Connect with us

PRIVREDA

Konačno se zahuktala proizvodnja mesa

BANJALUKA, BIJELJINA – Farmeri u RS lani su uhvatili blagi, ali ohrabrujući zalet. U odnosu na godinu ranije, proizvodnja mesa svih domaćih životinja bila je u usponu.

Objavljeno

 


Izvor:

 

„Proizvodnja govedine porasla je za 7,2 odsto, mesa živine za 4,1 procenat, mesa ovaca za 2,7 odsto, koza za dva odsto i svinja za 1,2 procenta“, saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku.

Komentarišući ove brojke, Ostoja Nikolić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika „Stočar“ iz Bijeljine, ističe da su podaci, po svemu sudeći, tačni, jer je, kako pojašnjava, na terenu vidljivo da poljoprivredni proizvođači rasprodaju stoku.

Dakle, po njegovim riječima, i ova medalja ima dvije strane.

Reklama

„Vjerovatno će u narednom periodu doći do nestašice mesa, pošto poljoprivrednici stoku prodaju, jer nemaju uslova za držanje. Težak položaj seljaka prouzrokovao je smanjenje stočnog fonda. To nije dobro ni za seljake, ni za državu“, poručio je Nikolić.

Nebojša Rakić, direktor Zajednice živinara RS, uvjerava da je ukupna proizvodnja u živinarstvu značajno povećana, te napominje da bi ona mogla biti još veća kada bi im bio omogućen izvoz u države EU.

„Tada bi se stvorio prostor za dodatno, značajno povećanje proizvodnje, za šta kapaciteta ima“, rekao je Rakić.

On je dodao da se povećanje proizvodnje mesa živine bilježi u cijelom svijetu, jer raste i potrošnja tog mesa, kako zbog njegovih nutritivnih karakteristika, tako i zbog cijene.

Reklama

Kvalitet kod nas, ističe, nije upitan.

„Mi već nekoliko godina sprovodimo sve mjere kontrole u proizvodnji jednake onima u Evropi. Proizvodnja u Srpcu ista je kao i u Ptuju“, naglasio je Rakić.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da Vlada RS obezbjeđuje značajna budžetska sredstva za podršku proizvodnji.

„Ukupni podsticaji za stočarsku proizvodnju iznosili su u prosjeku 33 miliona na godišnjem nivou, ili 55 odsto u odnosu na ukupna sredstva za razvoj poljoprivrede i sela“, napominju iz Ministarstva.

Reklama

Ističu da je u cilju podsticanja domaće animalne proizvodnje, prerade i plasmana, kroz Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za ovu godinu kreiran niz mjera.

„To su premija za priplodnu stoku, premija za mlijeko, premija za proizvodnju mesa – tov, podrška pčelarskoj proizvodnji, mjere za zaštitu zdravlja životinja, investicije u stočarsku proizvodnju, investicije u modernizaciju postojećih i izgradnju novih prerađivačkih kapaciteta te podrška uvođenju sistema kvaliteta i bezbjednosti hrane“, rekli su u Ministarstvu.

Dodaju da proizvođači i prerađivači poljoprivrednih proizvoda imaju mogućnost korištenja kreditnih sredstava i zajmova Investiciono-razvojne banke po najpovoljnijoj kamatnoj stopi.

Inače, zanimljivo je da je, po podacima Republičkog zavoda za statistiku, lani zabilježen ogroman skok kada je riječ o proizvodnji ribe, a posebno u šaranskim ribnjacima.

Reklama

„Proizvodnja konzumne ribe u ribnjacima u 2015. godini povećana je za 45,7 odsto u odnosu na 2014. Proizvodnja konzumne ribe u šaranskim ribnjacima povećana je za 335,6 odsto, a u pastrmskim ribnjacima za četiri procenta“, navedeno je u saopštenju iz Republičkog zavoda za statistiku.

Rast proizvodnje
Riba – 45,7%
Govedina – 7,2%
Meso živine – 4,1%
Ovčetina – 2,7%
Svinjetina – 1,2%

 

Izvor: Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Objavljeno

 

Od

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.

Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.

Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.

Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.

Reklama

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.

U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.

Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.

Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.

Reklama

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.

Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.

Nastavite čitati

PRIVREDA

Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Objavljeno

 

Od

Republika Srpska je u prvom kvartalu ove godine ostvarila ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene sa inostranstvom od blizu tri milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 83,6 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Pokrivenost uvoza izvozom od 83,6 odsto drugi je najbolji rezultat Republike Srpske kada se poredi sa prva tri mjeseca prethodnih godina.

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.

Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.

U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.

Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.

Reklama

Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.

U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.

Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.

On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Objavljeno

 

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)

Nastavite čitati

U trendu