijenjen naš proizvod vani, navodi, pokazuje i činjenica da smo u oštroj konkurenciji uspjeli početi sa izvozom povrća u EU i voća u Rusiju.

„Dalji uspjeh naravno ovisit će od ulaganja u ovu oblast. Naši poljoprivrednici nemaju sredstva da ulažu u zaštitne mreže, u podizanje novih nasada.Vrlo ćemo teško bez stimulacije države u ovoj oblasti ostati konkurentni ostalima. U ovom momentu možemo kroz IPA fondove da dođemo do ovih sredstva, a to ne možemo bez reformi i zajedničke poljoprivredne strategije“,navodi ona dodajući da bi sa tim reformama trebali krenuti što prije kako bi uspjeli podignuti naš agrar na neku višu razinu.

Reklama

Navodi da su prednosti Bosne i  Hercegovine to što smo još jedna od ekološko nezagađenih zemalja.“Nismo ni svjesni kolika će biti vrijednost proizvodnje organske hrane na ovim prostorima na kojima nije palo vještačko đubrivo dugi niz godina. Kvalita našeg mesa je također neosporna, navodi on.

To su naše prednosti, a naš najveći problem je da li ćemo uspjeti u ovim reformama i pridružiti se EU i doći u situaciju da koristimo IPA fondove i napravimo jedan iskorak jer mi sami i sa proračunima eniteta nećemo moći mnogo uraditi i podržati ovu oblast, navodi Tošić. 

Podsjetimo, da je BIH uspjela dogovoriti okvirnu strategiju za poljoprivredu našoj poljoprivredi bi bila dostupna bespovratna sredstva za razvoj ove oblasti iz IPA fondova. No,zbog nemogućnosti političkog dogovora poljoprivreda je i dalje bez istih. Sa druge strane jučer smo za tu svrhu dogovorili kredit u vrijednosti 5.350.000 dolara namijenjenom za ulaganje u ruralno poduzetništvo i razvoj infrastrukture ruralnog tržišta.

 

Izvor: Akta.ba

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu