PRIVREDA
Ruski proizvođači zadovoljni
MOSKVA – Ruski poljoprivrednici i turistički sektor nisu srećni sa najavama ublažavanja sankcija EU, jer su tek pod sankcijama „razgranali“ svoje poslove.
Jedan broj privrednika i ekonomista upozorava na značaj slabljenja rublje, koji je pomogao oživljavanje domaće privrede, dok će ublažavanje i ukidanje sankcija ponovo ojačati rublju.
Na kraju 2014. godine, pod pritiskom spoljnopolitičkih napetosti, Centralna banka Rusije odlučila je da pređe na slobodan kurs rublje.
Nakon ulaska Krima u sastav Rusije, investitori su počeli da povlače aktive iz zemlje, što je rezultiralo neviđenim pritiskom na rublju.
Drugi razlog pritiska bio je pad cijena nafte, čija je posljedica bio gubitak 60 odsto vrijednosti ruske valute u odnosu na američki dolar i evro.
„Uklanjanje ili značajno ublažavanje sankcija dovešće opet do jačanja rublje zbog manjeg geopolitičkog rizika“, tvrdi finansijski analitičar investicionog holdinga „Finam“ Timur Nigmatulin.
Pad rublje doveo je do rasta cijena na uvezenu robu, a ruska ograničenja na uvoz prehrambenih proizvoda iz Evrope i SAD uzrokovala su porast potrošačkih cijena.
Prema podacima „Rostata“, u maju je inflacija u Rusiji iznosila 0,4 odsto, od početka godine 2,9 odsto, a na godišnjem nivou 7,3 odsto.
Pad rublje i smanjenje uvoza pomogli su ruskim firmama da dovedu u red proizvodnju u zemlji, u okviru takozvanog programa „supstitucije uvoza“.
Prvi uspjeh ostvaren je u poljoprivredi. Zahvaljujući devalvaciji, državnoj podršci i odlasku konkurenata iz tržišnog takmičenja, u 2015. godini industrijska proizvodnja u ovom sektoru porasla je za tri odsto.
U slučaju povratka stranih proizvođača, konkurencija na ruskom poljoprivrednom tržištu naglo će se povećati.
Ruski biznis je dugo zavisio od zapadnih kompanija. Glavni partner najvećeg državnog naftnog preduzeća „Rosnjeft“ bila je američka kompanija „EksonMobil“
Uvođenje sankcija rezultiralo je naglim smanjenjem saradnje, a neki projekti su otkazani.
Tako su u prvoj polovini 2014. godine, kada je Krim ušao u sastav Rusije, ruske naftne i plinske kompanije iz zapadnih banaka posudile samo 3,5 milijardi dolara, što je 82 odsto manje nego godinu dana ranije.
Nakon „razmjene“ sankcija sa EU i SAD, zapadne partnere trebalo je da zamijeni Kina. Međutim, nije bilo jednostavno uspostaviti kontakt sa kineskim bankama.
Od velikih ruskih kompanija samo je „Noriljskij“ privukao „sindicirani“ kredit od 4,8 milijardi juana.
U maju 2016. godine rusko Ministarstvo finansija sprovelo je plasman evroobveznica, a kupci su uglavnom bili iz Velike Britanije, a ne iz Azije, iako je, upravo, radi njihovog privlačenja plasman bio produžen za jedan dan.
Geopolitičke sankcije i pad rublje doveli su do toga da većina Rusa, 52 odsto, planira da odmor provede u ruskim odmaralištima. NJih 15 odsto odabralo je Krim.
Najpopularnije strane zemlje – Italiju, Bugarsku i Crnu Goru planira da posjeti samo četiri odsto ruskih turista.
U slučaju ukidanja sankcija i jačanja rublje Rusi će se najvjerovatnije vratiti u evropska odmarališta, upozoravaju iz ruskog turističkog sektora.
Izvor: Srna
PRIVREDA
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
BIZNIS
Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.
Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.
U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.
Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.
U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.
Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.
On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.
PRIVREDA
Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Mask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prije
Više od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prije
Sve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
FINANSIJE1 mesec prije
EPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
BIZNIS7 meseci prije
Rodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
INVESTICIJE2 meseca prije
Banjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke