PRIVREDA
Srbija i BiH iznenađuju pozitivnom ekonomskom klimom
BEČ, Aktuelna vlada Srbije očigledno uspjeva da se brine o pozitivnoj ekonomskoj klimi, jer Srbija iznenađuje optimizmom prirvrednika, a odmah iza nje po privrednoj klimi nalazi se Bosna i Hercegovina, ocjena je aktuelne studije austrijske kompanije za osiguranje kredita „Prisma“.
Studija ‘Prisma’ istražila je poslovnu klimu u zemljama jugoistočne Evrope, ovaj put poredivši je direktno sa Austrijom.
Srbija je, prema istraživanju, posebno iznenadila, jer je osvojila 62 od 100 poena u indeksu za jugoistočnu Evropu.
Pozitivno raspoloženje vlada kako kod malih i srednjih preduzeća u Srbiji, tako i koncerna.
Ova visoka vrijednost indeksa postignuta je jer 36 odsto ispitanih srpskih preduzeća ocjenjuje dobrim klimu u svom ekonomskom sektoru, a 62 odsto od njih očekuje dalje poboljšanje u narednih 12 godina i spremno je da dalje investira (39 odsto) i poveća izvoz (36 odsto), navodi se u studiji koja je danas zvanično objavljena.
Već je 2014. ova zemlja iznenadila pozitivnom klimom i pored loših osnovnih podataka.
„Aktuelna vlada očigledno uspjeva i dalje da se brine o pozitivnoj klimi i dobro marketinški radi na promociji svoje privrede“, ocjenjuje Ludvig Mertes iz „Prisma“.
U mnogim kategorijama je Srbija, u poređenju sa 2014.uspjela da se popravi za više procenata.
On je ukazao da je region jugoistočne Evrope istorijski i ekonomski interesantan, te da „Prisma“ analizira i procjenjuje iz Beča 29.000 osiguranja za kredite sa obimom od 3,3 milijarde evra.
Iza Srbije se na listi analize „Prisma“ zemalja jugoistočne Evrope, po privrednoj klimi nalazi Bosna i Hercegovina sa indeksom od 57.
„Ovaj rezultat je iznenađujući imajući u vidu političku nestabilnost i ekonomsko stanje u zemlji. Međutim možda brojne investicije sa arapskog prostora podstiču pozitivno raspoloženje u privredi“, ističe Mertes.
On je dodao da su se koncerni prije svega pozitivno izjasnili o ekonomskoj klimi u Bosni i Hercegovini.
Kada je riječ o Hrvatskoj indkes za tu zemlju je dostigao nivo od 53, čime ova zemlja regiona, koja je članica EU, zauzima posljednje mjesto.
„Razvoj BDP i okončanje dugogodišnje recesije čini se da građani još ne osećaju“, objasnio je Mertes negativno raspoloženje.
On je ukazao da su tome doprinijela i očekivanja građana od izbora prošle godine, koja nisu ispunjena.
Međutim, što se budućnosti tiče hrvatska preduzeća očekuju poboljšanje situacije u narednih godinu dana, a taj pozitivan stav prije svega je prisutan kod malih i srednjih preduzeća.
Kada je riječ o Sloveniji indks poslovne klime je porastao sa 49 na 54.
Mala i srednja preduzeća, kao i veće firme pokazuju pozitivne tendencije.
„U Sloveniji, čini se, da se, poslije par teških godina, ponovo stanje kreće na bolje“, naglasio je Mertes.
Što se Austrije tiče, koja je po prvi put uzeta u obzir u istraživanju „Prisma“, sa indeksom od 55 nalazi se jasno iza Srbije, ali ispred Hrvatske i Slovenije.
„Ovaj rezultat pokazuje da postoji opasnost da Austrija izgubi konkurentnost“, naglasio je Mertes dodajući da preduzeća očigledno osjećaju da postoji zastoj u reformama, što se odražava i na performansu privrede.
Iako je polazna osnova u poređenju sa jugoistočnoevropskim zemljama drugačija, prema Mertesu, bilo bi pogrešno ignorisati loše raspoloženje među privrednicima.
Izvor: Tanjug
BIZNIS
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
BIZNIS
Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.
Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.
U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.
Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.
U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.
Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.
On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.
PRIVREDA
Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)
-
PRIVREDA8 meseci prije
Cazin uspio očuvati proizvodnju mlijeka
-
ANALIZE2 sedmice prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
PRIVREDA12 meseci prije
Јesenja sjetva na nivou višegodišnjeg prosjeka
-
TRŽIŠTA1 godina prije
„Nezavisne“ istražuju: Ljetovanje u Hrvatskoj prži novčanik
-
TEHNOLOGIJA11 meseci prije
Mask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
BIZLIFE2 sedmice prije
Nepalcu je BiH obećana zemlja, većinu zarade šalje porodici
-
LIČNE FINANSIJE1 godina prije
Svako veče uradite ovo: Najbolji savjeti za uštedu novca
-
FINANSIJE5 meseci prije
Prosječna plata u Republici Srpskoj u martu iznosila 1.258 KM