Connect with us

PRIVREDA

Srbija i BiH iznenađuju pozitivnom ekonomskom klimom

BEČ, Aktuelna vlada Srbije očigledno uspjeva da se brine o pozitivnoj ekonomskoj klimi, jer Srbija iznenađuje optimizmom prirvrednika, a odmah iza nje po privrednoj klimi nalazi se Bosna i Hercegovina, ocjena je aktuelne studije austrijske kompanije za osiguranje kredita „Prisma“.

Objavljeno

 


Izvor:

 

Studija ‘Prisma’ istražila je poslovnu klimu u zemljama jugoistočne Evrope, ovaj put poredivši je direktno sa Austrijom.

Srbija je, prema istraživanju, posebno iznenadila, jer je osvojila 62 od 100 poena u indeksu za jugoistočnu Evropu.

Pozitivno raspoloženje vlada kako kod malih i srednjih preduzeća u Srbiji, tako i koncerna.

 

Ova visoka vrijednost indeksa postignuta je jer 36 odsto ispitanih srpskih preduzeća ocjenjuje dobrim klimu u svom ekonomskom sektoru, a 62 odsto od njih očekuje dalje poboljšanje u narednih 12 godina i spremno je da dalje investira (39 odsto) i poveća izvoz (36 odsto), navodi se u studiji koja je danas zvanično objavljena.

Reklama

Već je 2014. ova zemlja iznenadila pozitivnom klimom i pored loših osnovnih podataka.

„Aktuelna vlada očigledno uspjeva i dalje da se brine o pozitivnoj klimi i dobro marketinški radi na promociji svoje privrede“, ocjenjuje Ludvig Mertes iz „Prisma“.

U mnogim kategorijama je Srbija, u poređenju sa 2014.uspjela da se popravi za više procenata.

On je ukazao da je region jugoistočne Evrope istorijski i ekonomski interesantan, te da „Prisma“ analizira i procjenjuje iz Beča 29.000 osiguranja za kredite sa obimom od 3,3 milijarde evra.

Iza Srbije se na listi analize „Prisma“ zemalja jugoistočne Evrope, po privrednoj klimi nalazi Bosna i Hercegovina sa indeksom od 57.

„Ovaj rezultat je iznenađujući imajući u vidu političku nestabilnost i ekonomsko stanje u zemlji. Međutim možda brojne investicije sa arapskog prostora podstiču pozitivno raspoloženje u privredi“, ističe Mertes.

Reklama

On je dodao da su se koncerni prije svega pozitivno izjasnili o ekonomskoj klimi u Bosni i Hercegovini.

Kada je riječ o Hrvatskoj indkes za tu zemlju je dostigao nivo od 53, čime ova zemlja regiona, koja je članica EU, zauzima posljednje mjesto.

„Razvoj BDP i okončanje dugogodišnje recesije čini se da građani još ne osećaju“, objasnio je Mertes negativno raspoloženje.

On je ukazao da su tome doprinijela i očekivanja građana od izbora prošle godine, koja nisu ispunjena.

Međutim, što se budućnosti tiče hrvatska preduzeća očekuju poboljšanje situacije u narednih godinu dana, a taj pozitivan stav prije svega je prisutan kod malih i srednjih preduzeća.

Kada je riječ o Sloveniji indks poslovne klime je porastao sa 49 na 54.

Reklama

Mala i srednja preduzeća, kao i veće firme pokazuju pozitivne tendencije.

„U Sloveniji, čini se, da se, poslije par teških godina, ponovo stanje kreće na bolje“, naglasio je Mertes.

Što se Austrije tiče, koja je po prvi put uzeta u obzir u istraživanju „Prisma“, sa indeksom od 55 nalazi se jasno iza Srbije, ali ispred Hrvatske i Slovenije.

„Ovaj rezultat pokazuje da postoji opasnost da Austrija izgubi konkurentnost“, naglasio je Mertes dodajući da preduzeća očigledno osjećaju da postoji zastoj u reformama, što se odražava i na performansu privrede.

Iako je polazna osnova u poređenju sa jugoistočnoevropskim zemljama drugačija, prema Mertesu, bilo bi pogrešno ignorisati loše raspoloženje među privrednicima.

 

Reklama

Izvor: Tanjug

Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu