INVESTICIJE
Hrvatska oživljava Goli otok
RAB, ZAGREB – Gotovo tri decenije otkako je s njega na kopno otplovio posljednji politički zatvorenik, Goli otok, taj svojevrsni simbol političke represije iz vremena komunizma i Titove Jugoslavije, za nešto više od mjesec vratiće nas, barem na trenutak, u neka davna vremena koja u mnogima i dalje bude nostalgiju.
Krajem jula i početkom avgusta nekoliko nevladinih organizacija iz Zagreba i Hrvatske na Golom otoku organizuju neku vrstu volonterske ekpedicije, ili kako su to sami nazvali, „istorijski i kulturološki međunarodni kamp – ‘Pejzaž sjećanja’“. A Goli otok, u punoj svojoj ljepoti i mističnosti, čistoći nedirnute prirode, nudi svaku vrstu izazova čak i za one neodlučne. Evociranje uspomena iz bivšeg režima i jednog sistema za kojim mnogi i danas žale, pateći se u svim svojim nepravdama novoga doba. Osim tog kampa, u te dvije sedmice paralelno će organizovati radionice koje će tematski obuhvatiti različite aspekte prošlosti Golog otoka.
„Imaćemo uistinu relevantne predavače, ali smo spremili i rute gdje ćemo dočekivati novinare i prebacivati ih na ostrvo“, priča Eugen Jakovčić, jedan od suorganizatora iz NVO „Dokumenta“ iz Zagreba. I zaista, kud bolje prilike za kolege novinare da s lica mjesta, obale netaknutog mora, zidina ruševnih kazamata i strmina zapuštenih kamenoloma, okupani zrakama jarkog primorskog sunca slikovito prenesu utiske zaostavštine jednog vremena o kojem mlađe generacije malo ili gotovo ništa ne znaju.
„Cijeli projekat, koji je podržan i od strane Evropske komisije, provodi se u šest država, a bavi se kulturom sjećanja i mapiranjem različitih vrsta otpora u različitim režimima. A sve što je ostalo na Golom otoku danas je razneseno, sve je u fazi propadanja, a mi želimo da to sačuvamo“, pojašnjava Dea Marić iz „Dokumente“, neposredno zadužena za organizaciju.
Mnogi volenteri, akivisti i NVO ukazuju da trenutna slika Golog otoka ne upućuje na to da su tamo bili zatvarani politički zatvorenici i disedenti, protivnici komunističkog režima koji su hapšeni najviše zbog verbalnog delikta, izgovorene riječi koja se ne bi dopala nekome od desetina šefova komunističkog aparata.
„Volonterskim kampom mi simbolično želimo da uredimo makar komadić perivoja ispred Upravne zgrade na ostrvu koji je inače prepun zgrada“, dodaje Marićeva. Ona je potvrdila da postoji inicijativa za nešto što nam se sve vrijeme motalo po glavi – mogućnost stavljanja Golog otoka u njegov puni itorijski kontekst. „U ovom trenutku u Hrvatskoj se odvijaju konsultacije da se u nekom obimu sam prostor Golog otoka zaštiti kao kulturno područje“, navodi Marićeva. O ovom komadiću krševite zemlje, izdvojene od kopna, u prošlosti su se prepričavale razne anegdote, čak i vicevi koji dopiru i u novije doba o tome „kako je šteta što Tito svojevremeno nije sagradio tri Gola otoka da u njih potrpa sve koji nam danas onemogućavaju život dostojan čovjeka“. Inače, kako piše u istorijskim knjigama, Goli otok je vijekovima uglavnom služio za ispašu ovaca, ali nakon sukoba Tita i Staljina 1948. (kada je zaprijetila sovjetska invazija na bivšu Jugoslaviju) tadašnje vlasti osnovale su na njemu politički logor, u koji su slale ljude bez ikakvog suđenja. Zatvorenici, protivnici tadašnjeg komunističkog režima, „obrađivani“ su tako što su surovo maltretirani i prisiljavani na teški fizički rad u kamenolomu i rudnicima boksita, ljeti pri visokim temperaturama, a zimi na hladnoj buri.
Izvor: Nezavisne novine
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca