Connect with us

PRIVREDA

Akcize “spalile” domaći duvan

Objavljeno

 


BANJALUKA – Prihodi od akciza na domaći duvan i prerađevine u prošloj godini manji su za 17,1 milion maraka u odnosu na 2016. godinu, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koji se nalaze u njihovom godišnjem izvještaju o radu.Naime, sa 207,5 miliona KM, koliko je po ovoj osnovi uplaćeno 2016. godine, u prošloj godini je uplaćeno 190,3 miliona KM, ili procentualno gledano manje za 8,27 odsto.

Takođe, podaci o izdatim akciznim markicama za 2017. godinu pokazuju pad potrošnje domaćih cigareta, dok domaći duvan za pušenje pokazuje određeni trend rasta.

Za domaće cigarete prošle godine izdato je 54,3 miliona markica, što je za 12,2 miliona manje nego 2016. godine, dok je kod domaćeg duvana za pušenje izdato 802.500 markica, a što je, prema podacima UIO BiH, više za 42 odsto u odnosu na godinu ranije.

Pad u izdatim markicama se bilježi i kod uvezenih cigareta, i to za gotovo devet miliona komada, što pokazuje da je, bez obzira na porijeklo, došlo do pada potrošnje cigareta.

Ipak, i pored pada, UIO je na osnovu duvana i duvanskih prerađevina iz uvoza “ubrala” 30 miliona KM prihoda više nego 2016. godine.

Tako je, zbirno gledano, iznos prikupljenog novca po osnovu akciza na duvan ipak rastao.

Reklama

“U periodu od 2006. do 2017. godine prihod od akcize na duvan i duvanske prerađevine se prosječno godišnje povećavao za 8,84 odsto”, stoji u izvještaju UIO BiH.

Svetozar Mihajlović, savjetnik u preduzeću “Duvan” iz Bijeljine, koje se bavi proizvodnjom, otkupom i preradom duvana, kaže kako su progresivne stope akciza na domaći duvan i prerađevine izazvale kontraefekat.

Podsjeća da je povećanje akciza obaveza koju je BiH ranije preuzela od Evropske komisije, gdje se cijene cigareta i akciza usklađuju s EU, a gdje se ne prate drugi standardi. Sve je, kaže on, rezultiralo ekspanzijom crnog tržišta.

“Akcize se povećavaju, a posljedice se ne sagledavaju. Dolazi do manjih prihoda u budžet, gdje gubi država, a ljudi puše nekvalitetan duvan, koji je ionako štetan za zdravlje”, kazao je Mihajlović.

Smatra kako domaća proizvodnja uopšte nije zaštićena.

“Multinacionalne kompanije su preuzele sve domaće fabrike cigareta i domaće brendove uglavnom ukidaju jer za njihove postoji već razvijena maloprodaja, tako da su preuzeli tržište”, zaključio je on.

Reklama

Nepredvidivo tržište dovelo je do toga da se uzgoj duvana gasi tamo gdje je tradicija stara vijekovima.

Primjer je Ljubinje, gdje se sa oko 160 hektara, na koliko su se prostirali zasadi prije nekoliko decenija, duvan sadi na tek četvrtinu tih površina.

“Već nekoliko godina nema otkupa, nema ugovora, nema regulisane otkupne cijene”, kazao je za RTRS Dragoljub Sorajić, referent za poljoprivredu opštine Ljubinje.

Zdravko Klimenta, uzgajivač iz ove lokalne zajednice, kaže kako proizvođači godinama skladište duvan, bez izgleda da će imati siguran otkup.

 

Izvor: Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu