PRIVREDA
Konačno se zahuktala proizvodnja mesa
BANJALUKA, BIJELJINA – Farmeri u RS lani su uhvatili blagi, ali ohrabrujući zalet. U odnosu na godinu ranije, proizvodnja mesa svih domaćih životinja bila je u usponu.
„Proizvodnja govedine porasla je za 7,2 odsto, mesa živine za 4,1 procenat, mesa ovaca za 2,7 odsto, koza za dva odsto i svinja za 1,2 procenta“, saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku.
Komentarišući ove brojke, Ostoja Nikolić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika „Stočar“ iz Bijeljine, ističe da su podaci, po svemu sudeći, tačni, jer je, kako pojašnjava, na terenu vidljivo da poljoprivredni proizvođači rasprodaju stoku.
Dakle, po njegovim riječima, i ova medalja ima dvije strane.
„Vjerovatno će u narednom periodu doći do nestašice mesa, pošto poljoprivrednici stoku prodaju, jer nemaju uslova za držanje. Težak položaj seljaka prouzrokovao je smanjenje stočnog fonda. To nije dobro ni za seljake, ni za državu“, poručio je Nikolić.
Nebojša Rakić, direktor Zajednice živinara RS, uvjerava da je ukupna proizvodnja u živinarstvu značajno povećana, te napominje da bi ona mogla biti još veća kada bi im bio omogućen izvoz u države EU.
„Tada bi se stvorio prostor za dodatno, značajno povećanje proizvodnje, za šta kapaciteta ima“, rekao je Rakić.
On je dodao da se povećanje proizvodnje mesa živine bilježi u cijelom svijetu, jer raste i potrošnja tog mesa, kako zbog njegovih nutritivnih karakteristika, tako i zbog cijene.
Kvalitet kod nas, ističe, nije upitan.
„Mi već nekoliko godina sprovodimo sve mjere kontrole u proizvodnji jednake onima u Evropi. Proizvodnja u Srpcu ista je kao i u Ptuju“, naglasio je Rakić.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da Vlada RS obezbjeđuje značajna budžetska sredstva za podršku proizvodnji.
„Ukupni podsticaji za stočarsku proizvodnju iznosili su u prosjeku 33 miliona na godišnjem nivou, ili 55 odsto u odnosu na ukupna sredstva za razvoj poljoprivrede i sela“, napominju iz Ministarstva.
Ističu da je u cilju podsticanja domaće animalne proizvodnje, prerade i plasmana, kroz Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za ovu godinu kreiran niz mjera.
„To su premija za priplodnu stoku, premija za mlijeko, premija za proizvodnju mesa – tov, podrška pčelarskoj proizvodnji, mjere za zaštitu zdravlja životinja, investicije u stočarsku proizvodnju, investicije u modernizaciju postojećih i izgradnju novih prerađivačkih kapaciteta te podrška uvođenju sistema kvaliteta i bezbjednosti hrane“, rekli su u Ministarstvu.
Dodaju da proizvođači i prerađivači poljoprivrednih proizvoda imaju mogućnost korištenja kreditnih sredstava i zajmova Investiciono-razvojne banke po najpovoljnijoj kamatnoj stopi.
Inače, zanimljivo je da je, po podacima Republičkog zavoda za statistiku, lani zabilježen ogroman skok kada je riječ o proizvodnji ribe, a posebno u šaranskim ribnjacima.
„Proizvodnja konzumne ribe u ribnjacima u 2015. godini povećana je za 45,7 odsto u odnosu na 2014. Proizvodnja konzumne ribe u šaranskim ribnjacima povećana je za 335,6 odsto, a u pastrmskim ribnjacima za četiri procenta“, navedeno je u saopštenju iz Republičkog zavoda za statistiku.
Rast proizvodnje
Riba – 45,7%
Govedina – 7,2%
Meso živine – 4,1%
Ovčetina – 2,7%
Svinjetina – 1,2%
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca