Jedan od proizvođača iz Lijevče polja, koji nije htio da mu navodimo ime, ispričao je koliko je voće i povrće u stvari nezdravo i puno otrova.
„Paradajz koji mi uzgajamo nikada ne jedemo sa korom. Već svaki ogulimo pa tek onda koristimo za ishranu. To radimo zato što se sve čime tretiramo povrće zadržava najviše u kori“, rekao je ovaj poljoprivrednik.
Još gora situacija je sa kupusom, zelenom salatom i karfiolom, koji su, kako kaže, takozvane zatvorene biljke u kojima svi otrovi ostaju unutar biljke.
„Te dvije biljke prije skoro da i nismo jeli. Posljednjih godina posadimo nekoliko dunuma za sebe, gdje od hemije ne koristimo apsolutno ništa, pa koliko roda dobijemo, dobro došlo“, kaže on.
Postoje i sumnje da su jabuke koje su iz Srbije izvezene u Rusiju, koje sadrže toksične količine pesticida, porijeklom iz BiH.
Nemanja Vasić, predsjednik VTK BiH, nedavno je rekao da se roba iz BiH prodaje u Srbiju, a onda se dalje šalje u Rusiju.
„Situacija je takva, jer naši izvoznici ne mogu preko Srbije izvoziti ako tamo nemaju firmu. Znam da je na taj način mnogo jabuka otišlo iz BiH“, rekao je tada Vasić.
Prema službenim podacima, prošle godine iz BiH je izvezeno 14.748.764 kg jabuka, a najviše u Srbiju. Ovakav podatak ne treba da čudi jer Srbija i BiH su u CEFTA, tako da u međusobnoj trgovini ne plaćaju carine, dok sa druge strane Srbija i Rusija imaju dogovor o bescarinskoj trgovini.
Ruski inspekcijski organi su prilikom kontrole zadnje pošiljke uvezene robe došli do rezultata da deset odsto voća sadrži i do pet puta veću količinu pesticida od dozvoljene.
Iz Republičke inspekcije kažu da inspektori vrše redovne, ali i vanredne kontrole po prijavama građana. Prioritet u kontrolama su provjera veterinarske i druge dokumentacije, veterinarsko-sanitarni pregledi, kontrola higijenske ispravnosti namirnica.
Veterinarska inspekcija je u toku 2016. godine na pijacama izvršila 231 kontrolu proizvoda životinjskog porijekla, od čega je 29 bilo neuredno.
„Izvršeno je uzorkovanje mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i proizvoda od mesa, meda i jaja. Za dalju analizu ovlašćenih laboratorija uzeto je 105 uzoraka proizvoda životinjskog porijekla, a utvrđena neispravnosti kod 12 uzoraka“, rekla je Ljiljana Gojić, glavni republički veterinarski inspektor.
Neispravnost se najčešće odnosila na mikrobiološke paramatre higijenske ispravnosti, a prilikom analize uzoraka meda utvrđena je povećana vrijednost HMF-a, odnosno supstance kojom se prihranju pčele, kod dva uzorka.
Inspekcija za hranu u sastavu jedinica lokalne samouprave ove godine izvršila je 23 kontrole, od čega je jedna bila neuredna. Naloženo je otklanjanje utvrđene nepravilnosti.
Brojke pokazuju ne prevelik broj kontrola kao i činjenicu da u pobrojanim nije bilo voća i povrća te kontrole pesticide i drugih hemikalija.
Izvor: Nezavisne novine
