Connect with us

PRIVREDA

U BiH „oprano“ osam miliona KM

SARAJEVO – Kroz finansijski sistem BiH u legalne novčane tokove ubačeno je 7.986.494,36 KM nelegalno stečenog novca.

Objavljeno

 


Izvor:

 

Navodi se ovo u podacima o istragama krivičnih djela pranja novca, koje je u 2015. godini vodila Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA).

U izvještaju SIPA navodi se da je pričinjena materijalna šteta od prijavljenih krivičnih djela u protekloj godini iznosila je 6.039.108,89 KM.

Zanimljivo je da je ona po budžete u BiH iznosila 1.466.028,61 KM, a za dva pravna lica 4.573.080,28 KM.

Reklama

Ko su ta pravna lica, nismo uspjeli da saznamo.

Budžet BiH, kako se navodi u izvještaju, oštećen je za 28.512.618,17 KM identificiranim podnesenim izvještajima o postojanju osnova sumnje o počinjenim krivičnim djelima iz oblasti finansijskog kriminala, a stečena imovina korist po istom osnovu iznosi 9.355,448,99 KM.

SIPA je prošle godine predala četiri izvještaja Tužilaštvu BiH protiv 18 fizičkih lica i 10 pravnih zbog pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

Iako je izvještaj o radu SIPA priložen parlamentarcima uz izvještaj o radu Savjeta ministara BiH juče niko nije želio ni mogao komentarisati njegov sadržaj.

Reklama

Naime, najupućeniji parlamentarci kažu da treba biti oprezan s bezbjednosnim podacima, te da svima njima treba više vremena da prouče sadržaj, kako bi o tome raspravljali.

„Sjednica naše komisije je 13. ili 14. juna i tad ćemo raspravljati o izvještaju o radu SIPA za prošlu godinu. Do tada ne bih komentarisala“, kazala je tako Dušanka Majkić (SNSD), član Zajedničke komisije oba doma parlamenta za odbranu i bezbjednost.

Ona ističe da je i proteklih godina vođena burna rasprava o izvještaju ove agencije u parlamentu, a i na sjednicama resorne komisije, te da izvještaj o radu SIPA još nijednom nije dobio pozitivnu ocjenu. Navodi da je problem i metodologija po kojoj se izvještaj pravi. S

Ifet Podžić (DF), predsjedavajući ove komisije, rekao je da nije vidio izvještaj i da ne može komentarisati nijedan potatak iz njega. On sa sigurnošću nije mogao ni da potvrdi podatak da nijedan izvještaj ove agencije dosad nije prošao parlament.

Reklama

Borislav Bojić (SDS), zamjenik predsjedavajućeg Komisije, rekao je „Nezavisnim“ da je bio na putu u Indiji, te da nažalost nije imao priliku pogledati izvještaj.

Na naše pozive juče nisu odgovarali ni u resornom ministarstvu, a ni u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu.

Novac i pirati

U akcijama koje su bile usmjerene na otkrivanje krivičnih djela krivotvorenja novca privremeno je oduzeto falsificiranih novčanica konvertibilnih maraka u nominalnoj vrijednosti od 291.000 KM, a u akcijama sprečavanja nedozvoljenog korištenja autorskih prava privremeno je oduzeto 6.717 piratskih nosača slike i zvuka i 3.000 komada krivotvorenih robnih znakova zaštićenih robnih marki.

Reklama

Droga i oružje

Realizovano je 70 operativnih akcija, u kojima su privremeno oduzete određene količine droge (500 g heroina, 1.000 g skanka, 906 g spida i 107,5 g ostalih tableta), čija se vrijednost procjenjuje na oko 40.000 KM, te je privremeno oduzeta određena količina oružja (51 komad dugih cijevi, 59 komada kratkih cijevi, 161 kg eksploziva, 29 komada MES-a i 12.451 komad municije raznog kalibra).

 

Izvor: Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Objavljeno

 

Od

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.

Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.

Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.

Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.

Reklama

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.

U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.

Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.

Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.

Reklama

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.

Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.

Nastavite čitati

PRIVREDA

Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Objavljeno

 

Od

Republika Srpska je u prvom kvartalu ove godine ostvarila ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene sa inostranstvom od blizu tri milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 83,6 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Pokrivenost uvoza izvozom od 83,6 odsto drugi je najbolji rezultat Republike Srpske kada se poredi sa prva tri mjeseca prethodnih godina.

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.

Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.

U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.

Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.

Reklama

Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.

U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.

Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.

On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Objavljeno

 

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)

Nastavite čitati

U trendu