Connect with us

BIZLIFE

Šta postaje novi „must have“ u modernom poslovanju?

Početkom devedesetih godina sve veći broj firmi je počeo da koristi računare u svom poslovanju.

Objavljeno

 


Za neke su oni bili i stvar prestiža, ali za veliku većinu firmi računari su postali alat koji im je pomogao da povećaju produktivnost svojih zaposlenih, smanje troškove, automatizuju jednostavne procese i upotrebe ih za lakše širenje poslovanja.

Firme koje su prihvatile ovu inovaciju, su imale manje troškove i bile konkurentnije na tržištu pa su se brže razvijale i postavljale standarde poslovanja. Zato danas većina firmi u svom poslovanju koristi računare, jer bez njih bi teško uopšte mogle da rade. Računari su u modernom poslovanju postali i više od potrebe, oni su nešto što morate da imate, oni su „must have“ u modernom poslovanju.

Lako je danas znati da su računari neophodnost, ali koji su to alati koji će firmi sada dati prednost u poslovanju i dati joj prilike da smanji troškove, poveća obim posla koji zaposleni obavljaju i time je učini konkurentnom?

Šta je sljedeći „must have“?

U domenu poslovnih alata izdvajaju se procesi koji se bave analizom rada zaposlenih, njihovih znanja i veština (kompetencija) i sposobnosti da pravilno reaguju u određenoj situaciji. Ovi alati se obično baziraju na procesima evaluacije rada i praćenju određenih pokazatelja za sve zaposlene, bez obzira o kakvim se pokazateljima radi.

Ovo za rezultat daje znatno jasniju sliku o sposobnostima zaposlenih i šefova, pokazuje mjesta na kojima je moguće poboljšati rad bez mnogo ulaganja, dijelove firme koji imaju previše zaposlenih, a prije svega donosi mnogo bolje upravljanje zaposlenima i ispunjavanje ciljeva cele organizacije.

Reklama

Zašto sistemi za mjerenje učinka postaju „must have“?

Pa ovde se može povući paralela sa računarima. Firme koje imaju ovakve sisteme su konkurentnije na tržištu od onih koje nemaju. Njihovi zaposleni su bolje vođeni, produktivnost zaposlenih je veća, troškovi i broj grešaka manji, a podela posla daleko efikasnija. Kao i u slučaju računara, takve firme postavljaju standarde poslovanja, napreduju brže od ostalih i postaju lideri u svojim branšama.

Kao i kod računara, isplativost ovakvih sistema je velika. Investicija se obično vraća tokom prve godine, a više od 97% firmi je vrati tokom 24 meseca.

Kao što je danas računar centralni uređaj većine kancelarija, dolazi vrijeme kada će sistemi za pocjenu rada biti nezamjenjivi alat koji omogućuje funkcionisanje svih važnih procesa firme, a samim tim „must have“ modernog poslovanja. Uvođenjem sistema na vrijeme, osiguraćete napredovanje i konkurentnost firme i ostvariti bolju poziciju na tržištu.

 

Izvor: IConsult

Reklama
Nastavite čitati

KARIJERA

Otvorene prijave za novi ciklus programa UniCredit plaćene stručne prakse

Objavljeno

 

Od

UniCredit Bank a.d. Banja Luka, već sedmu godinu zaredom, pruža priliku studentima završnih godina ekonomskog, pravnog i informatičkog usmjerenja da steknu prva radna iskustva kroz planirani program plaćene stručne prakse radeći u međunarodnoj kompaniji te inspirativnom i dinamičnom okruženju.

„Prva velika šansa“ je šestomjesečni program plaćene stručne prakse u UniCredit banci Banja Luka, koji, pored praktičnog rada u timovima, uz podršku mentora, donosi i posebno iskustvo učenja u okviru UniCredita – liderske bankarske grupacije na tržištu, koja prepoznaje potencijal i nagrađuje lično zalaganje i kvalitet te pruža jedinstvenu priliku studentima – mladim osobama na početku karijere, za dobar start i profesionalni napredak.

Tokom prakse, a u toku svakodnevnog radnog vremena (4 sata), počevši od avgusta tekuće godine, studenti će raditi na konkretnim zadacima te se upoznati sa poslovanjem Banke kao finansijske institucije, organizacionom strukturom i procesima unutar Banke te razviti korisna teorijska i praktična znanja koja će im pomoći u savladavanju dodijeljenih zadataka. Istovremeno, u periodu obavljanja prakse studenti će biti u mogućnosti da završavaju sve svoje obaveze na fakultetu. 

Članica Uprave UniCredit Bank a.d. Banja Luka, nadležna za Ljudske potencijale i korporativnu kulturu, Diana Bevanda, ovim je povodom istakla da joj je drago da ima priliku pozvati studente završnih godina ekonomskog, pravnog i informatičkog usmjerenja da se prijave za novi ciklus „Prve velike šanse”.

„Razvili smo program kroz koji studenti imaju priliku proći kroz sve ključne faze bankarskog poslovanja, na drugačiji i zanimljiviji način. Program u kojem već sam proces selekcije nije uobičajen, jer je i to prilika u kojoj studenti mogu pokazati svoja znanja, vještine, kreativnost i sposobnost snalaženja u novim situacijama. Takav pristup već u početku razvija pozitivnu konkurenciju među studentima, kako bi za vrijeme prakse stekli kvalitetno iskustvo i želju da napreduju. Svi imaju jednaku šansu da dobiju zaposlenje u Banci, ukoliko pokažu motivaciju i želju za radom. Kao društveno odgovorna kompanija, pokušavamo i na ovaj način dati mladim ljudima prilike za učenje i razvoj u našoj zemlji.”, istakla je Diana Bevanda.

Na linku možete pogledati predstavljanje programa prakse i iskustva studenata, učesnika programa svih prethodnih ciklusa „Prve velike šanse”, koji su svoju šansu već iskoristili i nakon programa postali dio UniCredit tima te došli do svog prvog zaposlenja.

Reklama

UniCredit Bank a.d. Banja Luka poziva sve zainteresovane studente završnih godina da se prijave i iskoriste svoju prvu veliku šansu i pošalju svoj CV na [email protected], pod naslovom „Prva velika šansa“ najkasnije do 31.07.2024. godine.

Nastavite čitati

BIZLIFE

Nepalcu je BiH obećana zemlja, većinu zarade šalje porodici

Objavljeno

 

Od

Ashok Tamang se prije godinu i po dana oprostio od supruge, 14-ogodišnje kćeri i tek rođenog sina, kako bi došao raditi kao građevinac u Bosni i Hercegovini.

U Sarajevo je stigao iz Nepala, države u podnožju najvišeg svjetskog planinskog masiva Himalaja.

Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje- piše Buka.

Najviše ih je ove godine došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske, pokazuju isti podaci.

Tamang kaže da je iz Katmandua, prijestolnice Nepala, došao da radi u sarajevskoj građevinskom poduzeću “Omega Group”, kako bi sebi i porodici osigurao bolji život.

On je, uz još jedanaest zemljaka iz Nepala, u BiH došao posredstvom nepalske agencije za posredovanje pri zapošljavanju. Trebalo mu je, kaže, više od tri mjeseca da prikupi sve potrebne dokumente, jer građanima Nepala nije lako dobiti vizu za evropske zemlje, piše Radio Slobodna Evropa.

Reklama

Dodaje kako je radio na gradilištima u Prijedoru i drugim gradovima, te da je zadovoljan uslovima rada i smještaja.

Uz platu od 1.800 maraka (oko 900 eura), Tamang ima plaćen smještaj i tri obroka dnevno. Stoga većinu zarade može poslati u Nepal, gdje mjesečne plate često iznose samo par stotina američkih dolara.

Nisam još išao kući. Planiramo u sljedećih šest mjeseci i nadam se da ću ih vidjeti što prije. Razgovaramo često putem interneta, jer mi jako nedostaju”, kaže Tamang, jedan od oko 80 građana Nepala zaposlenih u BiH.

Buka

Nastavite čitati

PRIVREDA

Konferencija “Forward” sutra u Banjaluci: Digitalne inovacije preduslov rasta

Objavljeno

 

Digitalne inovacije kao preduslov za privredni i društveni rast biće u fokusu ovogodišnje konferencije “Forward”, koja će sutra u Banjaluci okupiti eksperte iz Srpske i regiona s ciljem razmjene iskustava i dobrih praksi te njihove primjene u domaćim malim i srednjim preduzećima. (više…)

Nastavite čitati

U trendu