Connect with us

PRIVREDA

Loša saobraćajna infrastruktura koči veću privrednu saradnju

SARAJEVO – Privredna saradnja BiH i Crne Gore je jako dobra i mogla bi biti i bolja da nije jako loša saobraćajna infrastruktura između ove dvije zemlje, istakli su danas u Sarajevu predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Bruno Bojić i predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković.

Objavljeno

 


Izvor:

 

Na poslovnim susretima BiH i Crne Gore, Bojić je rekao da je spoljnotrgovinska razmjena dvije zemlje prošle godine iznosila 180 miliona evra, dodavši da BiH ostvaruje suficit od oko 400 odsto.

On je apelovao da predstavnici Ministarstva komunikacija i transporta BiH daju prioritete u gradnji putne infrastrukture radi omogućavanja veće trgovinske razmjene između dvije zemlje. 

„Na bilateralnim sastancima privrednika pokušaćemo unaprijediti saradnju u oblasti turizma, poljoprivredno-prehrambenog i IT sektora, a radićemo i na tome da uspostavimo direktne avio-linije između dvije zemlje“, istakao je Bojić. 

On je naglasio da je saradnja dvije komore jako dobra, dodavši da su zahvaljujući njoj postignuti iskoraci u spoljnotrgovinskoj razmjeni i otklanjanju barijera poslovanju.

Mijušković je rekao da je saradnja Crne Gore i BiH na visokom nivou jer je BiH ovoj zemlji treći partner u spoljnotrgovinskoj razmjeni, dodavši da to može biti mnogo više.

Reklama

„Crna Gora ima deficit u robnoj razmjeni sa BiH. Takođe, turističke posjete iz BiH Crnoj Gori su iz godine u godinu sve veće. Prošle godine u odnosu na 2014. godinu bilo je čak skoro 50 odsto više turističkih posjeta iz BiH, ali nam probleme pričinjavaju saobraćajne veze“, istakao je Mijušković.

On je rekao da je današnji sastanak prilika za podsticanje vlasti u obje zemlje da navedene probleme stavljaju u svoje prioritete.

„Mi ćemo svakako i kroz komorski investicioni forum, koji je nastao na fonu berlinskog procesa, stavljati u prioritete drumske pravce i željezničke pruge koje su u funkciji povezivanja dvije zemlje“, kaže Mijušković.

Prema njegovim riječima, crnogorsku delegaciju čini više od 30 privrednika iz sektora informacionih tehnologija, saobraćaja, građevinarstva, turizma i drugih sektora koji vide šansu za saradnju sa kompanijama iz BiH.

Ambasador Crne Gore u BiH Milan Lakić rekao je da dobri odnosi dvije zemlje, koji idu uzlaznom putanjom, treba da budu primjer zemljama na Zapadnom Balkanu kako treba dva susjeda da sarađuju.

„Predsjednici komora rekli su da imamo jako dobro razvijenu ekonomsku saradnju, ali da postoji još prostora da se ona razvija u različitim oblastima. Znatan prostor za razvoj saradnje postoji u oblasti vodoprivrede, odnosno zajedničkog korištenja voda, a tu je i turizam, jer znatan broj državljana BiH godišnji odmor provodi na primorju Crne Gore“, istakao je Lakić.

Reklama

On vjeruje da će današnji sastanak među privrednicima naznačiti neke pravce za unapređivanje dalje saradnje i to u nekom bliskom periodu.

Izvor: Srna

BIZNIS

Mercator izbrisan iz sudskog registra

Objavljeno

 

Od

Mercator u Bosni i Hercegovini prestao je postojati kao nezavisna pravna osoba, odnosno poseban poslovni subjekt i pripojen je Konzumu, izvještava BiznisInfo.ba.

Prema podacima iz sudskog registra, vidi se da je tvrtka Mercator BH Trgovina na veliko i malo “brisana usljed pripajanja”.

Doduše, u ovim dokumentima se ne vidi kome je Mercator pripojen.

No, valja podsjetiti kako se sličan događaj dogodio prije godinu dana u Hrvatskoj, kada je Mercator Hrvatske pripojen tamošnjem Konzumu.

Obje kompanije posluju u okviru Fortenova grupa tako da de facto ovdje nema promjene vlasničke strukture, već je riječ o reorganizaciji. Mercator će nastaviti poslovati kao poseban brend u maloprodaji.

Da bi se ovo moglo dogoditi i u Bosni i Hercegovini, prošle godine je pisao slovenski list Delo.

Reklama

List je tada naveo da Mercatoru zbog povećanja troškova za energente i plaće prijete i poteškoće s likvidnošću.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

NOVOSTI

Zbog Mittala će “pasti” brojne kompanije, ove dvije su prve na udaru

Objavljeno

 

Od

Prekid proizvodnje u Arcelor Mittalu u Zenici uticao je na poslovanje željeznica u oba entiteta. Najteža situacija je u Željeznicama RS koja od prevoza rude na relaciji Prijedor – Zenica ostvariuje više od 40 posto vlastitih prihoda.

Vozovi Željeznica RS ne saobraćaju. Teretni vagoni su prazni. Zbog prekida proizvodnje, u Arcelor Mittalu, ovo javno preduzeće ostalo je bez ugovorenog prevoza željezne rude.

– Željeznice RS od prevoza željezne rude za „Arcelor Mittal“ prihoduju 42 posto u zbiru ukupnih prihoda. Situacija trenutno ne izgleda optimistično, ali nije sve ni tako crno. Tražimo adekvatna rješenja i pokušavamo, koliko je u našoj moći, da prevaziđemo probleme koji se otvaraju unutar privrednih kretanja i nadamo se normalizaciji situacije – kažu iz Željeznica RS.

Vagonima je u prvoj polovini 2023. godine prevezeno je više od million tona željezne rude. Tako je ostvaren prihod od 15.600.000 konvertibilnih maraka.

U nešto boljoj poziciji su Željeznice Federacije BiH. Ipak, cijela situacija će se negativno odraziti na poslovanje i ovog preduzeća.

– Željeznice Federacije BiH godišnje imaju 20-25 posto prihoda od Arcelor Mittala. Naravno da ovo ima negativne efekte i prema Željeznicama FBiH, međutim, mi smo osigurali nove prevoze roba prema Srbiji i tako ćemo pokriti gubitke od Arcelor Mitala – kaže Enis Džafić, direktor „Željeznica FBiH“ za BHRT.

Upućen je poziv vlastima da se uključe u rješavanje problema. Kompanija jeste u privatnom vlasništvu, ali ima veliki uticaj na BDP u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Reklama

– Vlada treba da se uključi i da izvrši pritisak na kompaniju Arcelor Mittal i da omogući da nesmetano radi tokom svih 12 mjeseci. Da se izbjegavaju ovi sistemi čekanja i prekidanja proizvodnje – ističe Saša Kukolj, predsjednik Sindikata metalaca i rudara RS.

Neizvjesna je sudbina oko 3.000 radnika Mittala u Zenici i Prijedoru ali i čitavog lanca preduzeća i kompanija u kojima rade hiljade radnika.

– Sad je preko 90 posto radnika poslato kući od 1. decembra. Ostaju samo radnici na obezbjeđenju i drugi potrebni radnici koji moraju raditi da ne bi došlo do nekih većih havarija –  navodi Dario Antonić, predsjednik Sindikalne organizacie rudnika Arcelor Mittal Prijedor.

– Ista sudbina u Prijedoru, ista sudbina u Zenici. Neizvjesnost traje. Koliko će trajati vidjećemo. Što se tiče radnika u Arcelor Mittalu u Zenici odlučni su da istraju u svojim zahtjevima – poručuje Rašid Fetić, predsjednik Samostalnog sindikata kompanije Arcelor Mittal Zenica. Podsjetimo da je su radnici u Zenici paralelno s obustavom proizvodnje krenuli u štrajk.

– Mi znamo da jedan radnik u metalskoj industriji na sebe vuče bar još četiri radnika u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. Radi se o 10.000 radnika koji rade u lancu koji se zove Arcelor Mittal i ako to pomnožite sa 3-4 člana porodice i to je 40.000 ljudi – podsjeća Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.

Arcelor Mittal obustavio je proizvodnju 11. novembra zbog, kako je ranije saopšteno, loših uslova na tržištu čelika, izvještava BHRT.

Reklama

BHRT

Nastavite čitati

PRIVREDA

Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Objavljeno

 

Od

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.

Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.

Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.

Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.

U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.

Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.

Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.

Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.

Nastavite čitati

U trendu