Connect with us

PRIVREDA

Investitori se žale na pogoršanje uslova

BANJA LUKA – Broj stranih investitora koji su poslovno okruženje u BiH ocijenili pozitivnim smanjen je u 2015. na najniži nivo u posljednje tri godine. Negativan trend pokazali su rezultati istraživanja sprovedenog u okviru Programa postinvesticione podrške koji je lani obavila Agencija za unapređenje stranih investicija (FIPA) BiH.

Objavljeno

 


Istraživanjem su bile obuhvaćene 63 kompanije osnovane stranim kapitalom koje su u 2015. godini investirale 247,5 miliona i planirale reinvesticije od 59,7 miliona evra, a 52,8 odsto njih namjerava ponovo da ulaže. Najviše kompanija obuhvaćenih istraživanjem posluje u metalnoj industriji, a slijede firme iz sektora kože i tekstila, drvne industrije, te poljoprivrede i prehrambene proizvodnje.

Predstavnici 54,7 odsto anketiranih kompanija smatraju da je poslovno okruženje zadovoljavajuće, 28,3 odsto njih je ambijent ocijenilo dobrim, 17 odsto smatra da je poslovna klima loša, dok nijedna kompanija nije dala ocjenu vrlo dobar.

– Najveći udio pozitivnih odgovora je zabilježen u 2013. i 2014. godini, ali uporedna analiza oslikava pad broja odgovora koji poslovno okruženje ocjenjuju kao dobro ili vrlo dobro. To je jasan signal za sve nivoe vlasti da moraju uložiti dodatne napore kako bi poslovni ambijent bio poboljšan, a ulaganja stimulisana – naveli su u FIPA.

Istraživanje je pokazalo da 73,7 odsto anketiranih kompanija posluje u skladu sa vlastitim očekivanjima, 15,8 odsto ispod očekivanja, samo 10,5 odsto iznad vlastitih prognoza, dok se nijedna kompanija nije izjasnila da su njeni rezultati znatno iznad očekivanih.

– Najveći broj kompanija ostvaruje rezultate u skladu sa očekivanim, ali evidentno je da je procenat kompanija koje posluju ispod očekivanja smanjen sa 20,4 odsto u 2014. godini na 15,8 odsto lani – naveli su u FIPA.

Generalna ocjena stranih investitora o stručnosti i pouzdanosti radne snage, dobavljačima, kooperantima i uslugama transporta u BiH je pozitivna.

Reklama

Član Udruženja ekonomista RS – SWOT Predrag Duduković kaže da je poslovni ambijent ključan pri odluci za investiranje i upozorava da se već godinama ništa konkretno ne čini na rasterećenju preduzeća kako bi imala višak sredstava koja bi mogla uložiti.

– Dio firmi koje imaju raspoloživa sredstva zbog nestabilnosti okruženja ima strah od novih ulaganja dok, sa druge strane, postoje preduzeća koja nemaju sredstava koja bi mogla uložiti – kaže Duduković i dodaje da u prilog tome govore podaci da je produktivnost rada u BiH manja osam puta nego u Evropskoj uniji upravo zbog zastarjele opreme, koja ukazuje na nizak stepen investicija.

Istraživanje prati 41 preporuka za poboljšanje poslovnog ambijenta u BiH koje će biti dostavljene nadležnim institucijama. One se odnose na izmjene u oblasti indirektnih poreza, akciza, javnih nabavki, javno-privatnog partnerstva, uklanjanje administrativnih prepreka za biznis, povezivanje tržišta rada i obrazovanja, registraciju privrednih društava, radne odnose, zapošljavanje stranaca, stečaj, socijalna davanja, stvarno pravo, privredne sporove, izvršni postupak, uređivanje tržišta naftnih derivata, bolju koordinaciju vlasti i otklanjanje kolizije propisa i njihovu dosljednu primjenu.

Radnici
U kompanijama koje su učestvovale u Programu postinvesticione podrške bila su zaposlena 5.934 radnika od kojih su 4.244 bili novozaposleni, dok je njih 1.690 preuzeto kroz privatizaciju ili akviziciju.

Istraživanje je pokazalo da novo zapošljavanje u naredne tri godine planira 77,4 odsto kompanija, što znači da će biti otvoreno 1.871 radno mjesto, uglavnom u proizvodnji.

Izvor: Glas Srpske

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu