PRIVREDA
Privreda može graditi mostove između BiH i Njemačke
MINHEN, DORTMUND – Druga „Balkan-Sourcing“ konferencija poslužila je privrednicima Njemačke i Zapadnog Balkana da uspostave nove veze. Privrednici iz BiH su uspješno prezentovali svoje proizvode. Mnogi među njima se nadaju novim ugovorima.
„Danas smo imali osam direktnih razgovora sa mogućim njemačkim kupcima i svi razgovori su bili vrlo produktivni“, kaže Mirza Maglić iz firme Saraj-Komerc iz Gornjeg Vakufa – Uskoplja.
Mirza Maglić (desno) s kolegom Nerminom Mustaficom uoči početka razgovora. „Uvjeren sam da ćemo ostvariti saradnju sa barem pet firmi. Možda postoji opcija i da uvezemo nove mašine i uvedemo nove tehnologije, jer smo i o tome razgovarali“, dodaje on.
Bila je ovo druga konferencija koja se organizuje u okviru tzv. „Einkaufsinitiative Westbalkan“ (inicijative za kupovinu proizvoda sa Zapadnog Balkana).
Nakon Minhena u junu 2015., domaćin ovogodišnjeg skupa, koji je održan protekle sedmice, bila je Industrijska i privredna komora Dortmunda.
U organizaciju je bilo uključeno i udruženje njemačkih logističara BME, a sve je podržalo Njemačko ministarstvo za pomoć u razvoju.
„Naš cilj je bio da direktno spojimo potencijalne njemačke kupce i proizvođače sa Balkana“, kaže Olaf Holzgrefe iz udruženja BME.
„O postojanju interesa za saradnju svjedoči i podatak da smo ove godine imali skoro dvostruko više kako njemačkih kupaca tako i firmi iz BiH, Srbije, Hrvatske i Slovenije koje su bile zainteresovane za saradnju“, dodaje on.
Istovremeno ističe kako su se gosti odlično pripremili za razgovore, što je sigurno faktor koji će doprinijeti uspjehu u saradnji. Inače, skupu u Dortmundu prisustvovali su predstavnici 45 firmi iz Njemačke i 125 firmi iz regiona Zapadnog Balkana. Obavljeno je više od 500 direktnih razgovora.
SPEED DATING
I Mirza Maglić ali i drugi privrednici iz nekih od 45 firmi iz BiH koje su učestvovale na ovoj konferenciji ističu da su organizatori odradili odličan posao. Oni su već unaprijed napravili liste mogućih partnera i organizovali sastanke „u četiri oka“. Svaki učesnik je tako dobio raspored sa terminima za razgovore. I tako su u periodu od svakih pola sata „rotirali“ sagovornici za stolovima, direktno razgovarali o paleti proizvoda, rokovima, cijenama…
„Rezultate ćemo znati tek za otprilike godinu dana. Ne očekujem da ćemo istog trenutka za ovim stolom potpisati veliki ugovor, ali je ovo odličan način uspostave kontakta i na taj način se otvara i mogućnost za proboj na tržište“, kaže Selma Bradarić iz firme Medena Commerce iz Tešnja. Za nju je posebno važno da se radi na imidžu BiH kao mjesta za poslovanje i investicije.
„Nedovoljno se radi na promociji naših proizvoda. S druge strane Nijemci još uvijek imaju strah i podozrenje i prema nama kao ljudima i prema državi. Mora se mnogo više raditi na promociji i pokušati mijenjati tu svijest. Mnogi kada dođu u BiH se iznenade kada vide naše proizvodne pogone i kada vide šta smo sve u mogućnosti da napravimo. Promociju moraju podržati i naša diplomatsko-konzularna predstavništva kao i trgovačke komore.“
ŠANSE I PREPREKE ZA RAZVOJ
Kada se razgovara s privrednicima brzo se ustanovi da ih sve muče iste brige i da vide iste prepreke pred razvojem privrede u BiH. Za Selmu Bradarić i Mirzu Maglića to su carine koje uvoznici plaćaju kako na repromaterijal i mašine tako i na svoje proizvode kada ih šalju u EU. Stoga od vlasti u BiH zahtijevaju da se ubrza put ka EU.
Snježana Köpruner iz firme GS-Tvornica mašina Travnik upozorava i na to da su još prije deset godina imali obećanja da će strana ulaganja biti oslobođena carine, ali da se to, kako kaže, legalnim putem ne može ostvariti: „To je problem korupcije u BiH. Bez obzira što mi govorimo kako imamo jeftinu radnu snagu, i to se javlja kao problem. Sve više ljudi napušta ne samo BiH, nego i Hrvatsku i Srbiju. Nije to samo iz ekonomskih uvjeta, nego i zbog toga što ne vide u aktualnoj političkoj konstelaciji svoju budućnost u tim zemljama. Politika mora mnogo više učiniti i pomoći tim ljudima. Da vide budućnost u svojoj zemlji“, kaže ona.
NJEMAČKI DUALNI SISTEM
Jedan od načina da se otvori perspektiva za bolju budućnost je bolje obrazovanje radne snage, i to u skladu s potrebama privrede. Pri tome se posebno ističu prednosti njemačkog dualnog sistema, obrazovanja koje se odvija djelomično u školama, a djelomično u firmama gdje učenici stiču određene kvalifikacije.
„Država mora pod hitno sprovesti reformu školstva, posebno za radnička zanimanja. Mislim da bi bilo dovoljno za radnička zanimanja prekopirati dualni sistem koji postoji u Njemačkoj. On je izuzetno dobar i dobro se pokazao. Ti mladi ljudi su više u firmama, oni imaju teorijsko obrazovanje, ali su integrirani u firme još u periodu obrazovanja. Mi privrednici smo spremni prihvatiti tu djecu i dati im posao kad završe školu. U mojoj firmi nam, recimo, treba svake godine deset zavarivača. Spremni smo da ih obučavamo. To važi i za ostala zanimanja. Osim toga, dugoročno gledano, mora se uspostaviti pravna država, jer mi trenutno živimo u nepravnoj državi. Kad neko donosi svoj novac onda želi da mu je taj novac siguran“, kaže Snježana Köpruner.
Prednosti njemačkog dualnog sistema obrazovanja ističe i Gunter Neubert, šef Delegacije njemačke privrede u BiH. Razvoj privrede bi, osim toga, morao biti cilj i iz dnevno-političkih razloga. „Jedan od mojih kolega ima običaj da kaže: „Privreda nije sve, ali sve, bez privrede, je ništa.“ Snažna privreda je potrebna kako bi se mladima, ali i ostalim građanima pružila perspektiva i spriječio odlazak ljudi. Zbog toga postoji opšti interes da u zemljama Zapadnog Balkana postoji stabilna privreda i da se u tim zemljama, konferencijama poput ove, generišu novi partneri i za njemačku privredu.“
Izvor: Deutsche Welle
BIZNIS
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
PRIVREDA
Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.
Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.
U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.
Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.
U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.
Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.
On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.
PRIVREDA
Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Mask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prije
Više od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prije
Sve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
FINANSIJE1 mesec prije
EPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
BIZNIS7 meseci prije
Rodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
INVESTICIJE2 meseca prije
Banjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke