„Danas smo imali osam direktnih razgovora sa mogućim njemačkim kupcima i svi razgovori su bili vrlo produktivni“, kaže Mirza Maglić iz firme Saraj-Komerc iz Gornjeg Vakufa – Uskoplja.
Mirza Maglić (desno) s kolegom Nerminom Mustaficom uoči početka razgovora. „Uvjeren sam da ćemo ostvariti saradnju sa barem pet firmi. Možda postoji opcija i da uvezemo nove mašine i uvedemo nove tehnologije, jer smo i o tome razgovarali“, dodaje on.
Bila je ovo druga konferencija koja se organizuje u okviru tzv. „Einkaufsinitiative Westbalkan“ (inicijative za kupovinu proizvoda sa Zapadnog Balkana).
Nakon Minhena u junu 2015., domaćin ovogodišnjeg skupa, koji je održan protekle sedmice, bila je Industrijska i privredna komora Dortmunda.
U organizaciju je bilo uključeno i udruženje njemačkih logističara BME, a sve je podržalo Njemačko ministarstvo za pomoć u razvoju.
„Naš cilj je bio da direktno spojimo potencijalne njemačke kupce i proizvođače sa Balkana“, kaže Olaf Holzgrefe iz udruženja BME.
„O postojanju interesa za saradnju svjedoči i podatak da smo ove godine imali skoro dvostruko više kako njemačkih kupaca tako i firmi iz BiH, Srbije, Hrvatske i Slovenije koje su bile zainteresovane za saradnju“, dodaje on.
Istovremeno ističe kako su se gosti odlično pripremili za razgovore, što je sigurno faktor koji će doprinijeti uspjehu u saradnji. Inače, skupu u Dortmundu prisustvovali su predstavnici 45 firmi iz Njemačke i 125 firmi iz regiona Zapadnog Balkana. Obavljeno je više od 500 direktnih razgovora.
SPEED DATING
I Mirza Maglić ali i drugi privrednici iz nekih od 45 firmi iz BiH koje su učestvovale na ovoj konferenciji ističu da su organizatori odradili odličan posao. Oni su već unaprijed napravili liste mogućih partnera i organizovali sastanke „u četiri oka“. Svaki učesnik je tako dobio raspored sa terminima za razgovore. I tako su u periodu od svakih pola sata „rotirali“ sagovornici za stolovima, direktno razgovarali o paleti proizvoda, rokovima, cijenama…
„Rezultate ćemo znati tek za otprilike godinu dana. Ne očekujem da ćemo istog trenutka za ovim stolom potpisati veliki ugovor, ali je ovo odličan način uspostave kontakta i na taj način se otvara i mogućnost za proboj na tržište“, kaže Selma Bradarić iz firme Medena Commerce iz Tešnja. Za nju je posebno važno da se radi na imidžu BiH kao mjesta za poslovanje i investicije.
„Nedovoljno se radi na promociji naših proizvoda. S druge strane Nijemci još uvijek imaju strah i podozrenje i prema nama kao ljudima i prema državi. Mora se mnogo više raditi na promociji i pokušati mijenjati tu svijest. Mnogi kada dođu u BiH se iznenade kada vide naše proizvodne pogone i kada vide šta smo sve u mogućnosti da napravimo. Promociju moraju podržati i naša diplomatsko-konzularna predstavništva kao i trgovačke komore.“
ŠANSE I PREPREKE ZA RAZVOJ
Kada se razgovara s privrednicima brzo se ustanovi da ih sve muče iste brige i da vide iste prepreke pred razvojem privrede u BiH. Za Selmu Bradarić i Mirzu Maglića to su carine koje uvoznici plaćaju kako na repromaterijal i mašine tako i na svoje proizvode kada ih šalju u EU. Stoga od vlasti u BiH zahtijevaju da se ubrza put ka EU.
Snježana Köpruner iz firme GS-Tvornica mašina Travnik upozorava i na to da su još prije deset godina imali obećanja da će strana ulaganja biti oslobođena carine, ali da se to, kako kaže, legalnim putem ne može ostvariti: „To je problem korupcije u BiH. Bez obzira što mi govorimo kako imamo jeftinu radnu snagu, i to se javlja kao problem. Sve više ljudi napušta ne samo BiH, nego i Hrvatsku i Srbiju. Nije to samo iz ekonomskih uvjeta, nego i zbog toga što ne vide u aktualnoj političkoj konstelaciji svoju budućnost u tim zemljama. Politika mora mnogo više učiniti i pomoći tim ljudima. Da vide budućnost u svojoj zemlji“, kaže ona.
NJEMAČKI DUALNI SISTEM
Jedan od načina da se otvori perspektiva za bolju budućnost je bolje obrazovanje radne snage, i to u skladu s potrebama privrede. Pri tome se posebno ističu prednosti njemačkog dualnog sistema, obrazovanja koje se odvija djelomično u školama, a djelomično u firmama gdje učenici stiču određene kvalifikacije.
„Država mora pod hitno sprovesti reformu školstva, posebno za radnička zanimanja. Mislim da bi bilo dovoljno za radnička zanimanja prekopirati dualni sistem koji postoji u Njemačkoj. On je izuzetno dobar i dobro se pokazao. Ti mladi ljudi su više u firmama, oni imaju teorijsko obrazovanje, ali su integrirani u firme još u periodu obrazovanja. Mi privrednici smo spremni prihvatiti tu djecu i dati im posao kad završe školu. U mojoj firmi nam, recimo, treba svake godine deset zavarivača. Spremni smo da ih obučavamo. To važi i za ostala zanimanja. Osim toga, dugoročno gledano, mora se uspostaviti pravna država, jer mi trenutno živimo u nepravnoj državi. Kad neko donosi svoj novac onda želi da mu je taj novac siguran“, kaže Snježana Köpruner.
Prednosti njemačkog dualnog sistema obrazovanja ističe i Gunter Neubert, šef Delegacije njemačke privrede u BiH. Razvoj privrede bi, osim toga, morao biti cilj i iz dnevno-političkih razloga. „Jedan od mojih kolega ima običaj da kaže: „Privreda nije sve, ali sve, bez privrede, je ništa.“ Snažna privreda je potrebna kako bi se mladima, ali i ostalim građanima pružila perspektiva i spriječio odlazak ljudi. Zbog toga postoji opšti interes da u zemljama Zapadnog Balkana postoji stabilna privreda i da se u tim zemljama, konferencijama poput ove, generišu novi partneri i za njemačku privredu.“
Izvor: Deutsche Welle
