Connect with us

PRIVREDA

Privreda može graditi mostove između BiH i Njemačke

MINHEN, DORTMUND – Druga „Balkan-Sourcing“ konferencija poslužila je privrednicima Njemačke i Zapadnog Balkana da uspostave nove veze. Privrednici iz BiH su uspješno prezentovali svoje proizvode. Mnogi među njima se nadaju novim ugovorima.

Objavljeno

 


 

„Danas smo imali osam direktnih razgovora sa mogućim njemačkim kupcima i svi razgovori su bili vrlo produktivni“, kaže Mirza Maglić iz firme Saraj-Komerc iz Gornjeg Vakufa – Uskoplja.

Mirza Maglić (desno) s kolegom Nerminom Mustaficom uoči početka razgovora. „Uvjeren sam da ćemo ostvariti saradnju sa barem pet firmi. Možda postoji opcija i da uvezemo nove mašine i uvedemo nove tehnologije, jer smo i o tome razgovarali“, dodaje on.

Bila je ovo druga konferencija koja se organizuje u okviru tzv. „Einkaufsinitiative Westbalkan“ (inicijative za kupovinu proizvoda sa Zapadnog Balkana).

Nakon Minhena u junu 2015., domaćin ovogodišnjeg skupa, koji je održan protekle sedmice, bila je Industrijska i privredna komora Dortmunda.

U organizaciju je bilo uključeno i udruženje njemačkih logističara BME, a sve je podržalo Njemačko ministarstvo za pomoć u razvoju.

Reklama

„Naš cilj je bio da direktno spojimo potencijalne njemačke kupce i proizvođače sa Balkana“, kaže Olaf Holzgrefe iz udruženja BME.

„O postojanju interesa za saradnju svjedoči i podatak da smo ove godine imali skoro dvostruko više kako njemačkih kupaca tako i firmi iz BiH, Srbije, Hrvatske i Slovenije koje su bile zainteresovane za saradnju“, dodaje on.

Istovremeno ističe kako su se gosti odlično pripremili za razgovore, što je sigurno faktor koji će doprinijeti uspjehu u saradnji. Inače, skupu u Dortmundu prisustvovali su predstavnici 45 firmi iz Njemačke i 125 firmi iz regiona Zapadnog Balkana. Obavljeno je više od 500 direktnih razgovora.

SPEED DATING

I Mirza Maglić ali i drugi privrednici iz nekih od 45 firmi iz BiH koje su učestvovale na ovoj konferenciji ističu da su organizatori odradili odličan posao. Oni su već unaprijed napravili liste mogućih partnera i organizovali sastanke „u četiri oka“. Svaki učesnik je tako dobio raspored sa terminima za razgovore. I tako su u periodu od svakih pola sata „rotirali“ sagovornici za stolovima, direktno razgovarali o paleti proizvoda, rokovima, cijenama…

„Rezultate ćemo znati tek za otprilike godinu dana. Ne očekujem da ćemo istog trenutka za ovim stolom potpisati veliki ugovor, ali je ovo odličan način uspostave kontakta i na taj način se otvara i mogućnost za proboj na tržište“, kaže Selma Bradarić iz firme Medena Commerce iz Tešnja. Za nju je posebno važno da se radi na imidžu BiH kao mjesta za poslovanje i investicije.

Reklama

„Nedovoljno se radi na promociji naših proizvoda. S druge strane Nijemci još uvijek imaju strah i podozrenje i prema nama kao ljudima i prema državi. Mora se mnogo više raditi na promociji i pokušati mijenjati tu svijest. Mnogi kada dođu u BiH se iznenade kada vide naše proizvodne pogone i kada vide šta smo sve u mogućnosti da napravimo. Promociju moraju podržati i naša diplomatsko-konzularna predstavništva kao i trgovačke komore.“

ŠANSE I PREPREKE ZA RAZVOJ

Kada se razgovara s privrednicima brzo se ustanovi da ih sve muče iste brige i da vide iste prepreke pred razvojem privrede u BiH. Za Selmu Bradarić i Mirzu Maglića to su carine koje uvoznici plaćaju kako na repromaterijal i mašine tako i na svoje proizvode kada ih šalju u EU. Stoga od vlasti u BiH zahtijevaju da se ubrza put ka EU.

Snježana Köpruner iz firme GS-Tvornica mašina Travnik upozorava i na to da su još prije deset godina imali obećanja da će strana ulaganja biti oslobođena carine, ali da se to, kako kaže, legalnim putem ne može ostvariti: „To je problem korupcije u BiH. Bez obzira što mi govorimo kako imamo jeftinu radnu snagu, i to se javlja kao problem. Sve više ljudi napušta ne samo BiH, nego i Hrvatsku i Srbiju. Nije to samo iz ekonomskih uvjeta, nego i zbog toga što ne vide u aktualnoj političkoj konstelaciji svoju budućnost u tim zemljama. Politika mora mnogo više učiniti i pomoći tim ljudima. Da vide budućnost u svojoj zemlji“, kaže ona.

NJEMAČKI DUALNI SISTEM

Jedan od načina da se otvori perspektiva za bolju budućnost je bolje obrazovanje radne snage, i to u skladu s potrebama privrede. Pri tome se posebno ističu prednosti njemačkog dualnog sistema, obrazovanja koje se odvija djelomično u školama, a djelomično u firmama gdje učenici stiču određene kvalifikacije.

Reklama

„Država mora pod hitno sprovesti reformu školstva, posebno za radnička zanimanja. Mislim da bi bilo dovoljno za radnička zanimanja prekopirati dualni sistem koji postoji u Njemačkoj. On je izuzetno dobar i dobro se pokazao. Ti mladi ljudi su više u firmama, oni imaju teorijsko obrazovanje, ali su integrirani u firme još u periodu obrazovanja. Mi privrednici smo spremni prihvatiti tu djecu i dati im posao kad završe školu. U mojoj firmi nam, recimo, treba svake godine deset zavarivača. Spremni smo da ih obučavamo. To važi i za ostala zanimanja. Osim toga, dugoročno gledano, mora se uspostaviti pravna država, jer mi trenutno živimo u nepravnoj državi. Kad neko donosi svoj novac onda želi da mu je taj novac siguran“, kaže Snježana Köpruner.

Prednosti njemačkog dualnog sistema obrazovanja ističe i Gunter Neubert, šef Delegacije njemačke privrede u BiH. Razvoj privrede bi, osim toga, morao biti cilj i iz dnevno-političkih razloga. „Jedan od mojih kolega ima običaj da kaže: „Privreda nije sve, ali sve, bez privrede, je ništa.“ Snažna privreda je potrebna kako bi se mladima, ali i ostalim građanima pružila perspektiva i spriječio odlazak ljudi. Zbog toga postoji opšti interes da u zemljama Zapadnog Balkana postoji stabilna privreda i da se u tim zemljama, konferencijama poput ove, generišu novi partneri i za njemačku privredu.“

Izvor: Deutsche Welle

Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu