INVESTICIJE
Hrvatska oživljava Goli otok
RAB, ZAGREB – Gotovo tri decenije otkako je s njega na kopno otplovio posljednji politički zatvorenik, Goli otok, taj svojevrsni simbol političke represije iz vremena komunizma i Titove Jugoslavije, za nešto više od mjesec vratiće nas, barem na trenutak, u neka davna vremena koja u mnogima i dalje bude nostalgiju.
Krajem jula i početkom avgusta nekoliko nevladinih organizacija iz Zagreba i Hrvatske na Golom otoku organizuju neku vrstu volonterske ekpedicije, ili kako su to sami nazvali, „istorijski i kulturološki međunarodni kamp – ‘Pejzaž sjećanja’“. A Goli otok, u punoj svojoj ljepoti i mističnosti, čistoći nedirnute prirode, nudi svaku vrstu izazova čak i za one neodlučne. Evociranje uspomena iz bivšeg režima i jednog sistema za kojim mnogi i danas žale, pateći se u svim svojim nepravdama novoga doba. Osim tog kampa, u te dvije sedmice paralelno će organizovati radionice koje će tematski obuhvatiti različite aspekte prošlosti Golog otoka.
„Imaćemo uistinu relevantne predavače, ali smo spremili i rute gdje ćemo dočekivati novinare i prebacivati ih na ostrvo“, priča Eugen Jakovčić, jedan od suorganizatora iz NVO „Dokumenta“ iz Zagreba. I zaista, kud bolje prilike za kolege novinare da s lica mjesta, obale netaknutog mora, zidina ruševnih kazamata i strmina zapuštenih kamenoloma, okupani zrakama jarkog primorskog sunca slikovito prenesu utiske zaostavštine jednog vremena o kojem mlađe generacije malo ili gotovo ništa ne znaju.
„Cijeli projekat, koji je podržan i od strane Evropske komisije, provodi se u šest država, a bavi se kulturom sjećanja i mapiranjem različitih vrsta otpora u različitim režimima. A sve što je ostalo na Golom otoku danas je razneseno, sve je u fazi propadanja, a mi želimo da to sačuvamo“, pojašnjava Dea Marić iz „Dokumente“, neposredno zadužena za organizaciju.
Mnogi volenteri, akivisti i NVO ukazuju da trenutna slika Golog otoka ne upućuje na to da su tamo bili zatvarani politički zatvorenici i disedenti, protivnici komunističkog režima koji su hapšeni najviše zbog verbalnog delikta, izgovorene riječi koja se ne bi dopala nekome od desetina šefova komunističkog aparata.
„Volonterskim kampom mi simbolično želimo da uredimo makar komadić perivoja ispred Upravne zgrade na ostrvu koji je inače prepun zgrada“, dodaje Marićeva. Ona je potvrdila da postoji inicijativa za nešto što nam se sve vrijeme motalo po glavi – mogućnost stavljanja Golog otoka u njegov puni itorijski kontekst. „U ovom trenutku u Hrvatskoj se odvijaju konsultacije da se u nekom obimu sam prostor Golog otoka zaštiti kao kulturno područje“, navodi Marićeva. O ovom komadiću krševite zemlje, izdvojene od kopna, u prošlosti su se prepričavale razne anegdote, čak i vicevi koji dopiru i u novije doba o tome „kako je šteta što Tito svojevremeno nije sagradio tri Gola otoka da u njih potrpa sve koji nam danas onemogućavaju život dostojan čovjeka“. Inače, kako piše u istorijskim knjigama, Goli otok je vijekovima uglavnom služio za ispašu ovaca, ali nakon sukoba Tita i Staljina 1948. (kada je zaprijetila sovjetska invazija na bivšu Jugoslaviju) tadašnje vlasti osnovale su na njemu politički logor, u koji su slale ljude bez ikakvog suđenja. Zatvorenici, protivnici tadašnjeg komunističkog režima, „obrađivani“ su tako što su surovo maltretirani i prisiljavani na teški fizički rad u kamenolomu i rudnicima boksita, ljeti pri visokim temperaturama, a zimi na hladnoj buri.
Izvor: Nezavisne novine
Njemački tehnološki gigant Bosh je napravio posao vrijedan milijarde evra – najveći, kako kaže, u istoriji kompanije.
Poslovodstvo u Gerlingenu kod Štutgarta je preciziralo da je riječ o klimatskoj i tehnologiji grijanja.
Grupa planira da od irske kompanije Johnsons Controls preuzme globalni biznis grijanja, ventilacije i erkondišn solucija za stambene i male poslovne zgrade.
Bosch istovremeno namjerava da kupi zajedničko preduzeće Johnsons Controlsa i japanskog industrijskog konglomerata Hitachi.
Akcionari i nadzorni odbor Boscha su odobrili transakciju i obavezujući sporazumi potpisani su u utorak.
Cijena je osam milijardi dolara, a posao će se završiti u roku od 12 mjeseci, ako regulatori daju zeleno svetlo.
Izvršni direktor Štefan Hartung je istakao da je transakcija najveća u istoriji kompanije.
Firme koje Bosch planira da kupi su prošle finansijske godine imale promet od oko četiri milijarde evra i širom svijeta oko 12.000 zaposlenih.
Kupovina obuhvata 16 fabrika i 12 razvojnih centara u više od 30 država. Bosch akvizicijom, naveo je, posebno jača svoju tržišnu poziciju u Sjedinjenim Državama i Aziji.
Prvi alternativni investicioni fond u Bosni i Hercegovini počinje sa radom, što znači da od danas preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća imaju alternativni izvor za finansiranje svojih potreba i svog poslovanja.
Zaključno sa 02.07.2024. godine uspješno je završena početna ponuda udjela za Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima sa privatnom ponudom „MS Loans“. Pravilima Fonda bilo je predviđeno da početna ponuda može da traje 90 dana, međutim potrebni iznos sredstava od 1.000.000 KM je prikupljen u dosta kraćem roku, čime je okončana početna ponuda udjela.
„MS Loans“ je prvi alternativni investicioni fond u Bosni i Hercegovini, a Fond će davati zajmove mikro, malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima. Fond je osnovan sa ciljem da privrednim subjektima omogući brži, jednostavniji i fleksibilniji pristup finansijskim sredstvima koja su im potrebna za redovan rad i razvoj.
Inače, ovo je osmi investicioni fond kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima „Management Solutions“ d.o.o. Banja Luka, a ukupna imovina svih fondova kojima upravlja Društvo iznosi preko 33 miliona KM. „Management Solutions“ već 17 godina svojim klijentima nudi prepoznatljiva upravljačka rješenja i omogućava im ulaganje slobodnih sredstava u respektabilne investicione fondove, čija imovina se investira kako na domaćem tržištu, tako i na razvijenim svjetskim tržištima.
Više informacija o Fondu možete pronaći ovdje
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Bosch sa osam milijardi evra pravi najveći posao u svojoj istoriji
Kinezima najveći IKT projekat u istoriji Srpske – Posao vrijedan 57 mil KM
Pogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države
-
NEKRETNINE4 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE10 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
FINANSIJE7 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE9 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI10 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE8 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca