PRIVREDA
Rok za izgradnju Uloga produžen do 2020. godine
BANJA LUKA – Nastavak izgradnje Hidroelektrane „Ulog“ na Neretvi kod Kalinovika i dalje je na čekanju zbog nestabilnog tla i čestih klizišta, zbog kojih su radovi stopirani prije skoro tri godine, a zbog tih problema rok za završetak radova pomjeren je za 2020. godinu.
Kompaniji „EFT grupa“ dodijeljena je koncesija za ovaj projekat na 30 godina, a radovi su počeli krajem avgusta 2010. godine izgradnjom sistema pristupnih puteva. Građevinski radovi su povjereni kineskoj kompaniji „Sinohidro“ sa kojom je „EFT grupa“ potpisala ugovor u septembru 2012. godine i dogovorila izgradnju po sistemu „ključ u ruke“. Vlada RS je izdala dozvolu za izgradnju hidroelektrane u aprilu 2013. godine.
Projekat izgradnje protočne hidroelektrane instalisane snage 35 megavata i sa prosječnom godišnjom proizvodnjom 85.000 megavat-časova električne energije vrijedan je oko 120 miliona KM. Bilo je planirano da radovi budu završeni do kraja ove godine i da se elektrana nađe na mreži početkom 2017. godine. Međutim, radovi nisu daleko odmakli, s obzirom na to da je do sada izgrađen dalekovod za gradilište, pristupni putevi, dok izgradnja profila brane tapka u mjestu.
U Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS je potvrđeno da je izgradnja hidroelektrane „Ulog“ obustavljena zbog složenih geoloških uslova i da se trenutno obavljaju detaljna istraživanja i analize da bi tehničko rješenje bilo prilagođeno uslovima terena.
35 megavata – instalisana snaga
85.000 megavat-časova – prosječna godišnja proizvodnja
120 miliona KM – vrijednost investicije
– Koncesionar intenzivno sprovodi aktivnosti s ciljem prilagođavanja tehničkog rješenja i planirano je da izvođenje radova bude nastavljeno do kraja godine – kažu u Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva i dodaju da je predviđeno da hidroelektrana bude izgrađena do kraja kraja 2020. godine, odnosno da počne sa proizvodnjom početkom 2021. godine.
Posljedica problema sa izgradnjom je i manji broj angažovanih radnika i kašnjenje u realizaciji investicionog plana. Izvođač radova je na lokalitetu trebalo da angažuje lokalnu građevinsku operativu i zaposli oko 350 radnika, uključujući sve radno sposobne nezaposlene stanovnike Kalinovika. Od planiranih 120 miliona KM koncesionar je do sada, prema informacijama Ministarstva industrije, energetike i rudarstva uložio samo 25 miliona KM, a zaposlen je minimalni broj radnika.
– Angažovano je oko 15 radnika koji rade na ispitivanju i prilagođavanju tehničkog rješenja, a očekuje se da će do kraja godine, za kada je planiran nastavak radova, biti zaposleni svi planirani radnici – kažu u Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS.
Uprkos nizu problema koji prate projekat u „EFT grupi“ su istakli da odustajanje od izgradnje ne dolazi u obzir.
Tragedije
Izgradnju hidroelektrane „Ulog“ obilježile su i dvije tragedije u kojima su život izgubila dva radnika „Prijedorputeva“. Prva nesreća dogodila se 4. jula 2013. godine, kada je radnika pogodio kamen koji se obrušio sa vrha obližnje litice. Samo četiri dana kasnije poginuo je radnik koji se nalazio u kanjonu Neretve, nakon što se na njega obrušilo kamenje.
Izvor: Glas Srpske
BIZNIS
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
PRIVREDA
Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.
Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.
U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.
Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.
U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.
Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.
On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.
PRIVREDA
Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Mask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prije
Više od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prije
Sve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
FINANSIJE1 mesec prije
EPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
BIZNIS7 meseci prije
Rodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
INVESTICIJE2 meseca prije
Banjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke