PRIVREDA
Voće i povrće na pijacama i u prodavnicama puno pesticida
BANJALUKA – Voće i povrće na pijacama i prodavnicama širom RS niko ne kontroliše, a upućeni kažu da je količina pesticida i drugih hemikalija koje se nalaze u njima i po dva-tri puta veća od dozvoljene.
Jedan od proizvođača iz Lijevče polja, koji nije htio da mu navodimo ime, ispričao je koliko je voće i povrće u stvari nezdravo i puno otrova.
„Paradajz koji mi uzgajamo nikada ne jedemo sa korom. Već svaki ogulimo pa tek onda koristimo za ishranu. To radimo zato što se sve čime tretiramo povrće zadržava najviše u kori“, rekao je ovaj poljoprivrednik.
Još gora situacija je sa kupusom, zelenom salatom i karfiolom, koji su, kako kaže, takozvane zatvorene biljke u kojima svi otrovi ostaju unutar biljke.
„Te dvije biljke prije skoro da i nismo jeli. Posljednjih godina posadimo nekoliko dunuma za sebe, gdje od hemije ne koristimo apsolutno ništa, pa koliko roda dobijemo, dobro došlo“, kaže on.
Postoje i sumnje da su jabuke koje su iz Srbije izvezene u Rusiju, koje sadrže toksične količine pesticida, porijeklom iz BiH.
Nemanja Vasić, predsjednik VTK BiH, nedavno je rekao da se roba iz BiH prodaje u Srbiju, a onda se dalje šalje u Rusiju.
„Situacija je takva, jer naši izvoznici ne mogu preko Srbije izvoziti ako tamo nemaju firmu. Znam da je na taj način mnogo jabuka otišlo iz BiH“, rekao je tada Vasić.
Prema službenim podacima, prošle godine iz BiH je izvezeno 14.748.764 kg jabuka, a najviše u Srbiju. Ovakav podatak ne treba da čudi jer Srbija i BiH su u CEFTA, tako da u međusobnoj trgovini ne plaćaju carine, dok sa druge strane Srbija i Rusija imaju dogovor o bescarinskoj trgovini.
Ruski inspekcijski organi su prilikom kontrole zadnje pošiljke uvezene robe došli do rezultata da deset odsto voća sadrži i do pet puta veću količinu pesticida od dozvoljene.
Iz Republičke inspekcije kažu da inspektori vrše redovne, ali i vanredne kontrole po prijavama građana. Prioritet u kontrolama su provjera veterinarske i druge dokumentacije, veterinarsko-sanitarni pregledi, kontrola higijenske ispravnosti namirnica.
Veterinarska inspekcija je u toku 2016. godine na pijacama izvršila 231 kontrolu proizvoda životinjskog porijekla, od čega je 29 bilo neuredno.
„Izvršeno je uzorkovanje mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i proizvoda od mesa, meda i jaja. Za dalju analizu ovlašćenih laboratorija uzeto je 105 uzoraka proizvoda životinjskog porijekla, a utvrđena neispravnosti kod 12 uzoraka“, rekla je Ljiljana Gojić, glavni republički veterinarski inspektor.
Neispravnost se najčešće odnosila na mikrobiološke paramatre higijenske ispravnosti, a prilikom analize uzoraka meda utvrđena je povećana vrijednost HMF-a, odnosno supstance kojom se prihranju pčele, kod dva uzorka.
Inspekcija za hranu u sastavu jedinica lokalne samouprave ove godine izvršila je 23 kontrole, od čega je jedna bila neuredna. Naloženo je otklanjanje utvrđene nepravilnosti.
Brojke pokazuju ne prevelik broj kontrola kao i činjenicu da u pobrojanim nije bilo voća i povrća te kontrole pesticide i drugih hemikalija.
Izvor: Nezavisne novine
BIZNIS
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
BIZNIS
Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.
Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.
U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.
Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.
U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.
Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.
On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.
PRIVREDA
Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)
-
PRIVREDA8 meseci prije
Cazin uspio očuvati proizvodnju mlijeka
-
ANALIZE2 sedmice prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
PRIVREDA12 meseci prije
Јesenja sjetva na nivou višegodišnjeg prosjeka
-
TRŽIŠTA1 godina prije
„Nezavisne“ istražuju: Ljetovanje u Hrvatskoj prži novčanik
-
TEHNOLOGIJA11 meseci prije
Mask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
BIZLIFE2 sedmice prije
Nepalcu je BiH obećana zemlja, većinu zarade šalje porodici
-
LIČNE FINANSIJE1 godina prije
Svako veče uradite ovo: Najbolji savjeti za uštedu novca
-
TEHNOLOGIJA10 meseci prije
Zaboravili ste lozinku svog Android telefona? Evo rješenja