PRIVREDA
Isplata podsticaja podijelila mljekare
BANJALUKA – Udruženje poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, na čelu sa Vladimirom Usorcem, zaprijetilo je da će blokirati puteve u RS ukoliko im Vlada RS do određenog roka ne izmiri sva dugovanja za podsticaje, dok s druge strane neki veliki mljekari smatraju da je to pogrešan put i da ne treba ići u proteste.
Ta druga grupa proizvođača mlijeka smatra da sve probleme treba rješavati dijalogom sa nadležnim institucijama, a nikako blokirati puteve i na taj način silom pokušavati ostvariti svoja prava. Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, rekao je da je UO ovog udruženja u ponedjeljak veče održao sjednicu u Gradišci i da joj je prisustvovao 21 od 24 člana. Dodao je da im nije isplaćeno 16,3 miliona maraka podsticaja za prošlu godinu, te 25 miliona KM za ovu godinu, te je UO iz tog razloga zaključio da se Željki Cvijanović, predsjednici Vlade RS, uputi pismo u kojem traže da im se u roku od pet dana dostavi dinamika isplate podsticaja.
„Ukoliko ne dobijemo pozitivan odgovor, donijeli smo odluku da izađemo u blokadu magistralnih puteva svaki dan u jednoj od opština, a najvjerovatnije ćemo krenuti iz Prnjavora“, rekao je Usorac. Izrazio je nadu da će resorno ministarstvo ispoštovati najavu da će u toku jučerašnjeg dana isplatiti pet miliona maraka podsticaja, te da će se sa premijerkom uspjeti dogovoriti i da pravdu neće morati tražiti na ulici, nego na njivama.
„Naše je da proizvodimo meso, mlijeko, pšenicu, a na Ministarstvu i Vladi RS je da obezbijede podsticaje koji su usvojeni u budžetu, a propisani određenim pravilnicima. Prema tome, tražimo ono što je normalno i ne možemo izdržati da nam osam mjeseci nisu plaćeni podsticaji, ostali smo bez para i ne možemo više poslovati“, kazao je Usorac. On je upozorio da je stanje u mljekarskom sektoru veoma kritično jer, pored podsticaja koje nisu dobili, ima problema i s otkupom mlijeka. „Nadamo se da će i ovih preostalih 11,3 miliona KM za podsticaje biti isplaćeno u veoma kratkom roku jer u protivnom ne možemo poslovati“, rekao je Usorac i dodao da sada ima oko 4.000 mljekara u RS, a da je u Udruženju aktivnih oko 920, koji plaćaju članarinu.
Međutim, suprotno mišljenje ima Čedomir Borojević, vlasnik farme krava u Šamcu i jedan od najvećih proizvođača mlijeka u RS, koji kaže da nikad neće izaći na proteste koje zagovara Usorac jer postoje drugi metodi za to, i to u razgovoru sa Ministarstvom i kroz pravi partnerski odnos.
S tim u vezi, kazao je da Stevo Mirjanić, ministar poljoprivrede RS, ima najkorektniji odnos prema proizvođačima mlijeka. „Moj prijatelj Usorac po pravilu organizuje sastanke tajno, danas za sutra, a nikad kako to po nekim regulama Udruženja treba da bude.
Tako je bilo i ovog puta, sazvao je jedan broj proizvođača mlijeka koji ga podržavaju iz raznih razloga, ali nesvjesno to rade. On ih pokušava stalno lažima obmanuti i čitav posao koji upravo radi je posao s Udruženjem poljoprivrednih proizvođača RS, kako ga on naziva, a dodaje i ono mljekara“, rekao je Borojević.
On je dodao da to udruženje nikad nije tako registrovano, te da „Usorac i ovog puta lažima pokušava da obmane jedan broj dobrih i čestitih ljudi i manipuliše njima na taj način“. Sličnog je mišljenja i Radojica Vidović, poljoprivredni proizvođač iz sela Kukulje, u opštini Srbac, koji smatra da se svi problemi mogu riješiti na drugi način, a ne protestima i blokadama puteva. „Mislim da probleme treba rješavati razgovorom, dakle kroz dijalog, a ne slažem se s tim da se silom trebaju ostvarivati prava“, kazao je Vidović.
Boris Pašalić, pomoćnik ministra poljoprivrede RS, rekao je da je u toku jučerašnjeg dana trebalo da bude isplaćeno pet miliona maraka za poljoprivredne proizvođače, u okviru čega su sredstva za premiju za mlijeko za oktobar i novembar prošle godine. Dodao je da će u narednoj sedmici isplatiti i premiju za mlijeko za decembar prošle godine, čime bi izvršili svoje obaveze prema mljekarima za 2015. Takođe, biće isplaćeni i određeni zaostaci prema proizvođačima voća i povrća, kao i sredstva za kapitalne investicije i nabavku mehanizacije.
„Apsolutno ne postoje razlozi za proteste jer, kao što sam rekao, biće isplaćene premije, a stanje u mljekarskom sektoru je povoljno i netačne su informacije da je došlo do pada proizvodnje mlijeka, već se, naprotiv, bilježe pozitivni trendovi“, rekao je Pašalić.
Dodao je da je samo u aprilu ove godine otkupljeno 200.000 litara mlijeka više nego u aprilu 2014. godine. „Nema razloga za proteste i ne razumijem zbog čega ta neformalna grupa građana protestuje, protiv koga i čega i šta im je cilj. Ne razumijem poziciju u kojoj se nalazi ta grupa građana“, naglasio je Pašalić i dodao da Ministarstvo nikome nije okrenulo leđa i da se prema svim poljoprivrednim proizvođačima u RS ponaša kao i do sada.
Izvor: Nezavisne novine
Mercator u Bosni i Hercegovini prestao je postojati kao nezavisna pravna osoba, odnosno poseban poslovni subjekt i pripojen je Konzumu, izvještava BiznisInfo.ba.
Prema podacima iz sudskog registra, vidi se da je tvrtka Mercator BH Trgovina na veliko i malo “brisana usljed pripajanja”.
Doduše, u ovim dokumentima se ne vidi kome je Mercator pripojen.
No, valja podsjetiti kako se sličan događaj dogodio prije godinu dana u Hrvatskoj, kada je Mercator Hrvatske pripojen tamošnjem Konzumu.
Obje kompanije posluju u okviru Fortenova grupa tako da de facto ovdje nema promjene vlasničke strukture, već je riječ o reorganizaciji. Mercator će nastaviti poslovati kao poseban brend u maloprodaji.
Da bi se ovo moglo dogoditi i u Bosni i Hercegovini, prošle godine je pisao slovenski list Delo.
List je tada naveo da Mercatoru zbog povećanja troškova za energente i plaće prijete i poteškoće s likvidnošću.
Prekid proizvodnje u Arcelor Mittalu u Zenici uticao je na poslovanje željeznica u oba entiteta. Najteža situacija je u Željeznicama RS koja od prevoza rude na relaciji Prijedor – Zenica ostvariuje više od 40 posto vlastitih prihoda.
Vozovi Željeznica RS ne saobraćaju. Teretni vagoni su prazni. Zbog prekida proizvodnje, u Arcelor Mittalu, ovo javno preduzeće ostalo je bez ugovorenog prevoza željezne rude.
– Željeznice RS od prevoza željezne rude za „Arcelor Mittal“ prihoduju 42 posto u zbiru ukupnih prihoda. Situacija trenutno ne izgleda optimistično, ali nije sve ni tako crno. Tražimo adekvatna rješenja i pokušavamo, koliko je u našoj moći, da prevaziđemo probleme koji se otvaraju unutar privrednih kretanja i nadamo se normalizaciji situacije – kažu iz Željeznica RS.
Vagonima je u prvoj polovini 2023. godine prevezeno je više od million tona željezne rude. Tako je ostvaren prihod od 15.600.000 konvertibilnih maraka.
U nešto boljoj poziciji su Željeznice Federacije BiH. Ipak, cijela situacija će se negativno odraziti na poslovanje i ovog preduzeća.
– Željeznice Federacije BiH godišnje imaju 20-25 posto prihoda od Arcelor Mittala. Naravno da ovo ima negativne efekte i prema Željeznicama FBiH, međutim, mi smo osigurali nove prevoze roba prema Srbiji i tako ćemo pokriti gubitke od Arcelor Mitala – kaže Enis Džafić, direktor „Željeznica FBiH“ za BHRT.
Upućen je poziv vlastima da se uključe u rješavanje problema. Kompanija jeste u privatnom vlasništvu, ali ima veliki uticaj na BDP u cijeloj Bosni i Hercegovini.
– Vlada treba da se uključi i da izvrši pritisak na kompaniju Arcelor Mittal i da omogući da nesmetano radi tokom svih 12 mjeseci. Da se izbjegavaju ovi sistemi čekanja i prekidanja proizvodnje – ističe Saša Kukolj, predsjednik Sindikata metalaca i rudara RS.
Neizvjesna je sudbina oko 3.000 radnika Mittala u Zenici i Prijedoru ali i čitavog lanca preduzeća i kompanija u kojima rade hiljade radnika.
– Sad je preko 90 posto radnika poslato kući od 1. decembra. Ostaju samo radnici na obezbjeđenju i drugi potrebni radnici koji moraju raditi da ne bi došlo do nekih većih havarija – navodi Dario Antonić, predsjednik Sindikalne organizacie rudnika Arcelor Mittal Prijedor.
– Ista sudbina u Prijedoru, ista sudbina u Zenici. Neizvjesnost traje. Koliko će trajati vidjećemo. Što se tiče radnika u Arcelor Mittalu u Zenici odlučni su da istraju u svojim zahtjevima – poručuje Rašid Fetić, predsjednik Samostalnog sindikata kompanije Arcelor Mittal Zenica. Podsjetimo da je su radnici u Zenici paralelno s obustavom proizvodnje krenuli u štrajk.
– Mi znamo da jedan radnik u metalskoj industriji na sebe vuče bar još četiri radnika u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. Radi se o 10.000 radnika koji rade u lancu koji se zove Arcelor Mittal i ako to pomnožite sa 3-4 člana porodice i to je 40.000 ljudi – podsjeća Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.
Arcelor Mittal obustavio je proizvodnju 11. novembra zbog, kako je ranije saopšteno, loših uslova na tržištu čelika, izvještava BHRT.
BHRT
PRIVREDA
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%
Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
Ekonomski stručnjaci ulaganjima: Koje su najisplativije investicije u 2024.
Air Montenegro otkazuje Banja Luku i Sarajevo
Hoće li Mostar dobiti letove za Beograd prvi put nakon 1991.
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prijeViše od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prijeĐorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
FINANSIJE1 mesec prijeEPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
BIZNIS7 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeZaboravili ste lozinku svog Android telefona? Evo rješenja
-
PRIVREDA12 meseci prijeSajić: Investitor iz Njemačke pokreće proizvodnju u Novoj Topoli